Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Organizovani haos

Objavljeno prije

na

Vlada Crne Gore će na proljeće razmatrati Nacrt zakona o elektronskim medijima i izmjene i dopune Zakona o elektronskim komunikacijama.
Pomoćnik ministra za medije Željko Rutović objašnjava: „Cijeneći potrebu usklađenosti dva zakonska teksta, Zakona o elektronskim komunikacijama i Zakona o elektronskim medijima, Vlada Crne Gore, shodno Programu rada za 2010. godinu, planirala je da se oba zakonska teksta razmatraju u drugom kvartalu”. Izmjene postojećeg Zakona o elektronskim komunikacijama i donošenje Zakona o elektronskim medijima, kao i njihovo međusobno usaglašavanje biće jedno od pitanja o kojima će Evropska komisija voditi računa prilikom izrade mišljenja o kandidaturi Crne Gore za članstvo u EU, rekao je nedavno Leopold Maurer, šef delegacije Evropske unije u Podgorici.
EU od Crne Gore traži da na tržištu elektronskih medija ima regulatora koji će biti nezavisan od političkih tijela, sa stabilnim izvorom finansiranja.
Trenutno, to nije slučaj.
VLADIN REGULATOR: U avgustu 2008. godine donijet je Zakon o elektronskim komunikacijama, kojim je distribucija frekvencija oduzeta nezavisnom regulatoru Agenciji za radiodifuziju (ARD) i predata nekadašnjoj Agenciji za telekomunikacije, koja je uz nove nadležnosti dobila i novo ime, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (AEKP), čiji Savjet ,,imenuje Vlada po raspisanom konkursu, na predlog Ministarstva za saobraćaj i telekomunikacije”. Tako je dodjela frekvencija potpala direktno pod Vladin uticaj.
,,Takvo rješenje nije u skladu sa evropskim standardima i evropskom praksom”, kaže za Monitor Jadranka Vojvodić, pomoćnica direktora ARD. Nakon velikog iskoraka koji je napravljen usvajanjem medijske regulative 2002. godine, napravljen je korak unazad, smatra ona.
Da nova zakonska rješenja nijesu u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, crnogorsku Vladu upozorili su iz Savjeta Evrope, OEBS-a i međunarodne organizacije Article 19, prije nego je zakon usvojen.
Article 19 je tako upozorio da su nova rješenja nazadak, da AEKP nedostaje nezavisnost i da ,,to predstavlja jasno kršenje međunarodnih standarda i značajan korak nazad” u odnosu na raniju situaciju, u kojoj je nezavisna ARD bila odgovorna za regulaciju u oblasti frekvencija.
Uzalud su bila upozorenja. Vladu i parlament nije odgovorila ni preporuka Savjeta Evrope: ,,Pravila koja se tiču regulatornih organa za oblast radiodifuzije, posebno njihovog imenovanja i sastava, predstavljaju ključni element njihove nezavisnosti. Zato ona treba da budu utvrđena tako da ih zaštite od bilo kakvog uplitanja prije svega političkih snaga ili ekonomskih interesa”.
ZAMRŠENE PROCEDURE: ,,Potpuno su se oglušili o ta upozorenja”, kaže za Monitor Ranko Vujović, izvršni direktor UNEM-a. ,,Zakon o elektronskim komunikacijama je osvanuo u Službenom listu Crne Gore, naprečac, bez prethodne javne rasprave”, kaže on.
Sa 30 dana kašnjenja, 15. decembra 2008. godine, izabran je i Savjet AEKP. Za predsjednika Savjeta AEKP izabran je Šaleta Đurović, suprug Gordane Đurović, ministrice za ekonomske integracije, što je izazvalo reakcije dijela opozicije zbog navodnog konflikta interesa. I tim je dodatno stavljena sjenka na nezavisnost regulatora, upozoravali su oponenti.

,,Zakon o elektronskim komunikacijama nije na jasan način regulisao proces niti postavio kriterijume za dodjelu frekvencija”, objašnjava Jadranka Vojvodić. Novi zakon je ukinuo niz nadležnosti ARD, od kojih većina nije prenesena na bilo koji drugi organ. Među njima su i procedure za sprovođenje postupka dodjele radio difuznih frekvencija. Dodjela frekvencija prešla je u ruke AEKP, ali se u članu 69 Zakona predviđa „saglasnost regulatornog organa za programske sadržaje”.
Zakon, međutim, nije precizirao ko je ,,regulatorni organ za programski sadržaj”.

Praksa je ubrzo pokazala šta to znači. Televizija Vijesti je dvije godine čekala na dodjelu frekvencija za Podgoricu. Nije imao ko da da saglasnost za dodjelu radio frekvencija, pošto ARD nije sebe prepoznala kao ,,programskog regulatora.”
Tek pošto je nedavno Vlada predložila, a Skupština usvojila amandman kojim je zakon ispravljen, tako da je precizno definisano da je programski regulator ARD, raspisan je tender na kome su frekvenciju dobile i TV Vijesti.
,,Mi smo za to vrijeme pretrpjeli milionsku štetu”, kaže za Monitor Slavoljub Šćekić, direktor Televizije Vijesti. ,,I pored toga što nam je, prema istraživanjima, rejting rastao, oglašivače je prvenstveno zanimalo da li se naš program vidi u Podgorici, koja ima oko 30 odsto ukupnog broja stanovnika, a kao centar predstavlja više od polovine ukupne potrošnje”, objašnjava Šćekić.
PRAKSA: Direktor Agencije za radiodifuziju, Abaz Beli Džafić u razgovoru za Monitor podsjeća da je TV Vijesti tužila ARD i da su izgubili spor. ,,Onog momenta kad je Vlada CG odlučila da promijeni Zakon o elektronskim komunikacijama i propiše da je ARD nadležna da postupa po tom zakonu, mi smo u najkraćem roku odradili svoj dio posla što je omogućilo ovoj medijskoj kući da dođu do traženih frekvencija.”, kaže Džafić.
Direktor TV Vijesti, međutim, objašnjava da je ta televizijska kuća izgubila spor samo iz proceduralnih razloga, jer kako stoji u odluci Upravnog suda, taj sud nije bio nadležan da odlučuje. ,,Interesantno je da se ARD samo u slučaju TV Vijesti bila proglasila nenadležnom. Dodijelila je status emitera za TV 777 čiji je vlasnik Lutrija Crne Gore”, kaže Šćekić.
Nijesu samo TV Vijesti imale problema zbog normativnog haosa koji je napravljen. Zbog toga što procedura dobijanja nije jasno definisana, objašnjavaju u Asocijaciji komercijalnih emitera Crne Gore ni ,,NTV Montena, radio Delfin i TV Corona nijesu mogle dobiti frekvencije, jer nije imao ko da raspise tender za radio difuzne frekvencije”.
NOVE IGRE: Prilike u ovoj oblasti dodatno je iskomplikovao nacrt Zakona o elektronskim medijima koji je Ministarstvo kulture i medija javnosti dalo na uvid u maju 2009. godine. Potrebu izrade Zakona o elektronskim medijima uslovilo je donošenje Zakona o elektronskim komunikacijama, kao i potreba usklađivanja našeg zakonodavstva sa propisima u EU, pojašnjava za Monitor Željko Rutović, pomoćnik ministra za kulturu i medije.
Iz Article 19 stigla je primjedba da i tom nacrtu nedostaje jasno razgraničenje uloga u postupku izdavanja frekvencija. „To je već uočljivo iz prvog člana Nacrta”, upozoravali su stručnjaci Artikla 19, koji su dali i niz drugih primjedbi, koje su se odnosile na način finasiranja regulatira i tako dalje.
Sandra Bašić-Hrvatin, ekspertica Savjeta Evrope iz ove oblasti je upozorila crnogorsku Vladu da je neophodno zamijeniti sporne tačke Zakona o elektronskim komunikacijama, te da bi bez tih izmjena ARD, odnosno buduća Agencija za elektronske medije, ,,bila finansijski u potpunosti zavisna od države i njenih institucija”.
Ona je tada upozorila Vladu: „To je cijela industrija od koje zavise ljudi koji dobijaju informacije. Ne može se tako neodgovorno igrati sa zakonima. Ne može se donijeti zakon i onda godinu kasnije donositi amandmani da bi se popravilo ono što nije dobro napravljeno. Treba u Zakonu o elektronskim komunikacijama precizirati proceduru podjele frekvencija, jer kako je sada definisana, to je recept za katastrofu u budućnosti. Možete imati jednu agenciju ili dvije, to nije bitno, ali je bitno da se definiše šta ko radi”. Ona je tada ocijenila i da je Zakon o elektronskim komunikacijama ,,pisao neko ko nema pojma o medijima”.
KORAK NAPRIJED: Ministarstvo kulture i medija, nakon brojnih upozorenja, doradilo je posljednjih mjeseci svoj nacrt i nova rješenja je Leopold Maurer, šef delegacije EU u Podgorici, 10 februara ove godine, ocijenio kao ,,korak naprijed”.
,,Taj novi tekst jeste bolji od prethodnog. Problem je, međutim, što to ništa ne znači dok se ne izmjeni Zakon o elektronskim komunikacijama”, upozorava Jadranka Vojvodić.
Vlada nije ni počela sa izmjenama Zakona o elektronskim komunikacijama.
Srđan Mihaljević, pomoćnik ministra saobraćaja i telekomunikacija, za Monitor objašnjava da je Ministarstvo saobraćaja na samom početku rada na izmjenama Zakona o elektronskim komunikacijama. ,,Ovih dana formirali smo radnu grupu koja će se time baviti”, kaže on. On je istakao da će se voditi računa o primjedba eksperata i da će učiniti sve da se naša zakonska rješenja u ovoj značajnoj oblasti usaglase sa evropskim, što je i zatraženo od crnogorske Vlade u više navrata od strane EU.
KORAK NAZAD: U novim zakonskim rješenjima, pored jasno definisanih nadležnosti, bilo bi neophodno i da regulatori, ma koliko da ih ima, funkcionišu kao nezavisna tijela, a ne kao puka transmisija političkih grupa ili vladinih institucija. A da bi se osigurala nezavisnost regulatora, pored načina finasiranja, bilo bi jako važno definisati i način izbora članova savjeta.
U Nacrtu zakona o elektronskim medijima preslikano je model izbora članova savjeta iz novog Zakona o javnom servisu, kojim se propisuje da se članovi Savjeta RTCG biraju u parlamentu prostom većinom. To su rješenje mnogi stručnjaci okarakterisali kao korak nazad u odnosu na zakon iz 2002. godine, jer je tako parlamentarnoj većini data mogućnost da odlučuje o izboru članova Savjeta RTCG, čime se dovodi u pitanje princip nezavisnosti.
Taj je model dovoljno evropski, ranije je objašnjavao Željko Rutović: ,,Imamo primjere u regionu da se poslaničke liste dogovaraju oko kandidata za članove savjeta, imamo rješenja gdje ministarstva predlažu određeni broj kandidata, predsjednici države, vlade, skupštine….” Ali nigdje u regionu, kao u Crnoj Gori, o kandidatima civilnog društva ili različitih strukovnih organizacija ne odlučuju glasovi vladajuće većine u parlamentu.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo