Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Organizovani haos

Objavljeno prije

na

Vlada Crne Gore će na proljeće razmatrati Nacrt zakona o elektronskim medijima i izmjene i dopune Zakona o elektronskim komunikacijama.
Pomoćnik ministra za medije Željko Rutović objašnjava: „Cijeneći potrebu usklađenosti dva zakonska teksta, Zakona o elektronskim komunikacijama i Zakona o elektronskim medijima, Vlada Crne Gore, shodno Programu rada za 2010. godinu, planirala je da se oba zakonska teksta razmatraju u drugom kvartalu”. Izmjene postojećeg Zakona o elektronskim komunikacijama i donošenje Zakona o elektronskim medijima, kao i njihovo međusobno usaglašavanje biće jedno od pitanja o kojima će Evropska komisija voditi računa prilikom izrade mišljenja o kandidaturi Crne Gore za članstvo u EU, rekao je nedavno Leopold Maurer, šef delegacije Evropske unije u Podgorici.
EU od Crne Gore traži da na tržištu elektronskih medija ima regulatora koji će biti nezavisan od političkih tijela, sa stabilnim izvorom finansiranja.
Trenutno, to nije slučaj.
VLADIN REGULATOR: U avgustu 2008. godine donijet je Zakon o elektronskim komunikacijama, kojim je distribucija frekvencija oduzeta nezavisnom regulatoru Agenciji za radiodifuziju (ARD) i predata nekadašnjoj Agenciji za telekomunikacije, koja je uz nove nadležnosti dobila i novo ime, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (AEKP), čiji Savjet ,,imenuje Vlada po raspisanom konkursu, na predlog Ministarstva za saobraćaj i telekomunikacije”. Tako je dodjela frekvencija potpala direktno pod Vladin uticaj.
,,Takvo rješenje nije u skladu sa evropskim standardima i evropskom praksom”, kaže za Monitor Jadranka Vojvodić, pomoćnica direktora ARD. Nakon velikog iskoraka koji je napravljen usvajanjem medijske regulative 2002. godine, napravljen je korak unazad, smatra ona.
Da nova zakonska rješenja nijesu u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, crnogorsku Vladu upozorili su iz Savjeta Evrope, OEBS-a i međunarodne organizacije Article 19, prije nego je zakon usvojen.
Article 19 je tako upozorio da su nova rješenja nazadak, da AEKP nedostaje nezavisnost i da ,,to predstavlja jasno kršenje međunarodnih standarda i značajan korak nazad” u odnosu na raniju situaciju, u kojoj je nezavisna ARD bila odgovorna za regulaciju u oblasti frekvencija.
Uzalud su bila upozorenja. Vladu i parlament nije odgovorila ni preporuka Savjeta Evrope: ,,Pravila koja se tiču regulatornih organa za oblast radiodifuzije, posebno njihovog imenovanja i sastava, predstavljaju ključni element njihove nezavisnosti. Zato ona treba da budu utvrđena tako da ih zaštite od bilo kakvog uplitanja prije svega političkih snaga ili ekonomskih interesa”.
ZAMRŠENE PROCEDURE: ,,Potpuno su se oglušili o ta upozorenja”, kaže za Monitor Ranko Vujović, izvršni direktor UNEM-a. ,,Zakon o elektronskim komunikacijama je osvanuo u Službenom listu Crne Gore, naprečac, bez prethodne javne rasprave”, kaže on.
Sa 30 dana kašnjenja, 15. decembra 2008. godine, izabran je i Savjet AEKP. Za predsjednika Savjeta AEKP izabran je Šaleta Đurović, suprug Gordane Đurović, ministrice za ekonomske integracije, što je izazvalo reakcije dijela opozicije zbog navodnog konflikta interesa. I tim je dodatno stavljena sjenka na nezavisnost regulatora, upozoravali su oponenti.

,,Zakon o elektronskim komunikacijama nije na jasan način regulisao proces niti postavio kriterijume za dodjelu frekvencija”, objašnjava Jadranka Vojvodić. Novi zakon je ukinuo niz nadležnosti ARD, od kojih većina nije prenesena na bilo koji drugi organ. Među njima su i procedure za sprovođenje postupka dodjele radio difuznih frekvencija. Dodjela frekvencija prešla je u ruke AEKP, ali se u članu 69 Zakona predviđa „saglasnost regulatornog organa za programske sadržaje”.
Zakon, međutim, nije precizirao ko je ,,regulatorni organ za programski sadržaj”.

Praksa je ubrzo pokazala šta to znači. Televizija Vijesti je dvije godine čekala na dodjelu frekvencija za Podgoricu. Nije imao ko da da saglasnost za dodjelu radio frekvencija, pošto ARD nije sebe prepoznala kao ,,programskog regulatora.”
Tek pošto je nedavno Vlada predložila, a Skupština usvojila amandman kojim je zakon ispravljen, tako da je precizno definisano da je programski regulator ARD, raspisan je tender na kome su frekvenciju dobile i TV Vijesti.
,,Mi smo za to vrijeme pretrpjeli milionsku štetu”, kaže za Monitor Slavoljub Šćekić, direktor Televizije Vijesti. ,,I pored toga što nam je, prema istraživanjima, rejting rastao, oglašivače je prvenstveno zanimalo da li se naš program vidi u Podgorici, koja ima oko 30 odsto ukupnog broja stanovnika, a kao centar predstavlja više od polovine ukupne potrošnje”, objašnjava Šćekić.
PRAKSA: Direktor Agencije za radiodifuziju, Abaz Beli Džafić u razgovoru za Monitor podsjeća da je TV Vijesti tužila ARD i da su izgubili spor. ,,Onog momenta kad je Vlada CG odlučila da promijeni Zakon o elektronskim komunikacijama i propiše da je ARD nadležna da postupa po tom zakonu, mi smo u najkraćem roku odradili svoj dio posla što je omogućilo ovoj medijskoj kući da dođu do traženih frekvencija.”, kaže Džafić.
Direktor TV Vijesti, međutim, objašnjava da je ta televizijska kuća izgubila spor samo iz proceduralnih razloga, jer kako stoji u odluci Upravnog suda, taj sud nije bio nadležan da odlučuje. ,,Interesantno je da se ARD samo u slučaju TV Vijesti bila proglasila nenadležnom. Dodijelila je status emitera za TV 777 čiji je vlasnik Lutrija Crne Gore”, kaže Šćekić.
Nijesu samo TV Vijesti imale problema zbog normativnog haosa koji je napravljen. Zbog toga što procedura dobijanja nije jasno definisana, objašnjavaju u Asocijaciji komercijalnih emitera Crne Gore ni ,,NTV Montena, radio Delfin i TV Corona nijesu mogle dobiti frekvencije, jer nije imao ko da raspise tender za radio difuzne frekvencije”.
NOVE IGRE: Prilike u ovoj oblasti dodatno je iskomplikovao nacrt Zakona o elektronskim medijima koji je Ministarstvo kulture i medija javnosti dalo na uvid u maju 2009. godine. Potrebu izrade Zakona o elektronskim medijima uslovilo je donošenje Zakona o elektronskim komunikacijama, kao i potreba usklađivanja našeg zakonodavstva sa propisima u EU, pojašnjava za Monitor Željko Rutović, pomoćnik ministra za kulturu i medije.
Iz Article 19 stigla je primjedba da i tom nacrtu nedostaje jasno razgraničenje uloga u postupku izdavanja frekvencija. „To je već uočljivo iz prvog člana Nacrta”, upozoravali su stručnjaci Artikla 19, koji su dali i niz drugih primjedbi, koje su se odnosile na način finasiranja regulatira i tako dalje.
Sandra Bašić-Hrvatin, ekspertica Savjeta Evrope iz ove oblasti je upozorila crnogorsku Vladu da je neophodno zamijeniti sporne tačke Zakona o elektronskim komunikacijama, te da bi bez tih izmjena ARD, odnosno buduća Agencija za elektronske medije, ,,bila finansijski u potpunosti zavisna od države i njenih institucija”.
Ona je tada upozorila Vladu: „To je cijela industrija od koje zavise ljudi koji dobijaju informacije. Ne može se tako neodgovorno igrati sa zakonima. Ne može se donijeti zakon i onda godinu kasnije donositi amandmani da bi se popravilo ono što nije dobro napravljeno. Treba u Zakonu o elektronskim komunikacijama precizirati proceduru podjele frekvencija, jer kako je sada definisana, to je recept za katastrofu u budućnosti. Možete imati jednu agenciju ili dvije, to nije bitno, ali je bitno da se definiše šta ko radi”. Ona je tada ocijenila i da je Zakon o elektronskim komunikacijama ,,pisao neko ko nema pojma o medijima”.
KORAK NAPRIJED: Ministarstvo kulture i medija, nakon brojnih upozorenja, doradilo je posljednjih mjeseci svoj nacrt i nova rješenja je Leopold Maurer, šef delegacije EU u Podgorici, 10 februara ove godine, ocijenio kao ,,korak naprijed”.
,,Taj novi tekst jeste bolji od prethodnog. Problem je, međutim, što to ništa ne znači dok se ne izmjeni Zakon o elektronskim komunikacijama”, upozorava Jadranka Vojvodić.
Vlada nije ni počela sa izmjenama Zakona o elektronskim komunikacijama.
Srđan Mihaljević, pomoćnik ministra saobraćaja i telekomunikacija, za Monitor objašnjava da je Ministarstvo saobraćaja na samom početku rada na izmjenama Zakona o elektronskim komunikacijama. ,,Ovih dana formirali smo radnu grupu koja će se time baviti”, kaže on. On je istakao da će se voditi računa o primjedba eksperata i da će učiniti sve da se naša zakonska rješenja u ovoj značajnoj oblasti usaglase sa evropskim, što je i zatraženo od crnogorske Vlade u više navrata od strane EU.
KORAK NAZAD: U novim zakonskim rješenjima, pored jasno definisanih nadležnosti, bilo bi neophodno i da regulatori, ma koliko da ih ima, funkcionišu kao nezavisna tijela, a ne kao puka transmisija političkih grupa ili vladinih institucija. A da bi se osigurala nezavisnost regulatora, pored načina finasiranja, bilo bi jako važno definisati i način izbora članova savjeta.
U Nacrtu zakona o elektronskim medijima preslikano je model izbora članova savjeta iz novog Zakona o javnom servisu, kojim se propisuje da se članovi Savjeta RTCG biraju u parlamentu prostom većinom. To su rješenje mnogi stručnjaci okarakterisali kao korak nazad u odnosu na zakon iz 2002. godine, jer je tako parlamentarnoj većini data mogućnost da odlučuje o izboru članova Savjeta RTCG, čime se dovodi u pitanje princip nezavisnosti.
Taj je model dovoljno evropski, ranije je objašnjavao Željko Rutović: ,,Imamo primjere u regionu da se poslaničke liste dogovaraju oko kandidata za članove savjeta, imamo rješenja gdje ministarstva predlažu određeni broj kandidata, predsjednici države, vlade, skupštine….” Ali nigdje u regionu, kao u Crnoj Gori, o kandidatima civilnog društva ili različitih strukovnih organizacija ne odlučuju glasovi vladajuće većine u parlamentu.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo