Povežite se sa nama

OKO NAS

POGLAVLJE 27, ŠTA SU OBEĆALI, A ŠTA SU REALIZOVALI: Zakoni za ponijeti

Objavljeno prije

na

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore tvrde da se kontinuirano napreduje u ispunjenju uslova iz Poglavlja 27. Iz Evrope ocjenjuju drugačije, i dokumentima i pravnim postupcima

 

U Crnoj Gori prednost nad parkovima prirode imaju građevinski projekti.

To nije promaklo Stalnom odboru Bernske Konvencije u Strazburu koji je nedavno otvorio slučaj protiv preduzeća Montenegro Resort. Vlada Crne Gore i resorsna ministarstva dali su ovom preduzeću sve građevinske dozvole za izgradnju turističkog naselja Porto Skadar Lake na Rijeci Crnojevića u Nacionalnom parku (NP) Skadarsko jezero.

Može se zaključiti da je ovim potezom Evropa ocijenila da Crna Gora nije u dovoljnoj mjeri ispunila preporuke Bernske Konvencije, kroz koje je Vlada bila pozvana da zaustavi dalji razvoj ovog turističkog kompleksa.

To nije učinjeno iako je Poglavlje 27 o životnoj sredini i klimatskim promjenama, preduslov za članstvo u Evropskoj uniji, otvoreno još u decembru 2018. godine.

Ni izvještaj Evropske komisije iz maja 2019. godine o napretku Crne Gore u Poglavlju 27 nije pokazao da je došlo do značajnijih rezultata na polju upravljanja otpadom, kvaliteta voda, zaštite prirode i klimatskih promjena.

Naprotiv, nalazi su pokazali sve ono čemu građani Crne Gore i sami svjedoče  – ubijene rijeke, mnoštvo ilegalnih mini deponija, nizak kvalitet vazduha u pojedinim opštinama na sjeveru države, nelegalne gradnje, nebrigu o šumama, parkovima i životinjskim vrstama.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma tvrde da su u svim oblastima Poglavlja 27 vidljivi kontinuirani pomaci.

Ovaj resor je inače do nedavno bio u žiži javnosti, kada je objavljen snimak u kom jedan od investitora dogovara mito sa dvojicom građevinskih inspektora.

Prema Nacionalnoj strategiji za primjenu pravne tekovine Evropske unije u oblasti životne sredine i klimatskih promjena i akcionom planu za period od 2018. do 2020. godine, ukupni troškovi usklađivanja sa standardima EU do 2035. godine za ovu oblast iznosiće 1,42 milijarde eura. Akcionim planom ove strategije predviđena je realizacija ukupno 253 obaveze.

Prema prvom polugodišnjem izvještaju o realizaciji ovog akcionog plana za period od jula do decembra 2018. godine, od ukupno 125 obaveza realizovano je 60.

Prema drugom, za period od januara do juna 2019. godine, još se radilo na obavezama iz 2018. godine. Od 65 ispunjeno je samo 23. Od ukupno 17 obaveza za prvi i drugi kvartal 2019. godine realizovano je samo 6.

Kada je u pitanju horizontalno zakonodavstvo, iz Evropske komisije kažu da nedostatak administrativnih kapaciteta i finansijskih sredstava na nacionalnom i lokalnom nivou usporavaju sprovođenje strategije. Nedostaje i istinski dijalog između civilnog društva i Vlade.

Izmjenama Državnog plana za upravljanje otpadom za period od 2015. do 2020. godine nije jasno definisan osnovni model upravljanja otpadom u državi. Infrastruktura za odvojeno sakupljanje i recikliranje otpada još uvijek nije uspostavljena, a potrebno je i hitno riješiti pitanje nelegalnih odlagališta otpada i korišćenja privremenih lokacija za odlaganje u svim opštinama.

Usklađenost u oblasti kvaliteta voda je i dalje ograničena. Otpadne vode su još uvijek glavni izvor zagađenja.

Ni u oblasti zaštite prirode nema poboljšanja. ,,Nadležni organi bi trebalo da budu strožiji u ocjenjivanju i sprečavanju mogućih negativnih uticaja na životnu sredinu od izgradnje objekata u Nacionalnom parku (NP) Skadarsko jezero i na rijeci Tari pri izgradnji autoputa Bar-Boljare”, ocjenjuju iz Evropske komisije.

Javnost je sa ovim odavno upoznata. Rijeka Tara je od početka izgradnje autoputa znatno uništena, zbog čega su reagovali i iz UNESKA. Prilikom posjete Tari u ljeto 2019. godine, predstavnik delegacije Zelenih u Crnoj Gori, Tomas Vajs je ocijenio da je korito ove rijeke devastirano i tom prilikom je izjavio: „Pitam se kako Crna Gora može da riješi Poglavlje 27, sa ovakvom devastacijom životne sredine, sa ovakvim gradilištem autoputa gdje se očigledno ne poštuju pravila o zaštiti životne sredine niti evropski standardi iz ovog poglavlja“.

Jedino se u oblasti kvaliteta vazduha relativno napredovalo. U Opštini Pljevlja, gdje je kvalitet vazduha najugroženiji, još uvijek nema ni naznaka toplifikacije koja je, prema mišljenjima stručnjaka, jedino rješenje za zagađenost vazduha u ovom gradu. Monitor je o ovome i ranije pisao.

Zbog svega navedenog u Izvještaju Evropske komisije nije sasvim jasno na šta su iz Ministarstva održivog razvoja i turizma mislili pod kontinuiranim napretkom u svim oblastima zaštite prirode. Priče o barskim čempresima, pomoru ribe u Ćehotini i Vezišnici, nelegalnoj gradnji i sječi stabala u Miločerskom parku, okupaciji rijeka projektima mini hidroelektrana, krivolovu i sječi šuma u nacionalnim parkovima Skadarsko jezero i Durmitoru svjedoče o o svemu, samo ne o napretku.

Najveći izazovi za zatvaranje Poglavlja 27 u ovom trenutku su finansijski, ocjenjuje pregovarač sa Evropskom unijom za to poglavlje Saša Radulović: ,,U ovom momentu su nam dostupni IPA fondovi, koji nisu baš najizdašniji, a formira se Zapadno-balkanski finansijski okvir iz koga se takođe očekuje određena finansijska podrška”. Prema njegovim riječima, zakoni se ne primjenjuju u potpunosti, a kaznena politika često izostaje.

Poglavlje 27 jedno je od najkompleksnijih. I najvažnijih, jer direktno utiče na kvalitet života i zdravlja stanovnika Crne Gore. Reklo bi se da su mu najveće prijetnje ipak lični interesi.

                                                                                                                                                                   Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NESREĆE NA RADNOM MJESTU: Radnici bez ičije zaštite

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svake godine u Crnoj Gori više ljudi pogine na radnom mjestu, a na desetine bude povrijeđeno. Radnici se, osim zdravstvenim rizicima, izlažu i nemilosti institucija koje ostaju nijeme na njihove zahtjeve. Funkcionalni Zavod za medicinu rada još je samo san

 

U Crnoj Gori svake godine više ljudi pogine, a na desetine se povrijedi. Nedavno su iz Uprave za inspekcijske poslove saopštili statistiku za 2019. godinu: ,,U toku prošle godine izvršeno je 27 uviđaja povreda na radu, od čega je sedam osoba preminulo, dok je 20 teško povrijeđeno”.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je povodom Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu u aprilu 2019. godine izjavio da je vidljiv napredak u Crnoj Gori kada je u pitanju ova oblast.

Nova 2020. godina ga je ekspresno demantovala. Krajem januara, na primorju ,  žarištu ilegalne gradnje, dvojica radnika iz Mojkovca zadobili su teške tjelesne povrede, višestruke prelome, nakon pada sa skele, na objektu u izgradnji u Ulici cara Lazara u Sutomoru.

U razmaku od samo nekoliko dana, u februaru, poginuo je radnik na gradilištu u Podgorici. Pao je sa trećeg sprata zgrade u izgradnji na Cetinjskom putu, u blizini Kapital plaze.

Epilog uviđaja u većini ovakvih slučajeva ostaje nepoznat.

Posljednjih godina povrede i pogibije u građevini, prema podacima inspekcije, najčešće nastaju zbog toga što radnici ne koriste zaštitnu opremu.

Od početka gradnje auto-puta, u protekle četiri godine, poginula su četiri radnika, dva su teže povrijeđena, a više njih je zadobilo lakše povrede. Prema rezultatima istraga, trojica poginulih su krivi za nesreću, jer nisu koristili zaštitnu opremu, a jedan od njih se nalazio i u zabranjenoj zoni. Na četvrtog se obrušila velika količina zemlje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA U POLIMLJU: Odnosi ko stigne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području samo beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke

 

Polimski muzej iz Berana čitavu deceniju šalje  dopise i zahtjeve državi,  Upravi za zaštitu kulturnih dobara,  da se pojedini lokaliteti na sjeveru države proglase spomenicima kulture i zakonom zaštite, ali  je do danas zaštićeno tek nekoliko.

“Sumnjamo da se tu radi o izbjegavanju davanja statusa kulturnog dobra, jer bi se u tom slučaju morala obezbijediti značajna sredstva za održavanje tih kulturnih dobara” – kaže Violeta Folić direktorica Polimskog muzeja.

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke.

Na ostalim spomenicima i aheološkim nalazištima može raditi šta  ko hoće.

„Polimlje je u arheološkom pogledu izuzetno bogato. To je oduvijek bilo granično područje i prostor komunikacija, sa ko zna koliko starih gradova, takozvanih gradina. Mi smo ranije započeli projekat iskopavanja tih gradina, odnosno utvrđenih gradova Polimlja“ – kaže poznati crnogorski arheolog Predrag Lutovac.

On upozorava da nedostatak novca dovodi u pitanje dalja arheološka istraživanja u Polimlju i adekvatnu konzervaciju i valorizaciju tih starovjekovnih gradova.

„Od Bijelog Polja do Plava otkrili smo veliki broj starih gradova i pokrenuli postupak za njihovu zaštitu i proglašenje kulturnim dobrom. Neke od njih smo uspjeli da konzerviramo, kao što je bazilika Samograd kod Bijelog Polja. Vrlo brzo trebalo bi da započnemo konzervaciju tvrđave Gradina u Rožajama, iznad Ganića kule“ – kaže Lutovac.

Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta najjasnije s pokazala na primjeru Radmanske klisure kod Petnjice i arheološkog nalazišta Torine, koje su neki mještani umalo uništili praveći seoski put. Arheolozi iz Berana su uspjeli da saniraju oštećenja i obave  dodatna ispitivanja, ali za dalja istraživanja i konzervaciju ni na ovom lokalitetu nema novca.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo