Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Državljanstvo za miran san

Objavljeno prije

na

Prvo je u utorak javljeno da je podgorička policija, postupajući po međunarodnoj potjernici Nacionalnog centralnog biroa Interpola Beograd, uhapsila državljanina Srbije, R.K. (54) iz Niša. Biće izručen Srbiji, saopštila je Uprava policije. Nekoliko sati kasnije iz Beograda je stigla vijest da su u tom gradu službenici Direkcije policije Srbije, postupajući po međunarodnoj potjernici NCB Interpol Podgorica, uhapsili crnogorskog državljanina, Z.R. (33). Z.R. će biti izručen našoj državi, takođe je javila crnogorska Uprava policije. Možda se radi o čistoj slučajnosti, ali ove dvije vijesti o crnogorsko-srpskoj razmjeni široj javnosti nepoznatih bjegunaca, objavljene su uoči sastanka ministara pravde Crne Gore i Srbije na kojem bi trebalo da se raščisti koja je od tih dviju država kriva što nije uhapšen Darko Šarić, osumnjičen za šverc preko dvije tone kokaina iz Kolumbije. Proteklih dana o tome su Beograd i Podgorica razmjenjivali brojne optužbe dok je Šarić zdravo i veselo umakao.

BEOGRADSKA PETORKA: Šarić je samo jedan od onih koji, zahvaljujući pravnim i političkim gimnastikama dvije susjedne države, uspješno izmiču njihovim sudovima.

Prošle nedjelje Vijeće podgoričkog Višeg suda odbilo je zahtjev Srbije za izručenje Gorana Sokovića i Nenada Šekularca, koji su uhapšeni pod sumnjom da su bili saradnici Darka Šarića u švercu kokaina.

Soković i Šekularac ne mogu biti izručeni vlastima Srbije, jer Ustavom Crne Gore nije predviđena ekstradicija njenih državljana osim u slučajevima kada se radi o zločinu protiv čovječnosti, objasnio je ministar Miraš Radović. Srpska ministarka pravde Snežana Malović potom je optužila Crnu Goru da Srbiji neće da isporuči osumnjičene za kriminal koje ona potražuje, a kriju se u Crnoj Gori. Pored Darka Šarića, pomenula je Zvezdana Terzića i Stanka Subotića Caneta. Za Terzićem je zbog navodnih malverzacija prilikom transfera OFK Beograda raspisana međunarodna potjernica Interpola. Crnogorska policija ga je uhapsila u Budvi, ali kasnije je saopštila da je privela drugu osobu.

Javna je tajna da su Crnom Gorom posljednjih godina špartale mnoge poznate osobe čija su imena ispisana na potjernicama. Pojedini su čak dobili i crnogorsko državljanstvo, kao nadaleko čuveni Taksin Šinavatra, koji se takođe izgubio u nepoznatom pravcu.

Neki su iz Crne Gore preselili u Srbiju i tamo bezbrižno žive, iako su za njima crnogorski pravosudni organi izdali potjernicu. Najpoznatiji su nekadašnji visoki policijski funkcioneri Boško Bojović, Duško Bakrač, Milorad Ivanović, Milisav Marković i Radoje Radunović. Oni su osumnjičeni za ratni zločin deportacija bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore u Republiku Srpsku. Crnogorski sudovi ne mogu da ih dovedu na optuženičku klupu, jer su sva petorica dobili državljanstvo Srbije. Po njenom ustavu izručenje srpskih državljana moguće je samo Međunarodnom sudu za ratne zločine.

Državljanstvo Srbije stekao je i Veselin Vukotić, široj javnosti poznat povodom ubistva jedne i pokušaja ubistva druge osobe u Kotoru. Osuđen je na 20 godina zatvora i prema napisima u medijima kao slobodan čovjek živi u Beogradu, iako su za njim izdata tri međunarodna naloga za izručenje.

CRNOGORSKE POTJERNICE: Crnogorska policija je krajem prošle godine, posredstvom Nacionalnog centralnog biroa Interpola u Podgorici, na zvaničnom sajtu te međunarodne policijske organizacije objavila 14 ,,crvenih” potjernica. Šef crnogorskog Interpola Dejan Đurović kazao je Vijestima da je tada bilo 214 aktivnih potjernica, koje je raspisao NCB Interpol Podgorica. One se u najvećem broju odnose na državljane Crne Gore, ali potražuju se i državljani Srbije, BiH, Rumunije, Rusije…

Prvi na spisku je srpski državljanin Nenad Bjelajac, za kojim je potjernicu raspisao podgorički Viši sud zbog optužbe da je član organizovane kriminalne grupe koja se od 2006. godine tereti za falsifikovanje i pokušaj rasturanja 700.000 eura i 100.000 dolara. Crnogorski pravosudni organi tragaju i za državljaninom Srbije Komnenom Čpajkom, koji se tereti za dvostruko ubistvo u Budvi u julu 2006. godine.

U Interpolovom sistemu je i potjernica za Cetinjaninom Zoranom Kostićem, koji je prošle godine godine uhapšen u Francuskoj, zbog sumnje da je član čuvene međunarodne kriminalne bande Pink Panter, koja se tereti za 120 pljački skupocjenog nakita iz juvelirnica u dvadeset zemalja.

Crnogorska policija godinama traga i za Veselinom Vlahovićem, zvanim Batko, koji je 2001. godine pobjegao iz spuškog zatvora. Vlahović je BiH optužen za ubistvo nekoliko desetina građana Sarajeva. BiH je za njim raspisala potjernicu zbog ratnog zločina. U vrijeme kada je sarajevski sud prvi put tražio njegovo izručenje, Vlahović je služio troipogodišnju kaznu za razbojništvo i nasilno ponašanje u Spužu. Onda je na volšeban način pobjegao.

Crna Gora je raspisala potjernicu i za Predragom Strugarom prvooptuženim za ratni zločin – ubistvo 23 civila albanske nacionalnosti, u selu Kaluđerski laz kod Rožaja. Mediji tvrde da živi u Beogradu i ima srpsko državljanstvo.

BOSANSKO-HRVATSKA UTOČIŠTA: I druge zemlje u okruženju imaju slične probleme sa osumnjičenim za kriminal koji su utočište našli u susjedstvu.

MUP Republike Srpske intenzivno traga za 131 osobom, čija se imena nalaze na međunarodnim potjernicama. Mnogi od njih su se sklonili u Srbiju.

Gojko Vasić, načelnik Uprave kriminalističke policije Republike Srpske, nedavno je objasnio: ,,Dosadašnja praksa je bila ovakva – policija RS uhapsi državljanina Srbije na svojoj teritoriji, jer je za njim u Srbiji raspisana potjernica, onda on ide u Sud BiH i u ekstradicioni pritvor, pa se vijeća gdje će i šta biti s njim”.

,,Od ukupno 282 osobe kojima su sudovi u BiH izrekli pravosnažne zatvorske kazne, u Hrvatsku je pobjeglo 100, dok je utočište u Srbiji našlo njih 117, a u Crnoj Gori 24”, izjavio je početkom januara Jusuf Halilagić, sekretar Ministarstva pravde BiH.

Hrvatski poslanik Branimir Glavaš, osuđen je u Hrvatskoj na 10 godina zatvora zbog zločina nad Srbima, ali prebjegao je u BiH. Ima i njeno državljanstvo. Bivši član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, koga je Sud BiH osudio takođe na 10 godina zatvora zbog kriminala, utočište je našao u Hrvatskoj.

U Hrvatsku je prebjegao i Oliver Knezović, glavni osumnjičeni za prošlogodišnje ubistvo navijača Fudbalskog kluba Sarajevo u Širokom Brijegu. Za njim je BiH raspisala međunarodnu potjernicu, ali Knezović osim državljanstva BiH ima i hrvatsko.

Kriminalci raznih boja lako će se složiti: Dobro je imati rezervnu domovinu.

BLAGOTA MITRIĆ, PROFESOR PRAVNOG FAKULTETA U PODGORICI
Suđenje uz dokaze

– Svaka država, pa i Crna Gora, ustavom propisuje institut izručenja. Ustav Crne Gore uredio je to pitanje tako da crnogorski državljanin ne može biti prognan niti izručen drugoj državi osim u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore. To znači da Crna Gora ne može izručiti svog državljanina drugoj državi osim u slučaju ako je o tome potpisala jednostranu ili višestranu konvenciju.

S tim u vezi je i pitanje dvojnog državljanstva. U principu, ako se strani državljanin nalazi na teritoriji države čije državljanstvo ima pa ga traži druga država čije državljanstvo takođe ima – postoje dva rješenja. Klasično, kao što sam rekao na početku, i fleksibilnija forma – da se primjenjuje pravo one države i suda na čijoj je teritoriji učinjeno djelo. To je pretežno regulisano međunarodnim konvencijama ili ugovorima država, koji se moraju poštovati.

Ustavna zabrana isporučivanja državljana ne znači oslobađanje tih državljana od krivične odgovornosti. Domaća država – ukoliko joj strana država dostavi dokaze – dužna je da im sudi kao da su djelo počinili na njenoj teritoriji.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo