Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Desant na rudnik

Objavljeno prije

na

Prvi put jedan štrajkač u Crnoj Gori zapalio je samog sebe i prvi put je policija bacila šok bombu na ljude koji protestuju. Drama se odigravala u oknu zatvorenog mojkovačkog rudnika olova i cinka. Bivši drvoprerađivači, koji su ostali bez otpremnina, iz bolničkih kreveta poručuju da će svoje proteste čim prizdrave dodatno radikalizovati. Zbog policije ne otkrivaju kako. KORIŠĆENA SAMO NEOPHODNA SILA: Policija je odbacila njihove tvrdnje da je prošle nedjelje upotrijebila šok bombe u akciji izbacivanja štrajkača iz rudničkog okna. U sopštenju Uprave policije tvrdi se da je korišćena samo neophodna sila kako bi policija spriječila zabranjeni štrajk u napuštenom rudniku, opasan po život ljudi koji su se uvukli u jamu. Prethodno su jamske otvore zatrpali zemljom. To ljude koji više od dvije godine štrajkuju nije spriječilo da se provuku unutra.
U mojkovačkoj policiji nijesu željeli da govore za Monitor. Komandir policije, Veselin Krgović, koji je rukovodio akcijom izbacivanja štrajkača iz rudnika, iskoristio je za svoju priču samo lokalnu TV. Kazao je da su policajci u sprečavanju zabranjenog štrajka, za dobrobit ljudi koji su se zabarikadirali u oknu, od tehničkih sredstava koristili samo protivpožarne aparate.

POLICIJA BRUTALNO NASTUPILA: U mojkovačkom rudniku je u protestu učestvovao samo štrajkački organizacioni odbor – svega četvorica ljudi. Još se oporavljaju od šoka koji su preživjeli od, zvanično, protivpožarnog aparata, koji je, navodno, jedino tehničko sredstvo koje je policija koristila. Probleme sa disajnim organima, očima i glavoboljom danas štrajkači iz jame liječe medikamentima.

Milivoje Miško Radović liječi i opekotine na ruci koje je dobio nakon što je sebe zapalio benzinom, pošto policajci nijesu prihvatili njegovo upozorenje da ih ostave u jami da štrajkuju.

,,Predaćemo tužbu sudu i tražiti odštetu za ono što smo pretrpjeli od policije. Bacili su na nas šok bombe od kojih smo izgubili svijest prije nego su nas izvukli iz jame”, kaže Radović.

NIŠTA OD VLADINOG PAKETA: Miomir Jovanović, predsjednik odbora štrajkača bivših mojkovačkih drvoprerađivača je ogorčen. ,,Kako je moguće da policija izmišlja da nije upotrijebila šok bombu. Dokazaćemo na sudu da su brutalno nastupili. Sigurno će naše tvrdnje priznati i neki policajci. Čim se oporavimo opet ulazimo u jamu. Mnogo masovnije nego prošli put, jer sada i ostali žele da učestvuju u radikalnom štrajku. O tome smo se dogovorili kada smo odlučili da u prvom pokušaju uđemo u rudnik”, kaže Jovanović.
Upotrebu šok bombi potvrđuju i ostala dvojica štrajkača – Dragomir Rosić i Draško Popović. Rosić se sjeća da je nakon eksplozije, ili dvije, izgubio svijest, a da je došao sebi kada su ga izvlačili iz jame.

,,Bili su brutalni, a jedan me udarao po nogama i prijetio. Prvo su sa nama razgovarali mojkovački policajci, poznajemo ih. A nakon što je Miško zapalio sebe i nakon što smo ugasili plamen, pojavili su se policajci koje ne poznajemo. Oni su nas napali šok bombama”, kaže Rosić.

Draško Popović peti dan nakon intervencije policije osjeća mučninu i disajne probleme. ,,Neka na kriminalce bacaju šok bombe a ne na nas, ljude koji traže ono što su dobili skoro svi drugi crnogorski radnici koji su ostali bez posla. Ne štite oni mene i moje drugove nego štite ljude koji ne daju da se čuje glas nezadovoljnih Mojkovčana”, kaže Popović.

Mojkovačka štrajkačka drama se odvijala prošle subote u ranim jutarnjim satima. Najavljeni štrajk ljudi koji su posao izgubili prije skoro dvadeset godina i koji traže da budu obuhvaćeni socijalnim paketom, policija je zabranila. Zabranu je obrazložila time da su uslovi u rudniku opasni za boravak ljudi. Mojkovac je grad sa procentualno najvećim brojem ljudi, ima ih više od hiljadu, koji su posao izgubili prije dvijehiljadite godine. Zbog toga nijesu primili ni garantovanih dvije hiljade eura koje su u sindikalno-vladinom paketu primili radnici koji su posao izgubili poslije dvijehiljadite.

PRIDRUŽUJU SE I RUDARI: Ranije je najavljeno da će jedan dio njih ući u projekat vladinog novoformiranog Fonda rada. Mojkovački štrajkači su tražili pisane garancije od ministra rada i socijalnog staranja. Nisu ih dobili. Ministar Suad Numanović nakon incidenta sa policijom zvao ih je telefonom da se raspita za njihovo zdravlje.

,,Zvao je mene, i mi smo mu zahvalni zbog toga. Kazao je da je planirao da nas posjeti, ali da je spriječen drugim obavezama. Mi od njega i dalje očekujemo ono što znamo da nas sljeduje – socijalno zbrinjavanje koje dobijaju drugi radnici”, kaže Miomir Jovanović.

Ozbiljni zdravstveni problemi, pored posljedica od trovanja šok bombom, neće spriječiti Dragomira Rosića i njegove kolege, tvrdi, da ubrzo nastave borbu za svoja prava. ,,Idući put nećemo policiji dati šansu da nam prekine štrajk”, kaže Rosić.

Štrajkačima bi se mogao pridružiti i dio rudara, kaže jedan od njih, Dragomir Đurišić. ,,Ići ćemo zajedno jer smo u istoj muci. Više nećemo tražiti samo dvije hiljade eura, nego onoliko koliko dobijaju Nikšićani i Podgoričani koji su takođe štrajkovali”, kaže Đurišić.

Mojkovački rudnik u koji su odlučili da uđu mojkovački štrajkači kako bi skrenuli pažnju javnosti na svoj problem ima desetak otvora koji vode u njegove napuštene kopove. Pet glavnih ulaza policija je pokušala da zatrpa zemljom i drvećem.

U rudniku su, utvrđeno je, koncentrisane otrovne materije i opasne su po zdravlje ljudi.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo