Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POLITIKA I IZBOR NOVOG SRPSKOG PATRIJARHA I MITROPOLITA CRNOGORSKO-PRIMORSKOG: Vučić čezne da ima veći uticaj u Crnoj Gori i preko crkve

Objavljeno prije

na

Pravoslavni Crnogorci laici i sveštenstvo Mitropolije nemaju nikakvu ulogu u izboru svoga mitropolita po sadašnjem Ustavu SPC-a, tako da se mitropolitu, koga će poslati Beograd, mogu ili pokloniti ili ukloniti. Eventualna pobuna bi vjerovatno doživjela sudbinu pokojnog vladike raško-prizrenskog Artemija koji je raščinjen i isključen iz crkve

 

Nedavni odlazak sa ovog svijeta dvojice arhijereja Srpske pravoslavne crkve (SPC), njegove svetosti patrijarha srpskog Irineja Gavrilovića i njegovog preosveštenstva mitropolita Amfilohija Radovića je došao u osjetljivom trenutku za Crnu Goru koja prvi put u svojoj istoriji prolazi kroz demokratsku smjenu vlasti. Dio nove vlasti predvođene mandatarom Zdravkom Krivokapićem je čvrsto računao na podršku pokojnog mitropolita tako da se može ubrzo desiti da, pored opstrukcija odlazećeg, ali i dalje sveprisutnog starog režima susretne i sa otporom tamo gdje ga je najmanje očekivao.

Nasljednik trona Svetog Petra Cetinjskog, po Ustavu SPC-a, se treba izabrati od strane arhijerejskog Sabora SPC-a u roku od tri mjeseca ili do narednog sabora osim u slučaju postojanja izuzetnih okolnosti na koje se ne može uticati – što je nerijetko bio slučaj. Sadašnja pandemija korone može odgoditi sabor.

Po pravilu, upražnjenom eparhijom ili mitropolijom upravlja administrator, uglavnom episkop susjedne eparhije. Tako je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije Mićović preuzeo vođenje crnogorsko-primorske dok je mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić preuzeo beogradsko-karlovačku Mitropoliju pokojnog patrijarha. U Srbiji se očekuje da će mitropolit Porfirije biti novi patrijarh jer ima blagoslov srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića uz sve duhovne, svjetovne i obavještajne reference koje ga prate. Navodno je Porfirije i dalji rođak predsjednika preko njegove majke.

Takođe, očekivanje je većeg dijela crnogorske javnosti, kao i crkvenih vlasti na teritoriji Crne Gore podijeljene u 4 eparhije, da će Joanikije naslijediti pokojnog mitropolita Amfilohija. Kao kanditati  slove i vikarni episkop dioklijski Metodije Ostojić i episkop kruševački David Perović koji je ujedno i član Sinoda (vlade SPC-a) poznate po lojalnosti Vučiću.

Episkop Joanikije od pokojnog mitropolita ima manji stepen teološkog i opšteg obrazovanja ali je prepoznat kao čovjek krotkijeg duha i monaške smirenosti. Međutim očekivanje crnogorske javnosti i sveštenstva nije obavezujuće ni za SPC ni za državni vrh Srbije, pogotovo ako je kandidat prepoznat kao neko ko je neposlušan srpskom vladaru.

Nedavna sahrana mitropolita Amfilohija koji je odavno bio na ratnoj nozi sa Vučićem i njegovim patrijarhom u Beogradu je dodatno pokazala antagonizam između srbijanskih vlasti i episkopata SPC-a u Crnoj Gori. Vučiću je uskraćeno da govori na sahrani svog ogorčenog protivnika. Zahtjev je poslao preko svojih savjetnika i doskorašnjeg ambasadora Srbije u Podgorici. Iz Mitropolije nam je nezvanično rečeno da su svjesni posljedica odbijanja ali da nisu htjeli dozvoliti zloupotrebu sahrane za promociju političara koji je protiv mitropolita već duže vodio udbaško-medijsku kampanju.

Vučić  čezne da ima veći uticaj u Crnoj Gori i preko crkve. Pravila za izbor novog mitropolita su manje zahtjevna od izbora patrijarha. Novi mitropolit čak i ne mora da bude episkopskog čina već se može izabrati monah sa svešteničkim činom (jeromonah) koji će se naknadno proizvesti u čin episkopa. Glasanju mora prisustvovati najmanje dvije trećine aktivnih episkopa a pobjeđuje kandidat koji dobije natpolovičnu većinu. U slučaju da dva predložena kandidata imaju isti broj glasovi onda presuđuje zlatni glas patrijarha.

Kod izbora patrijarha su kriteriji drugačiji. Saborom predsjedava najstariji episkop po stažu, dok kandidati mogu biti svi episkopi koji upravljaju eparhijom najmanje 5 godina. Takvih je trenutno 32. Mimo njih pravo glasa, ali ne i pravo kandidature, ima jos 6 episkopa koji imaju upravljački „staž“ ispod 5 godina kao i 6 vikarnih episkopa (koji nemaju svoje eparhije već samo pomažu redovnim episkopima u obavljanju dužnosti). Za validnost sabora neophodno je prisustvo dvije trećine episkopa s tim što odsutni imaju pravo ovlastiti nekog od prisutnih da glasa umjesto njih. Prvo se glasanjem biraju tri kandidata koji imaju natpolovičnu većinu glasova na saboru. Uglavnom treba nekoliko krugova glasanja da se dođe do sva tri imena. Tako je 1990. god. pri izboru patrijarha bilo potrebno čak 9 krugova glasanja prije nego što je i treći kandidat izabran. Kad se ustanove sva trojica, njihova imena se zapečaćuju u koverte koje se onda stavljaju u knjigu Jevanđelja koja se nalazi u oltaru kapele u zgradi Patrijaršije u Beogradu. Onda knjizi prilazi najstariji arhimandrit (nadstojnik nekog većeg manastira ili grupe manastira) koga određuje Sinod i on izvlači jednu od koverti i predaje je predsjedavajućem sabora. Predsjedavajući otvara kovertu pred svima i čita ime novog patrijarha.

Ova procedura se zove „apostolski žrijeb“ po ugledu na izbor apostola Matije iz Novog zavjeta i amandmanski je uvedena 1967. godine  u Ustav SPC na zahtjev patrijarha Germana kako bi se navodno spriječilo petljanje komunističkih vlasti u izbor patrijarha. Do tada je patrijarh biran većinom glasova a od stvaranja SPC-a 1920. godine je izbor patrijarha morala potvrditi i kraljevska vlada i na kraju i sam monarh posebnim ukazom. Komunisti su ukinuli donošenje kraljevskih ukaza, ali je UDBA svakako uzimala učešće u izboru i patrijarha i svih arhijereja.

Tzv. „apostolski žrijeb“ se ne koristi ni u jednoj drugoj pravoslavnoj crkvi u svijetu a i sam proces nije siguran od prevara i uplitanja Resora državne bezbednosti (RDB), tj. sada Bezbedonosno-informativne agencije (BIA). Kada je 1990. izabran patrijarh Pavle Stojčević žrijebom, nisu kasnije otvorene i druge dvije koverte da bi se Sabor uvjerio da su stvarno kovertirana imena i preostala dva kandidata- episkopa žičkog Stefana Boce i šumadijskog Save Vukovića, apsolutno najpopularnijeg kandidata ali i protivnika tadašnjeg predsjednika Slobodana Miloševića.

Kada je 2010. biran novi patrijarh najviše glasova u prvom krugu je dobio crnogorski mitropolit Amfilohije koji je tada bio i administrator patrijaršije i Beogradsko-karlovačke eparhije ali nije bio po volji predsjedniku Srbije Borisu Tadiću i BIA-i. Mitropolit Amfilohije prošle godine je tražio uz podršku 15 drugih episkopa da se ukine „apostolski žrijeb“ i ponovo uvede izbor većinskim glasanjem. Patrijarh Irinej je odbio da sazove vanredni sabor na kome bi se razmatrale promjene Ustava SPC-a. Stoga se široko vjeruje da i budući patrijarh neće biti biran apostolski već će biti BIA-n po željama vladara.

Osim upražnjenog trona Mitropolije crnogorsko-primorske trebaju se još izabrati i episkopi valjevske, temišvarske i 3 makedonske eparhije koje SPC smatra svojim, ali ih u posjedu drži Makedonska crkva.

Poznavaci prilika u Patrijaršiji smatraju da Vučić i njemu odani Sinod i patrijaršijski administrator Porfirije neće  dopustiti da mu crkvom u Crnoj Gori vladaju neposlušna čeda koja je iznjedrio mitropolit Amfilohije već da će država Srbija nametnuti svog BIA-nog kandidata.

Za razliku od Grčke gdje je izbor arhijereja drugačije i demokratskije određen, pravoslavni Crnogorci laici i sveštenstvo Mitropolije nema nikakvu ulogu u izboru svoga mitropolita po sadašnjem Ustavu SPC-a, tako da se mitropolitu, koga će poslati Beograd, mogu ili pokloniti ili ukloniti. Svaka eventualna pobuna bi vjerovatno doživjela sudbinu pokojnog vladike raško-prizrenskog Artemija koji je raščinjen i isključen iz crkve.

Za razliku od Srbije i drugih pravoslavnih zemalja Crna Gora je odavno izgubila moć da utiče na izbor poglavara njene najveće vjerske zajednice. Kada je Đukanović instaliran kao Miloševićev namjesnik za Crnu Goru 1990. godine Beograd mu je poslao i „saborca“ u vidu tadašnjeg banatskog episkopa Amfilohija Radovića. Međutim, Amfilohije nije bio i potčinjen Đukanoviću u misiji vaskolikog srpstva. Kasnije su se obojica odmetnuli od svog patrona i zajednički nastavili uspješnu kohabitaciju gdje su jedan drugome rado priskakali u pomoć. Međutim, svi Đukanovićevi pokušaji da privole Amfilohija da postane „dio rješenja“ crkvenog pitanja i da odvoji Crnu Goru od Srpske crkve po makedonskom modelu su bili uzaludni.

Posljednji pokušaj obnove cezaro-papizma u Crnoj Gori (doktrina o primatu države nad crkvom, njenim unutrašnjim uređenjem i dogmom) je propao nakon novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti kojim se legaliziralo otimanje crkvene imovine. Energija i protesti koje je crkva pokrenula do tada nisu viđeni u Crnoj Gori.  Đukanović i ekipa nisu imali ništa da ponude kao kontratežu opljačkanom i poniženom narodu osim istrošenih priča o partizanima, četnicima i konstantnoj ugroženosti Crne Gore od strane Srbije kojom već duže vlada upravo Đukanovićev prijatelj i saveznik Aleksandar Vučić.

Đukanović je takođe promašio i predizborni narativ sa pričama da su episkopi SPC-a u Crnoj Gori isturena ruka BIA-e i ruskog FSB-a. Iako je za takve tvrdnje ranijih decenija bilo i osnova i materijala, politička konstanta se promijenila. Najveća podrška crkvenim litijama je stigla iz zapadnih zemalja i zapadnih hrišćanskih crkvi. Međutim, iskušenja tek slijede i pitanje je da li će Crnogorci više ikada doći u poziciju da sami biraju svog duhovnog poglavara koji nosi i veliku političku težinu.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO JE SDT ISTRAŽIVALO NEBOJŠU MEDOJEVIĆA A KAKO SLAVOLJUBA STIJEPOVIĆA: Dvojni aršini

Objavljeno prije

na

Objavio:

SDT nije tražilo pritvor za Stijepovića, a on je na saslušanje došao „kroz dimnjak“. Zato su Medojeviću pretreseni stan i partijske prostorije. O tom slučaju informisani smo, praktično, u realnom vremenu, dok je „slučaj Stijepović“ skrivan skoro dvije godine

 

Dostupna dokumenta pokazuju kako Specijalno državno tužilaštvo nije imalo iste kriterijume prilikom istrage i podizanja optužnice protiv funkcionera DPS-a i Generalnog sekretara predsjednika Crne Gore Slavoljuba Stijepovića i lidera DF-a i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića.

Različit pristup bio je vidljiv i građanima koji nijesu upućeni u pravne finese.

Oba slučaja datiraju iz kampanje uoči izbora 2016. godine. SDT nas je, ipak, o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz PzP-a i DF-a obavijestilo već  početkom naredne godine, dok je istraga protiv Stijepovića (ne i DPS-a) ozvaničena tek dvije godine kasnije. Danas znamo da je bilo „materijala“ da se SDT još 2017. godine ozbiljnije pozabavi i tim slučajem.

SDT, na čijem čelu je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, nije tražilo pritvor za Stijepovića, a optužnica pred sudom jedva je ,,prošla”, tek iz trećeg puta. Medojevićev tretman bio je značajno oštriji – za njega je traženo skidanje imuniteta i određivanje pritvora.

Uz to su pripadnici Specijalnog policijskog odeljenja izvršili pretres prostorija PZP-a i Medojevićevog stana, zaplijenivši kompjutere, mobilne telefone, pisana dokumenta. Tokom istrage Slavoljuba Stijepovića nijesu zabilježene slične istražne radnje. I optužnica protv lidera PZP-a je napisana brže, daleko je detaljnija, pa je i potvrđena iz prvog puta.

Stijepović nije saslušan tokom 2017. godine, iako je Vlatko Rašović, jedan od ljudi od povjerenja Duška Kneževića, odbjeglog biznismena i dugogodišnjeg ilegalnog finansijera DPS-a, koji je prenosio „sumnjivih“ 100.000 dolara, tvrdio da je taj novac bio namijenjen Stijepoviću i DPS-u. Umjesto toga, „plasirana“ je informacija kako je Knežević tim novcem pomagao DF. Nakon demantija jedne i druge strane, SDT je „zaboravilo“ cio slučaj, sve dok Knežević nije objavio tajni video snimak svoje donacije.

Sve to ukazuje na mogućnost postojanja različitih aršina u praksi SDT-a. Najdalje je, u obrazlaganju istih, otišla direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković. Ona je, pozivajući se na optužnicu, Katniću spočitala da mu je cilj da Stijepović ne bude osuđen, i da je morao u optužnici uključiti političku korupciju. Katnić je odgovorio kako će „napustiti Crnu Goru“ ukoliko bilo koji pravnik dokaže Stijepoviću ,,bilo što osim ovo za šta ga mi teretimo”.

Zakon o specijalnom tužilaštvu i njegovoj nadležnosti precizira (u članu 3 stav 2) da ,,bez obzira na visinu propisane kazne” SDT goni javnog funkcionera ukoliko je izvršio krivična djela ,,protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj” a sve povezano sa visokom korupcijom. SDT je, smatraju brojni analitičari, propustio da u slučaju Stijepovića primijeni ove odredbe Zakona. Istraga je povedena u drugom pravcu.

SDT je podiglo optužnicu protiv Stijepovića i još šest osoba 30. decembra 2019. godine, gotovo godinu dana nakon što je Knežević  na portalu IN4S objavio video-snimak koji je označio početak afere Koverta i velikih građanskih protesta pokreta Odupri se.

Na snimku koji je nastao uoči parlamentatnih izbora 2016, vidi se kako Knežević Stijepoviću uručuje poveliku kovertu, navodeći da je u njoj 97.000 eura.

U optužnici se, međutim, ne pominje isti iznos. Tamo se navodi da je Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao 47.500  eura. Zanimljivo je da Stijepovića SDT tereti za pranje novca putem pomaganja, dok ostaloj šestorici optuženih spočitava daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.

Dva mjeseca prije podizanja optužnice 9. oktobra 2019. godine, SDT je, shodno već ustaljenoj praksi, za svjedoka saradnika angažovao Vlatka Rašovića koji je imao značajnu ulogu u, kako se navodi, ,,Kneževićevim malverzacijama”.

On je dvije godine ranije, u oktobru 2017. godine, bio saslušan u SDT-u zbog konvertovanja 100.000 dolara namijenjenih Stijepoviću, upravo onih koji su proizveli aferu Koverta. Nakon tog saslušanja, SDT nije preduzimalo nove korake do objavljivanja Kneževićevog snimka. Mnogi, zato, smatraju da je Katnić, još tada, ,,progledao Stijepoviću kroz prste”.

Knežević je, nakon što se ,,odmetnuo” u London, poručio da je Katnić pokušao da mu smjesti da je podignuti novac, za koji tvrdi da ima legalno pokriće, bio namijenjen Demokratskom frontu i da ga tako uplete u aferu Državni udar. Iako je, kaže, glavni specijalni tužilac već tada znao da je on te pare dao DPS-u za parlamanetarne izbore.

Za razliku od Stijepovića koji je optužen za krivično djelo pranja para putem pomaganja, Nebojša Medojević je zajedno sa biznismenom Momirom Nikolićem optužen za daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila pranjem para.

Tako je Medojeviću, kao navodnom vođi kriminalne organizacije, zaprijećena kazna od tri do 15 godina zatvora, a Stijepoviću, samo pomagaču, upola manje.

Umjesto ,,zida ćutanja” koji je pratio aferu Koverta, SDT nas je o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz DF-a obavijestilo već početkom 2017, čim su se slegli prvi odjeci afere Državni udar. Ubrzo su, u sklopu istrage, pretresene prostorije PzP-a i Medojevićev stan. ,,Za krivični postupak protiv Šarića i Lončara nije vršen pretres stana. Motiv za pretres mog stana je bio politički, da bi glavni specijalni tužilac došao do moga laptopa”, požalio se na jednom od ročišta Medojević.

Za razliku od Stijepovićog slučaja, SDT je odmah po otvaranju istrage tražilo skidanje imuniteta Medojeviću i određivanje pritvora. DF je odgovorio zatvaranjem poslanika u zgradu Skupštine.

Osmodnevna kriza, krajem juna i početkom jula 2017. godine, riješena je uz posredovanje tadašnjeg predsjednika Filipa Vujanovića koji je zatražio od VDT-a Ivice Stankovića da se Medojević brani sa slobode. Stanković je nedugo zatim izdao obavezujuće upustvo Katniću ponavljajući taj zahtjev, što je glavni specijalni tužilac prihvatio.

Već krajem godine, 14. novembra 2017, SDT je podiglo optužnicu protiv Medojevća i njegovih „saradnika“. Medojević i Nikolić optuženi su da su tokom 2016. godine organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći.

U optužnici se navodi da je Ni­ko­lić u sep­tem­bru i ok­to­bru 2016. pre­ko NN osobe u tri na­vra­ta do­sta­vio 100.000 do­la­ra di­rek­to­ru PzP-a Dejanu Vu­ji­si­ću, ko­je je on pro­sli­je­dio se­kre­ta­ru stran­ke Željku Šće­pa­no­vi­ću, ina­če Me­do­je­vi­će­vom šu­ri, da ih kod uličnih dilera zamijeni za eure. I dalje redom.

Viši sud je potvrdio optužnicu iz prvog puta 20. februara 2018. godine, svega tri mjeseca nakon njenog podizanja od strane SDT-a.

Na drugoj strani, optužnica protiv Stijepovića, koju zastupa specijalna tužiteljka Lidija Vukčević (ona je pisala i optužnicu protiv Medojevića), zvanično je potvrđena 24. septembra 2021. godine, gotovo dvije godine nakon podizanja.

Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, je, prethodno, zbog nedostatka dokaza  dva puta donosilo rješenje kojim se obustavljao krivični postupak protiv Stijepovića. Istim (prvim) rješenjem potvrđena je optužnica protiv Duška Kneževića i ostalih okrivljenih u tom slučaju.

Stijepović se prilikom kontrole optužnice, branio tvrdnjom da je u vrijeme njihove saradnje Knežević bio ugledan biznismen i da nije imao razloga da sumnja da je novac mogao biti stečen od kriminalnih aktivnosti. Nelegalno finansiranje kampanje DPS-a, zahvaljujući tužilaštvu, nije ni bilo tema ročišta.

Glavni pretres u tom slučaju još nije počeo, dok se Medojeviću sudi od decembra 2018. Brz naznaka da bi prvostepena presuda uskoro mogla biti donijeta. Zastara može, u oba slučaja, nastupiti najranije krajem ove (2021.), a najkasnije 2026. godine.

 

Popust

U sklopu istrage protiv Nebojše Medojevića SDT je naložilo pretres službenih prostorija PzP saslušavajući, istovremeno, veliki broj funkcionera i aktivista DF-a. Protiv DPS-a nije bilo sličnih akcija.

Zbog sumnji u izvore finansiranja, DF-u je godinu dana bila blokirana raspodjela novca iz državnog budžeta koji im je pripadao po osnovu osvojenih mandata na izborima 2016. DPS nije imao takvih problema.

Nakon otkrivanja afere Koverta, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je 11. februara 2019. godine kaznila tada vladajuću DPS zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata, pa je partija morala da vrati u državnu kasu 47.500 eura i uplati još 20 hiljada na ime kazne za prekršaj. DPS je na vrijeme platio kaznu pa je dobio umanjenje – umjesto 20 uplatio je 13,1 hiljadu eura.

Agencija nije koristila isti princip u Medojevićevom slučaju, odnosno, nije obavijestila javnost da je pokrenut bilo kakav postupak protiv DF-a. ASK je, nešto kasnije, po zahtjevu SDT-a, kontrolisala PZP i DF. U tom Izvještaju se primjećuje da je ,,neobično da partija kupuje 1.500 tableta za potrebe predizborne kampanje”.

Predrag ZEČEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo