Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Paralelni planovi

Objavljeno prije

na

Vlada Crne Gore je usvojila nacrt Detaljnog prostornog plana za višenamjenske akumulacije na rijeci Morači. Na istoj sjednici je usvojen i nacrt Strateške procijene uticaja na životnu sredinu (SEA) za taj plan. Crnogorska javnost će nešto više saznati o ovim dokumentima kada krenu javne rasprave koje su zakonska obaveza i čije organizovanje Vlada ne smije da preskoči. KOLIKO SMO DOBRI: Za sada – mnogo je nepoznanica vezanih za ovaj projekat. Za početak – ne zna se koliko će novca dobiti mještani koji će ostati bez domova i imanja niti šta će im tačno biti potopljeno.

,,Za eksproprijaciju zemljišta će biti potrebno 57 miliona eura”, kaže za Monitor Nikola Jablan, Vladin koordinator projekta izgradnje HE na Morači.

Mještanima ni javne rasprave neće donijeti olakšanje, jer će vijest šta se tačno potapa i koliko će im to biti plaćeno stići tek nakon što Vlada potpiše ugovor sa koncesionarom i kada bude završen Elaborat o eksproprijaciji. Jablan tvrdi da će zemljište biti eksproprisano po tržišnoj cijeni. Šta će za te pare moći da kupe oni koji će morati da se sele tek će se vidjeti.

Ni država još ne zna na koliko tačno para može da računa. Ipak, njeni predstavnici smjelo guraju taj projekat.

,,Investitor će plaćati naknadu za koncesiju, naknadu za korišćenje voda i sve poreze u skladu sa crnogorskim zakonima”, pojašnjava Jablan.

Kad je riječ o novcu sada je jedino izvjesno da će građani struju, kao i sada, uredno plaćati po cijeni koja im bude servirana. I biće im svejedno, kao i sada, gdje je proizvedena.

NEREALNA RAČUNICA: U Vladi su uporni da će osim poreza i koncesije – biti još berićeta. Vjeruju da će na potopljenim domovima Rovčana i Moračana procvjetati turizam i da će se oko betonskih brana sjatiti turisti.

„Potencijalni prihodi za ovo područje odnose se ne samo na hidroelektrane, nego i na kompletno slivno područje i predviđaju formiranje zaliha vode za piće i navodnjavanje, turističko i rekreaciono uređenje, ribarstvo i slično”, tvrdi Jablan.

Za ekonomske koristi od HE na Morači, koji su iznijeti u Detaljnom prostornom planu na raspravi u CANU profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Božo Mihailović je ustvrdio da su ,,sladunjave”. No, na te tvrdnje kao i na pretenciozne projekcije da će sa pogledom na hidroelektrane nići na desetine hotela sa 16 hiljada kreveta i da će tu biti četiri hiljade zaposlenih turističkih radnika – niko od nadležnih ne reaguje.

Predrag Bulajić iz firme Urbi Montenegro, koja je obrađivač DPP-a za oblast akumulacija na Morači, tvrdi da su te projekcije rađene „na osnovu ozbiljnih analiza, i predstavljaju potencijale područja, izuzetnih prirodnih vrijednosti i površine od približno 800 km2, koje se nalazi u neposrednom zaleđu glavnog grada”. Bulajić, u razgovoru za Monitor, pojašnjava: „U kojoj mjeri će biti realizovani, zavisi od daljeg pristupa planu i projektu”.

SVE ZAVISI OD PRISTUPA: U tome i jeste problem. Šta ako ovom planu i projektu Vlada pristupi kao onom u Pivi, gdje je za više od tri decenije od izgradnje HE zalutao malo koji turista, gdje nema puteva, a malo gdje i struje. Mnogo ljudi je iseljeno iz tog kraja, oni koji su ostali ne žive u bajci koju su im nekada pričali o Pivi, a koja se sada servira Moračanima i Rovčanima.

Bulajić tvrdi da je problem sa Pivom to što je ona planirana samo kao jedan segment sistema Gornje Drine. „Uzvodno ovaj sistem će se dopuniti HE Komarnicom i nizom malih hidroelektrana, za koje će se u bliskoj budućnosti raditi detaljni prostorni plan, kao osnova višenamjenskog i održivog korišćenja akumulacija i prostora. Sistem je predstavljao zaokruženu funkcionalnu cjelinu tek sa tako realizovanom kaskadom, koja je zaustavljena”, objašnjava Bulajić.

Nejasno je zašto prvo nije zaokružen taj projekat i održano tri decenije staro obećanje Pivljanima, pa se tek onda prešlo na potapanje Morače.

„To što se desilo Pivljanima nikako se ne može desiti Morači, zato jer je sastavni dio projekta izmještanje magistralnog puta i uređenje čitave zone oko manastira Morača. Nov put sa saobraćajno znatno boljim elementima, trajna zaštita manastira, kao i razvoj platoa oko njega isključivo za sadržaje koji su u funkciji vjerske i turističke valorizacije tog spomenika kulture i kategorije, mogu se tretirati kako veoma važni razvojni elementi tog kraja”, tvrdi Bulajić.

Na žalost – kada se kretalo sa projektom Piva – obećanja su bila slična. Rezultati su – poznati.

INVESTITORI IMAJU SVOJA RJEŠENJA: Da bi čitava priča mogla uskoro biti zaokružena govore i najave da pojedini zainteresovani investitori već imaju svoje rješenja za brane na Morači. Srđan Kovačević, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede, je nedavno izjavio kako “projekat koji italijanska A2A ima za HE na Morači sadrži bolja rješenja od postojećih”.

Iz EPCG je Monitoru pojašnjeno da sa strateškim partnerom A2A, od njihovog dolaska u Crnu Goru razgovaraju o mogućnostima učešća na projektu hidroelektrana na Morači. „Prvenstveno razgovaramo o nastupu na budućem tenderu i razmatramo opcije koje su najprihvatljivije za obje kompanije. Postoji nekoliko opcija, a najpovoljniju ćemo izabrati nakon određivanja strukture projekta Vlade Crne Gore”, kažu u EPCG. Detalje projekta A2A koje je Kovačević pominjao – ne otkrivaju. ,,Što se tiče tehničkih rješenja i analiza koje priprema kompanija A2A, oni će biti sastavni dio ponude na tenderu i za sada o tome nije moguće iznositi detalje”.

PO ZAKONU ILI NE: Iz Vlade potvrđuju da će svim ponuđačima biti dozvoljeno da ponude svoje alternativno rješenje. A Vlada će, obećavaju, odabrati ono koje bude najbolje sa tehničkog, energetskog, ekonomskog i ekološkog aspekta. ,,Ako neko ima alternativno rješenje za koje smatra da je bolje sa svih aspekata – a pogotovo sa aspekta životne sredine i o svom trošku izradi neophodnu dokumentaciju, to je sasvim legitimno”, objašnjava Jablan.

U nevladinom sektoru ne misle tako. ,,Potpuno pogrešan pristup. Očigledno je da će nam i u ovom, kao i mnogim drugim slučajevima, investitori shodno njihovim finansijskim potrebama određivati šta je najbolje za nas. Sva potencijalna rješenja treba da budu prezentovana javnosti prije donošenja odluke, što se u ovom slučaju, očigledno, neće desiti. Postavlja se pitanje – na osnovu čega će biti odlučeno da li graditi HE ili ne. Urađena je SEA za jedino ponuđeno rješenje, a nakon toga ćemo dozvoliti investitoru da gradi nešto drugo “, kaže Darko Pajović, direktor NVO Green Home.

Iako Jablan objašnjava da je sve urađeno po zakonu u skladu sa najboljom evropskom praksom i po propisima Svjetske banke – u NVO Green Home tvrde suprotno.

,,SEA ne daje alternativu za četiri hidroelektrane. Kao alternativno rješenje ponuđeno je – ne raditi ništa. To nije alternativa. Alternativa je raditi – ali na drugi način, uz iskorištavanje hidropotencijala ukoliko se pokaže da je neophodno i uopšte moguće raditi”, objašnjava Pajović.

Napominje da nisu ispoštovani ni propisi Svjetske banke, niti IFC-a vezani za životnu sredinu prilikom planiranja gradnje ovakvih objekata.

Javne rasprave o ovim dokumentima tek stižu a sa njima, vjerovatno, i nove kontroverze. No, krajnja odluka je u istim onim rukama koje su vodile sve naše ,,poslove vijeka”.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo