Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Organizovani haos

Objavljeno prije

na

Vlada Crne Gore će na proljeće razmatrati Nacrt zakona o elektronskim medijima i izmjene i dopune Zakona o elektronskim komunikacijama.
Pomoćnik ministra za medije Željko Rutović objašnjava: „Cijeneći potrebu usklađenosti dva zakonska teksta, Zakona o elektronskim komunikacijama i Zakona o elektronskim medijima, Vlada Crne Gore, shodno Programu rada za 2010. godinu, planirala je da se oba zakonska teksta razmatraju u drugom kvartalu”. Izmjene postojećeg Zakona o elektronskim komunikacijama i donošenje Zakona o elektronskim medijima, kao i njihovo međusobno usaglašavanje biće jedno od pitanja o kojima će Evropska komisija voditi računa prilikom izrade mišljenja o kandidaturi Crne Gore za članstvo u EU, rekao je nedavno Leopold Maurer, šef delegacije Evropske unije u Podgorici.
EU od Crne Gore traži da na tržištu elektronskih medija ima regulatora koji će biti nezavisan od političkih tijela, sa stabilnim izvorom finansiranja.
Trenutno, to nije slučaj.
VLADIN REGULATOR: U avgustu 2008. godine donijet je Zakon o elektronskim komunikacijama, kojim je distribucija frekvencija oduzeta nezavisnom regulatoru Agenciji za radiodifuziju (ARD) i predata nekadašnjoj Agenciji za telekomunikacije, koja je uz nove nadležnosti dobila i novo ime, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (AEKP), čiji Savjet ,,imenuje Vlada po raspisanom konkursu, na predlog Ministarstva za saobraćaj i telekomunikacije”. Tako je dodjela frekvencija potpala direktno pod Vladin uticaj.
,,Takvo rješenje nije u skladu sa evropskim standardima i evropskom praksom”, kaže za Monitor Jadranka Vojvodić, pomoćnica direktora ARD. Nakon velikog iskoraka koji je napravljen usvajanjem medijske regulative 2002. godine, napravljen je korak unazad, smatra ona.
Da nova zakonska rješenja nijesu u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, crnogorsku Vladu upozorili su iz Savjeta Evrope, OEBS-a i međunarodne organizacije Article 19, prije nego je zakon usvojen.
Article 19 je tako upozorio da su nova rješenja nazadak, da AEKP nedostaje nezavisnost i da ,,to predstavlja jasno kršenje međunarodnih standarda i značajan korak nazad” u odnosu na raniju situaciju, u kojoj je nezavisna ARD bila odgovorna za regulaciju u oblasti frekvencija.
Uzalud su bila upozorenja. Vladu i parlament nije odgovorila ni preporuka Savjeta Evrope: ,,Pravila koja se tiču regulatornih organa za oblast radiodifuzije, posebno njihovog imenovanja i sastava, predstavljaju ključni element njihove nezavisnosti. Zato ona treba da budu utvrđena tako da ih zaštite od bilo kakvog uplitanja prije svega političkih snaga ili ekonomskih interesa”.
ZAMRŠENE PROCEDURE: ,,Potpuno su se oglušili o ta upozorenja”, kaže za Monitor Ranko Vujović, izvršni direktor UNEM-a. ,,Zakon o elektronskim komunikacijama je osvanuo u Službenom listu Crne Gore, naprečac, bez prethodne javne rasprave”, kaže on.
Sa 30 dana kašnjenja, 15. decembra 2008. godine, izabran je i Savjet AEKP. Za predsjednika Savjeta AEKP izabran je Šaleta Đurović, suprug Gordane Đurović, ministrice za ekonomske integracije, što je izazvalo reakcije dijela opozicije zbog navodnog konflikta interesa. I tim je dodatno stavljena sjenka na nezavisnost regulatora, upozoravali su oponenti.

,,Zakon o elektronskim komunikacijama nije na jasan način regulisao proces niti postavio kriterijume za dodjelu frekvencija”, objašnjava Jadranka Vojvodić. Novi zakon je ukinuo niz nadležnosti ARD, od kojih većina nije prenesena na bilo koji drugi organ. Među njima su i procedure za sprovođenje postupka dodjele radio difuznih frekvencija. Dodjela frekvencija prešla je u ruke AEKP, ali se u članu 69 Zakona predviđa „saglasnost regulatornog organa za programske sadržaje”.
Zakon, međutim, nije precizirao ko je ,,regulatorni organ za programski sadržaj”.

Praksa je ubrzo pokazala šta to znači. Televizija Vijesti je dvije godine čekala na dodjelu frekvencija za Podgoricu. Nije imao ko da da saglasnost za dodjelu radio frekvencija, pošto ARD nije sebe prepoznala kao ,,programskog regulatora.”
Tek pošto je nedavno Vlada predložila, a Skupština usvojila amandman kojim je zakon ispravljen, tako da je precizno definisano da je programski regulator ARD, raspisan je tender na kome su frekvenciju dobile i TV Vijesti.
,,Mi smo za to vrijeme pretrpjeli milionsku štetu”, kaže za Monitor Slavoljub Šćekić, direktor Televizije Vijesti. ,,I pored toga što nam je, prema istraživanjima, rejting rastao, oglašivače je prvenstveno zanimalo da li se naš program vidi u Podgorici, koja ima oko 30 odsto ukupnog broja stanovnika, a kao centar predstavlja više od polovine ukupne potrošnje”, objašnjava Šćekić.
PRAKSA: Direktor Agencije za radiodifuziju, Abaz Beli Džafić u razgovoru za Monitor podsjeća da je TV Vijesti tužila ARD i da su izgubili spor. ,,Onog momenta kad je Vlada CG odlučila da promijeni Zakon o elektronskim komunikacijama i propiše da je ARD nadležna da postupa po tom zakonu, mi smo u najkraćem roku odradili svoj dio posla što je omogućilo ovoj medijskoj kući da dođu do traženih frekvencija.”, kaže Džafić.
Direktor TV Vijesti, međutim, objašnjava da je ta televizijska kuća izgubila spor samo iz proceduralnih razloga, jer kako stoji u odluci Upravnog suda, taj sud nije bio nadležan da odlučuje. ,,Interesantno je da se ARD samo u slučaju TV Vijesti bila proglasila nenadležnom. Dodijelila je status emitera za TV 777 čiji je vlasnik Lutrija Crne Gore”, kaže Šćekić.
Nijesu samo TV Vijesti imale problema zbog normativnog haosa koji je napravljen. Zbog toga što procedura dobijanja nije jasno definisana, objašnjavaju u Asocijaciji komercijalnih emitera Crne Gore ni ,,NTV Montena, radio Delfin i TV Corona nijesu mogle dobiti frekvencije, jer nije imao ko da raspise tender za radio difuzne frekvencije”.
NOVE IGRE: Prilike u ovoj oblasti dodatno je iskomplikovao nacrt Zakona o elektronskim medijima koji je Ministarstvo kulture i medija javnosti dalo na uvid u maju 2009. godine. Potrebu izrade Zakona o elektronskim medijima uslovilo je donošenje Zakona o elektronskim komunikacijama, kao i potreba usklađivanja našeg zakonodavstva sa propisima u EU, pojašnjava za Monitor Željko Rutović, pomoćnik ministra za kulturu i medije.
Iz Article 19 stigla je primjedba da i tom nacrtu nedostaje jasno razgraničenje uloga u postupku izdavanja frekvencija. „To je već uočljivo iz prvog člana Nacrta”, upozoravali su stručnjaci Artikla 19, koji su dali i niz drugih primjedbi, koje su se odnosile na način finasiranja regulatira i tako dalje.
Sandra Bašić-Hrvatin, ekspertica Savjeta Evrope iz ove oblasti je upozorila crnogorsku Vladu da je neophodno zamijeniti sporne tačke Zakona o elektronskim komunikacijama, te da bi bez tih izmjena ARD, odnosno buduća Agencija za elektronske medije, ,,bila finansijski u potpunosti zavisna od države i njenih institucija”.
Ona je tada upozorila Vladu: „To je cijela industrija od koje zavise ljudi koji dobijaju informacije. Ne može se tako neodgovorno igrati sa zakonima. Ne može se donijeti zakon i onda godinu kasnije donositi amandmani da bi se popravilo ono što nije dobro napravljeno. Treba u Zakonu o elektronskim komunikacijama precizirati proceduru podjele frekvencija, jer kako je sada definisana, to je recept za katastrofu u budućnosti. Možete imati jednu agenciju ili dvije, to nije bitno, ali je bitno da se definiše šta ko radi”. Ona je tada ocijenila i da je Zakon o elektronskim komunikacijama ,,pisao neko ko nema pojma o medijima”.
KORAK NAPRIJED: Ministarstvo kulture i medija, nakon brojnih upozorenja, doradilo je posljednjih mjeseci svoj nacrt i nova rješenja je Leopold Maurer, šef delegacije EU u Podgorici, 10 februara ove godine, ocijenio kao ,,korak naprijed”.
,,Taj novi tekst jeste bolji od prethodnog. Problem je, međutim, što to ništa ne znači dok se ne izmjeni Zakon o elektronskim komunikacijama”, upozorava Jadranka Vojvodić.
Vlada nije ni počela sa izmjenama Zakona o elektronskim komunikacijama.
Srđan Mihaljević, pomoćnik ministra saobraćaja i telekomunikacija, za Monitor objašnjava da je Ministarstvo saobraćaja na samom početku rada na izmjenama Zakona o elektronskim komunikacijama. ,,Ovih dana formirali smo radnu grupu koja će se time baviti”, kaže on. On je istakao da će se voditi računa o primjedba eksperata i da će učiniti sve da se naša zakonska rješenja u ovoj značajnoj oblasti usaglase sa evropskim, što je i zatraženo od crnogorske Vlade u više navrata od strane EU.
KORAK NAZAD: U novim zakonskim rješenjima, pored jasno definisanih nadležnosti, bilo bi neophodno i da regulatori, ma koliko da ih ima, funkcionišu kao nezavisna tijela, a ne kao puka transmisija političkih grupa ili vladinih institucija. A da bi se osigurala nezavisnost regulatora, pored načina finasiranja, bilo bi jako važno definisati i način izbora članova savjeta.
U Nacrtu zakona o elektronskim medijima preslikano je model izbora članova savjeta iz novog Zakona o javnom servisu, kojim se propisuje da se članovi Savjeta RTCG biraju u parlamentu prostom većinom. To su rješenje mnogi stručnjaci okarakterisali kao korak nazad u odnosu na zakon iz 2002. godine, jer je tako parlamentarnoj većini data mogućnost da odlučuje o izboru članova Savjeta RTCG, čime se dovodi u pitanje princip nezavisnosti.
Taj je model dovoljno evropski, ranije je objašnjavao Željko Rutović: ,,Imamo primjere u regionu da se poslaničke liste dogovaraju oko kandidata za članove savjeta, imamo rješenja gdje ministarstva predlažu određeni broj kandidata, predsjednici države, vlade, skupštine….” Ali nigdje u regionu, kao u Crnoj Gori, o kandidatima civilnog društva ili različitih strukovnih organizacija ne odlučuju glasovi vladajuće većine u parlamentu.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo