Povežite se sa nama

Izdvojeno

HOTEL KRALJIČINA PLAŽA NAPREDUJE UPRKOS PROTESTIMA: Čeka se odluka vladine komisije za Miločer

Objavljeno prije

na

Vladina komisija provjeravaće ne samo ugovor o davanju bisera crnogorske turističke ponude pod višedecenijski zakup of-šor kompaniji Adway Investment LTD, registrovanoj na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, nego i plansku, projektnu i drugu dokumentaciju i procedure, na osnovu kojih se na ovom vrijednom dijelu budvanske rivijere planira gradnja velikog broja novih objekata

 

Tokom naredne sedmice očekuje se detaljan izvještaj Vlade, odnosno Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma o planiranoj izgradnji novih kapaciteta na ekskluzivnim lokacijama u zahvatu turističkog rizorta Miločer i Sveti Stefan. Na mnogobrojne zahtjeve mještana Budve, Pržna, Svetog Stefana i odbornika SO Budva, da se zaustavi intezivna gradnja objekata u Miločerskom parku, novog višespratnog Hotela Kraljičina plaža i depadansa sa luksuznim stanovima namijenjenih prodaji, koju izvodi zakupac našeg elitnog ljetovališta, kompanija Adriatic properties d.o.o., ministar Ratko Mitrović formirao je komisiju sa zadatkom da izvrši sveobuhvatnu analizu dokumentacije koja je pratila čuveni ,,ugovor stoljeća”.

Formiranje komisije uslijedilo je nakon što se u akciju obustave gradnje u Miločeru uključio i predsjednik Opštine, Marko – Bato Carević. On je, na jednoj od sjednica budvanskog parlamenta kazao kako je dobio obećanje ministra Mitrovića da će biti izdat nalog za prekid radova na hotelu, što se nije dogodilo. Carević je u više navrata pozivao ministra da naloži nadležnim inspekcijskim službama zatvaranje gradilišta, što očigledno nije moguća opcija, jer investitor posjeduje potrebna odobrenja za gradnju.  Posljednja akcija građana kojom su pokušali animirati širu javnost i ukazati na neprimjerenu degradaciju prostora u Miločeru organizovana je 29. decembra u vidu protestne šetnje Miločerom, kojoj je prisustvovao  i Carević.

,,Vlada mora da povuče konkretne poteze. Više puta smo se obraćali, imali obećanja da će gradnja biti stopirana, da će se sve preispitati…Svima nam je jasno da je to koruptivan posao i protiv interesa građana Paštrovića i Budve. Trudiću se koliko je u mojoj moći da se ova devastacija Miločerskog parka preinači i nađe kvalitetno rješenje u interesu svih građana. Ovdje ne mogu biti stanovi za tržište, niko od nas nije za to, iako nas niko nikad nije pitao”, poručio je iz Miločera, Carević.

Odbornici Skupštine Opštine Budva ranije su jednoglasno  usvojili  Deklaraciju o zaštiti Miločerskog parka i oštro osudili gradnju stanova u njemu, ali ona nije postigla željeni cilj.

Vladina komisija provjeravaće ne samo ugovor o davanju bisera crnogorske turističke ponude pod višedecenijski zakup of-šor kompaniji Adway Investment LTD, registrovanoj na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, nego i plansku, projektnu i drugu dokumentaciju i procedure, na osnovu kojih se na ovom vrijednom dijelu budvanske rivijere planira gradnja velikog broja novih objekata.

Prva faza planiranog betoniranja dragulja Crnogorskog primorja izvodi se u Miločeru u kome se na mjestu porušenog Hotela Kraljičina plaža, gradi novi, višestruko veći hotel, u čijem sastavu se, među stoljetnim egzotičnim drvećem, gradi 66 ekskluzivnih stanova za prodaju bogatim kupcima.

UP – Hotelski rizort Miločer donijelo je Ministarstvo održivog razvoja i turizma za vrijeme mandata ministra Branimira Gvozdenovića. Da bi Ministarstvo donijelo lokalni urbanistički plan koji je u zahvatu teritorije opštine Budva, morao se mijenjati Zakon o planiranju prostora. Izmjenama i dopunama tadašnjeg zakona unijet je poseban član 60a, kojim je otvoren put ministru Gvozdenoviću da izradi i usvoji plan prema potrebama građevinskog lobija okupljenog oko Svetog Stefana i Miločera, da sam određuje urbanističke parametre, za lokacije za koje Vlada proglasi javni interes, a nisu pokrivene planskom dokumentacijom.

Riječ je o izgradnji objekata raznovrsnih namjena, hotela, velikog broja rezidencijalnih vila, stanova, apartmanskog naselja, restorana, heliodroma…, ukupne bruto izgrađene površine od 41.000 kvadratnih metara. Ovaj Vladin projekat konačno je razotkrio pravu prirodu zakupa Miločera i Svetog Stefana koji nije imao za cilj proklamovano unapređenje crnogorske turističke ponude i vraćanje starog sjaja proslavljenom ljetovalištu. U pitanju je pretvaranje vrijednog prostora namijenjenog turizmu, gajenih šuma i uređenih parkova u građevinsko zemljište na kome će neki nepoznati, tajni investitori zaraditi enormne sume.

Ugovorom o zakupu koji je predstavljen crnogorskoj javnosti bilo je govora isključivo o gradnji novog Hotela Kraljičina plaža na mjestu starog, sa naznakom – u postojećim gabaritima. Umjesto toga, deceniju kasnije stiglo se do objekta od osam spratova usred miločerske šume i na desetine novih objekata raspoređenih u maslinjacima oko Sveca ili na samoj obali. Da li će Komisija Ministarstva ekologije i prostornog planiranja naći načina da spriječi strašnu degradaciju Miločera i Svetog Stefana, vidjećemo iduće sedmice.

Čini se da je ekipa oko Gvozdenovića sa saradnicama iz nekadašnje Direkcije za arhitekturu ipak napravila mnoge pogreške u preuzimanju ingerencija sa Opštine Budva. Prilikom donošenja UP Hotelski rizort Miločer nisu ispoštovane smjernice Prostornog plana Opštine koje su se odnosile na Miločer i Sveti Stefan, GUP-a priobalnog pojasa Opštine i DUP-a Pržno-Podličak. Te da su pojedini objekti, vile i apartmani planirani u zoni morskog dobra.

Takođe, sa pravom se može postaviti pitanje, od kada su stanovi namijenjeni tržišnoj prodaji, javni interes države Crne Gore. I kako su poslanici Skupštine Crne Gore pored toga, glasajući o čuvenom Aneksu I na Ugovor o zakupu, podigli ruke za davanje u zakup zemljišta u Miločeru na 90 godina. Pride, nisu imali ni informaciju o vlasničkoj strukturi firme Adway Investment Ltd., oficijelnom zakupcu ljetovališta, investitoru više od 40 hiljada kvadrata na lokaciji na kojoj nikome nikada nije palo na pamet da nešto može da gradi. Stoga je taj prostor punih 86 godina odolijevao i bio izvan građevinskih zona definisanih svim dotadašnjim prostornim i detaljnim urbanističkim planovima.

Da bi 2007. pod izgovorom otvaranja nove stranice u razvoju crnogorskog turizma potpisivanjem ugovora o zakupu sa korumpiranim ministrima i direktorima hotelskih kuća HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer,  pao u ruke investitorima koji svoj identitet kriju iza of-šor kompanija.

Branka PLAMENAC
foto: Vuk Lajović

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo