Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Desant na rudnik

Objavljeno prije

na

radovic

Prvi put jedan štrajkač u Crnoj Gori zapalio je samog sebe i prvi put je policija bacila šok bombu na ljude koji protestuju. Drama se odigravala u oknu zatvorenog mojkovačkog rudnika olova i cinka. Bivši drvoprerađivači, koji su ostali bez otpremnina, iz bolničkih kreveta poručuju da će svoje proteste čim prizdrave dodatno radikalizovati. Zbog policije ne otkrivaju kako. KORIŠĆENA SAMO NEOPHODNA SILA: Policija je odbacila njihove tvrdnje da je prošle nedjelje upotrijebila šok bombe u akciji izbacivanja štrajkača iz rudničkog okna. U sopštenju Uprave policije tvrdi se da je korišćena samo neophodna sila kako bi policija spriječila zabranjeni štrajk u napuštenom rudniku, opasan po život ljudi koji su se uvukli u jamu. Prethodno su jamske otvore zatrpali zemljom. To ljude koji više od dvije godine štrajkuju nije spriječilo da se provuku unutra.
U mojkovačkoj policiji nijesu željeli da govore za Monitor. Komandir policije, Veselin Krgović, koji je rukovodio akcijom izbacivanja štrajkača iz rudnika, iskoristio je za svoju priču samo lokalnu TV. Kazao je da su policajci u sprečavanju zabranjenog štrajka, za dobrobit ljudi koji su se zabarikadirali u oknu, od tehničkih sredstava koristili samo protivpožarne aparate.

POLICIJA BRUTALNO NASTUPILA: U mojkovačkom rudniku je u protestu učestvovao samo štrajkački organizacioni odbor – svega četvorica ljudi. Još se oporavljaju od šoka koji su preživjeli od, zvanično, protivpožarnog aparata, koji je, navodno, jedino tehničko sredstvo koje je policija koristila. Probleme sa disajnim organima, očima i glavoboljom danas štrajkači iz jame liječe medikamentima.

Milivoje Miško Radović liječi i opekotine na ruci koje je dobio nakon što je sebe zapalio benzinom, pošto policajci nijesu prihvatili njegovo upozorenje da ih ostave u jami da štrajkuju.

,,Predaćemo tužbu sudu i tražiti odštetu za ono što smo pretrpjeli od policije. Bacili su na nas šok bombe od kojih smo izgubili svijest prije nego su nas izvukli iz jame”, kaže Radović.

NIŠTA OD VLADINOG PAKETA: Miomir Jovanović, predsjednik odbora štrajkača bivših mojkovačkih drvoprerađivača je ogorčen. ,,Kako je moguće da policija izmišlja da nije upotrijebila šok bombu. Dokazaćemo na sudu da su brutalno nastupili. Sigurno će naše tvrdnje priznati i neki policajci. Čim se oporavimo opet ulazimo u jamu. Mnogo masovnije nego prošli put, jer sada i ostali žele da učestvuju u radikalnom štrajku. O tome smo se dogovorili kada smo odlučili da u prvom pokušaju uđemo u rudnik”, kaže Jovanović.
Upotrebu šok bombi potvrđuju i ostala dvojica štrajkača – Dragomir Rosić i Draško Popović. Rosić se sjeća da je nakon eksplozije, ili dvije, izgubio svijest, a da je došao sebi kada su ga izvlačili iz jame.

,,Bili su brutalni, a jedan me udarao po nogama i prijetio. Prvo su sa nama razgovarali mojkovački policajci, poznajemo ih. A nakon što je Miško zapalio sebe i nakon što smo ugasili plamen, pojavili su se policajci koje ne poznajemo. Oni su nas napali šok bombama”, kaže Rosić.

Draško Popović peti dan nakon intervencije policije osjeća mučninu i disajne probleme. ,,Neka na kriminalce bacaju šok bombe a ne na nas, ljude koji traže ono što su dobili skoro svi drugi crnogorski radnici koji su ostali bez posla. Ne štite oni mene i moje drugove nego štite ljude koji ne daju da se čuje glas nezadovoljnih Mojkovčana”, kaže Popović.

Mojkovačka štrajkačka drama se odvijala prošle subote u ranim jutarnjim satima. Najavljeni štrajk ljudi koji su posao izgubili prije skoro dvadeset godina i koji traže da budu obuhvaćeni socijalnim paketom, policija je zabranila. Zabranu je obrazložila time da su uslovi u rudniku opasni za boravak ljudi. Mojkovac je grad sa procentualno najvećim brojem ljudi, ima ih više od hiljadu, koji su posao izgubili prije dvijehiljadite godine. Zbog toga nijesu primili ni garantovanih dvije hiljade eura koje su u sindikalno-vladinom paketu primili radnici koji su posao izgubili poslije dvijehiljadite.

PRIDRUŽUJU SE I RUDARI: Ranije je najavljeno da će jedan dio njih ući u projekat vladinog novoformiranog Fonda rada. Mojkovački štrajkači su tražili pisane garancije od ministra rada i socijalnog staranja. Nisu ih dobili. Ministar Suad Numanović nakon incidenta sa policijom zvao ih je telefonom da se raspita za njihovo zdravlje.

,,Zvao je mene, i mi smo mu zahvalni zbog toga. Kazao je da je planirao da nas posjeti, ali da je spriječen drugim obavezama. Mi od njega i dalje očekujemo ono što znamo da nas sljeduje – socijalno zbrinjavanje koje dobijaju drugi radnici”, kaže Miomir Jovanović.

Ozbiljni zdravstveni problemi, pored posljedica od trovanja šok bombom, neće spriječiti Dragomira Rosića i njegove kolege, tvrdi, da ubrzo nastave borbu za svoja prava. ,,Idući put nećemo policiji dati šansu da nam prekine štrajk”, kaže Rosić.

Štrajkačima bi se mogao pridružiti i dio rudara, kaže jedan od njih, Dragomir Đurišić. ,,Ići ćemo zajedno jer smo u istoj muci. Više nećemo tražiti samo dvije hiljade eura, nego onoliko koliko dobijaju Nikšićani i Podgoričani koji su takođe štrajkovali”, kaže Đurišić.

Mojkovački rudnik u koji su odlučili da uđu mojkovački štrajkači kako bi skrenuli pažnju javnosti na svoj problem ima desetak otvora koji vode u njegove napuštene kopove. Pet glavnih ulaza policija je pokušala da zatrpa zemljom i drvećem.

U rudniku su, utvrđeno je, koncentrisane otrovne materije i opasne su po zdravlje ljudi.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo