Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POČASNO DRŽAVLJANSTVO: Protekcija za odabrane

Objavljeno prije

na

Protekla vlast je od 2008. do 2020. izdala najmanje 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine rekordnih 115. Kriterijumi dodjele su i dalje nepoznanica

 

Tokom protekle godine bivša Vlada je oborila rekord u dodjeli počasnih državljanstava. Izdala ih je 115, a od toga broja trećinu – 37 u priodu nakon parlamentarnih izbora do početka decembra prošle godine.

Od 2008. do 2020. godine, crnogorska Vlada je, po podacima koje ima Centar za građansko obrazovanje (CGO), izdala 390 počasnih državljanstava.

Crna Gora inače ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori.

S druge strane, norma počasnog državljanstva predviđena je za lica od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore. Ova lica ne moraju da ispunjavaju stroge uslove koji su propisani za ostale, pa ni onaj da se pored crnogorskog ne može imati državljanstvo druge države. VIP državljane predlažu predsjednik države, Skupštine ili Vlade, a odlučuje MUP.

CGO godinama upozorava da proces davanja počasnih državljanstava ima diskrecioni karakter, netransparentan je, nedovoljno regulisan i podložan zloupotrebama. Nadležni nikada nijesu objasnili javnosti kriterijume dodjele, niti koji su ih državni interesi rukovodili da nekog predlože i dodijele mu državljanstvo.

Tako se ne zna koje su smjernice rukovodile Mila Đukanovića da predloži za državljanstvo Taksina Šinavatru, bivšeg tajlandskog premijera osuđenog za zloupotrebu službenog položaja, finansijske malverzacije, izbjegavanje plaćanja poreza i bespravno bogaćenje u matičnoj državi, koji je crnogorsko državljanstvo dobio posljednjeg dana 2008. godine.

Sličnog profila su mnogi drugi na brojnoj listi onih koje je bivši premijer, sadašnji predsjednik države predložio za počasne građane. Kontraverzni Mohamed Dahlan je državljanin Crne Gore od kraja 2010. Za bivšeg palestinskog ministra bezbjednosti, koji se sumnjiči za stomilionske prevare i kršenje ljudskih prava, Đukanović u predlogu za VIP državljanstvo MUP-u kaže da je ,,najvažniji promoter naših interesa na Bliskom istoku”.

Crnogorski državljanin od 2013. je i Malezijac Vejn Seng Pu, koji je u ljeto 2014. uhapšen u Las Vegasu zbog organizovanja ilegalnog klađenja, kojim je nelegalno stekao oko 300 miliona dolara.

Preporuke o uvođenje obavezne bezbjednosne provjere kod izdavanja ovih državljanstava očigledno nijesu ispoštovane.

Uz obrazloženje da se radi o ekonomskom osnovu crnogorsko državljanstvo su stekli nasljednik bankarske dinastije Nataniel Rotšild, koji ima udjela u Porto Montenegru, Petros Statis, vlasnik nekoliko firmi u Crnoj Gori koje imaju svoje razvijene poslove u oblasti turizma, medija, kao i vlasnik Oraskoma koji gradi turistički kompleks na Luštici i ostrvu Mamuli Samih Saviris.

Evropska komisija je u više navrata upozorila Crnu Goru na obavezu pažljive kontrole tzv. ekonomskog državljanstva budući da, kako su ocijenili, ono nosi ozbiljne migracijske i bezbjednosne rizike.

Iz CGO ističu da se radi o krajnje netransparentnom procesu, da su rješanja o dodjeli ovih državljanstava tipska i štura, odnosno da se iz njih za najveći broj ovih lica ne može zaključiti kakav su to  realan doprinos imali da bi se tretirali kao lica od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski ili drugi interes Crne Gore, kako je to definisano članom 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu.

Pored Rješenja kojima nedostaje suštine, a to su osnov prijema, ko su predlagači lica, ali i drugi formalno-pravni elementi, ostaje i otvoreno pitanje njihove zakonitosti zbog predlagača, tvrde u CGO. Naime, članom 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu se kao jedini zakonski predlagači navode predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine ili predsjednik Vlade, dok u praksi imamo brojna rješenja koja se kose sa ovom zakonskom odredbom, odnosno najčešće su prijedlozi dolazili preko ministara.

Takođe, CGO ukazuje da je notirana i praksa koja ukazuje na moguće dodatne zloupotrebe kroz činjenicu da su neki članovi porodica onih koji su po članu 12 primljeni u crnogorsko državljanstvo u brzoj i upitnoj proceduri primani nakon toga u crnogorsko državljanstvo po članu 16 istog Zakona, a samim tim se isti ne računaju u ovaj broj od 390 počasnih državljanstava.

Na spisku počasnih državljana nalaze se i brojne ličnosti iz kulture, nauke, sporta: Marina Abramović, Lazar Ristovski, Zlatko Glamočak, Jaša Alfandari, Genadi Sisojev, Velibor Zolak, Andrej Nikolaidis, Isak Adižes, Dragan Džajić, Fatos Bećiraj, Katarina Bulatović… Doktor Vladimir Dobričanin, poslanik nove vladajuće većine državljnstvo je dobio 2010, a ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić početkom 2012. godine.

Krijući razloge dobijanja državljanstva zasnovanog na nacionalnom interesu, država u isti koš stavlja lica sa potjernice, kontroverzne biznismene i stvaraoce koji su to pravo ostvarili na osnovu svojih zasluga. Uz to primjenjuje rigorozne norme za hiljade građana, ne objašnjavajući im čime su bogati i slavni toliko zadužili državu da bi imali ovoliku protekciju.

CGO je zato pozvao novu Vladu i nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova da podatke objave na svojim zvaničnim stranicima jer javnost ima pravo da zna ko po ovoj proceduri i zbog čega dobija crnogorsko državljanstvo. Kao i da ovom procesu ubuduće pristupaju savjesno i da ga dovedu u zakonski okvir, kao i da rješenja o dodjeli ovih državljanstava prate iscrpna obrazloženja kako se ne bi pravila veća šteta nego korist primjenom ovog instituta.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo