Povežite se sa nama

MONITORING

PROSLAVA JUBILEJA RTCG: Rijaliti jedne državne televizije

Objavljeno prije

na

Veče u Hiltonu u stvari je najistinitije stanje RTCG danas.  Sva silna upozorenja domaćih i međunarodnih organizacija, i Evropske komisije, da je DPS izvršio udar na javni servis,  govore mnogo manje o toj istini od ovonedeljne proslave. Niko tu nije krio da je RTCG državna, odnosno servis DPS.  Ni depeesovci, a ni ovi sa RTCG

 

Izgledalo je kao da se u hotelu Hilton održava kongres vladajuće DPS. Dobro, možda je pomalo ličilo i na proslavu Dana državnosti. Pokatkad, doduše,   i na gostovanje Crne Gore na Evroviziji.  Bilo je i onih kojima se  moglo učiniti i da se vremeplovom pošlo u prošlost, i da tek treba izmisliti medijski pluralizam i slobodne medije. I digitalni signal. Moguće da se  nekom priviđalo i  da u prvom redu u Hiltonu sjedi Josip Broz, i raduje se poprilično zakašnjeloj modernizaciji  državne televizije.  Svakako bi neupućenome bilo gotovo nemoguće da pogodi da je to bila proslava jubileja takozvanog crnogorskog javnog servisa – svečana akademija povodom 27. novembra –  Dana RTCG i prelaska na HD signal. Ne baš uspješnog, i zakašnjelog decenijicu, ali dobro sad.

Jedno je sigurno –  veče u Hiltonu u stvari je najistinitije stanje RTCG danas.  Sva silna upozorenja domaćih i međunarodnih organizacija, i Evropske komisije, da je DPS izvršio udar na javni servis, zaustavivši i onako sporu i mučnu transformaciju bivše državne televizije u servis svih građana, govore mnogo manje o toj istini, od proslave u Hiltonu. Niko tu nije krio da je RTCG državna, odnosno servis DPS.  Ni depeesovci, ni ovi sa RTCG.

,,Mislim da iznosim stav velike većine građana kada kažem da RTCG kroz istinite, pouzdane i pravovremene informacije značajno utiče na poboljšanje života zajednice i stvaranje pozitivne atmosfere u društvu”, ocijenio je predsjednik države Milo Đukanović u uvodnom govoru na proslavi. ,,Time RTCG postaje partner i oslonac državnim organima, političkim i društvenim subjektima, stvaralačkoj zajednici i građanima u izgradnji boljeg društva”, dodao je Predsjednik. Oslonac, nego šta. Posebno pred izbore.

Generalni direktor RTCG Božidar Šundić imao je još bolje pojašnjenje: „RTCG ima zadatak da sačuva mentalno zdravlje nacije“.  A ružičaste naočare, poznato je, majka su mentalnog zdravlja. Šundić je inicirao i promjenu zvaničnog naziva iz RTCG u Crnogorska Radio televizija. E to će tek da popravi mentalno zdravlje nacije.

Kako god, otkako je Šundić došao na čelo RTCG, nakon što je vladajuća partija preko institucija koje kontroliše, smijenila prethodni menadžment i dio Savjeta koji se trudio da sprovede proces transformacije državne televizije u javni servis, povjerenje u tu televiziju pada.

Goran Đurović, jedan od nezakonito smijenjenih članova Savjeta, podsjeća  za Monitor, komentarišući ovonedjeljni prelazak na HD signal i proslavu jubileja RTCG, da je za svega nekoliko mjeseci od smjene prethodnog menadžmenta povjerenje građana u RTCG palo za 11 posto.

,,RTCG je danas dalji od svoje javne funkcje nego što je bio 2012 godine. Rezultati istraživanja iz novembra 2018. godine ukazuju na činjenicu da je povjerenje u TVCG palo na 22% samo za nekoliko mjeseci od kako je Šundić imenovan za generalnog direktora iako je početkom 2018. godine, dok su na čelu RTCG bili Andrijana Kadija i Vladan Mićunović, povjerenje bilo na 33%“, kaže Đurović.

„ Podaci o povjerenju građana u RTCG za 2019. godinu još nisu objavljeni. Ukoliko građani nemaju povjerenje u RTCG, što je mjerljiva kategorija, onda ni proces digitalizacije neće doprinijeti ostvarenju svrhe javnog servisa. O povjerenju građana treba da brine Savjet RTCG, a očigledno da aktuelni Savjet RTCG o tome ne brine. Neka gledaoci sami uporede kvalitet programa iz 2017 (i prve polovine 2018)  i  ove godine  i neka razmisle u kojoj od dvije referentne godine su mogli da čuju i vide na RTCG više suprotstavljenih stavova, dobiju više izbalansiranih i objektivnih informacija o životnim temama“ , zaključuje on.

Crnogorski građani  su 17 godina nakon što je 2002. godine donešen prvi medijski zakon kojim je započet proces transformacije, dobili ono što su imali još tada – državnu televiziju. Paralelno sa pokušajem da se RTCG transformiše u servis građana, na čemu su radili pojedinci izabrani u rukovodeća tijela zadužena za tu transformaciju, tekao je i proces pokušaja vlasti da tu transformaciju onemogući. Najprije je u parlamentu počeo da se krši zakon i da se glasa za članove Savjeta, umjesto da se samo verifikuje njihov izbor od strane civilnog društva i Univerziteta. Tako je vlast počela da utiče  na izbor rukovodećeg tijela RTCG. A samim tim i da kontroliše program, odnosno proces transformacije. Ubrzo je ova nezakonita praksa u parlamentu ozakonjena izmjenama zakona iz 2002, a izmjene od dobrih ka gorim rješenjima medijskih zakona nastavila su se  i posle toga.

Do onoga da je RTCG postala i finansijski zavisna od vladajuće partije, odnosno Vlade. Pokušaj da joj se obezbijedi finansijska nezavisnost, te da je finansiraju direktno građani preko računa za sruju, propao je, da bi konačno zakon bio izmijenjen, a RTCG počela da se finansira direktno iz budžeta.

Pokušaj kontrole od strane DPS poljuljan je nakon formiranja vlade izbornog povjerenja, kada je jedan od zahtjeva opozicije bio i smjena DPS-u lojalnog menadžmenta i urednika.  No, vladajuća partija je uzvratila udarac, kada je prije dvije godine preko Agencije za sprečavanje korupcije pokrenula smjene u Savjetu RTCG pojedinaca koji su joj ometali stavljanje  javnog servisa pod punu kontrolu. Ubrzo je smijenjen i tadašnji menadžment, Andrijana Kadija i Vladan Mićunović, za čije je vrijeme RTCG počela da liči na ono što treba da bude. Iako su sudovi presudili da su smjene u RTCG bile nezakonite, smijenjeni nijesu vraćeni natrag. A oni koji su ih zamijenili, od Božidara Šundića, do članova Savjeta,  pomogli su vladajućoj partiji da preuzme RTCG.

Sada svi skupa slave u Hiltonu. Na naš račun.

 

Milu Svečana akademija, Dušku HD signal

Đukanović je možda dobio glavnu ulogu na Svečanoj akademiji, ali je i premijer imao važno mjesto u proslavi  jubileja RTCG.  Njemu je pripala čast da se pojavi u prvoj sekundi prelaska RTCG na digitalni signal. Trenutak je svakako istorijski. Kad je stari sistem državne, sa decenijskim zakašnjenjem od ostatka svijeta, prešao na digitalno emitovanje, u programu se pojavio premijer Duško Marković, sa menadžmentom RTCG. Izgledalo je kao da lebde u nekom zelenom praznom prostoru, ili da su se iskrcali na Mjesec. Sljedeća slika: Marković i drugovi lebde iznad vode, možda i zatvorenog bazena u Sportskom centru u Podgorici.

Možda se nekom čini da nema napretka. Ili mu dođe da se grohotom nasmije.  Ipak, prelaskom na HD signal, crnogorski građani mogli su jasno da vide čiji je servis RTCG. Klikneš na dugme, ono – premijer.

Ili, kako to Marković lijepo reče u HD izdanju: ,,RTCG ima državne atribute”.

,,Javni servis ima svetu misiju, ne samo da obavještava građane, nego da svaku informaciju stavi u realan kontekst”, dodao je premijer. Koliko je Marković stručan za realni kontekst možda najbolje govori njegovo viđenje sebe i onoga što je njegova Vlada napravila u protekle tri godine. Premijer je sebi dao „čistu peticu“, a njegova realnost izgleda ovako: nema javnog duga, plate rastu, otvaraju se fabrike na sjeveru, nezaposlenost se smanjuje… To će se valjda i gledati na RTCG.

Kako god, digitalizacija će građane koštati više od 17 miliona eura.  Strategiju digitalizacije RTCG donijela je daleke 2010. godine, kada je ponosno saopšteno da je zbog toga bila „u ovom procesu među prvima u regionu“. Par godina kasnije našla se na začelju. Trenutno, puštanje digitalnog signala, sa aspekta modernizacije, izgleda kao kad natjerate penzionera da sa fiksnog pređe na mobilni telefon.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

VIRUS PODJELA MEĐU LJEKARIMA: Ko kome aplaudira

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drugi talas epidemije poklopio se sa predizbornom kampanjom, pa smo od jedinstvenosti u borbi protiv ,,nevidljivog neprijatelja”, došli do razjedinjenih ljekara. Jedni tapšu Milu, drugi crkvi. A virus je tu, ostaće i nakon izbora

 

Prvi talas korona virusa, zaključani, otrpjeli smo jedinstveno i, kako iz vlasti vole reći, odnijeli pobjedu. S drugim talasom nam dosta teže ide, a o jedinstvenosti nema ni govora.

Krajem prošlog mjeseca preko 60 doktora iz Nikšića pridružilo se litijama uprkos obnavljanju epidemije korona virusa u Crnoj Gori i upozorenjima nadležnih da masovna javna okupljanja predstavljaju zdravstveni rizik.

Ljekari su objasnili da su uz svoj narod i uz svoju crkvu. Spisak podrške stigao je i od 54 ljekara iz Berana, 57 iz Pljevalja, a 220 doktora iz Podgorice pružili su podršku kolegama iz Nikšića za, kako su kazali, plemenito nepristajanje na podjele, obespravljenost, fizičko nasilje, progon i vulgarni napad na privatnost svakog pojedinca.

Čin ljekara dovoljno govori o povjerenju u Nacionalno koordinaciono tijelo, njihove sve kontradiktornije poruke i preporuke, kao i pojedine politički motivisane poruke. A može se shvatiti i kao replika na aplauze svojih kolega predsjedniku države Milu Đukanoviću koji je tokom prvog talasa korone obišao nikšićku bolnicu.

I dok su nadležni stojički neko vrijeme ćutali o potezu nikšićkih ljekara, umjesto NKT-a, oglasio se gradonačelnik Veselin Grbović kazavši da se mjere moraju pojačati: ,,Ne smije više biti nikakvog okupljanja, mi idemo i u izbore, mislim da ne smije biti nikakvih, ni velikih tribina, ni malih, nego da zaista čuvamo zdravlje naših građana’’. Sugrađanima je preporučio i model zaštite: ,,Mislim da zaista treba građani Nikšića da se zabrinu i da li će zaista ići kod tih ljekara da im pružaju zdravstvene usluge, ja sigurno neću’’. Grbović koji ovako zbori, poznat i po tvorbi mnogih afera, predložen je za 13-julsku nagradu.

,,Ljekari sa litija pogazili Hipokratovu zakletvu i unizili struku”, saopštio je direktor Kliničkog centra Crne Gore, dok se ministar zdravlja Kenan Hrapović, inače ekonomista, ogorčeno javno zapitao – Šalju li nikšićki doktori poruku da ne vjeruju u dostignuća medicine.

Stvarno je teško zbunjenom puku objasniti kako to da ni ljekari, poput predsjednika države koji je na Cetinju i u Kotoru dočekao svog hrvatskog kolegu Zorana Milanovića bez ikavih mjera zaštite od virusa, nemaju potrebu da daju primjer držanjem distance, maskama i svemu onome o čemu se građanima svakodnevno govori.

Predrag NIKOLIĆ

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IRENA RADOVIĆ, BIVŠA VICEGUVERNERKA CBCG I VLAST: Kad se sistem obruši na čovjeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Irena Radović, bivša viceguvernerka Centralne banke je smijenjena sa te pozicije hitro u parlamentu, na inicijativu guvernera Radoja Žugića, iako do danas nema dokaza da je počinila krivično djelo koje joj se pripisuje. I dalje je na meti sistema, iako je Osnovni sud dva puta presudio u njenu korist

 

U Skupštini Crne Gore, od samog zakona, važnije je ko ga predlaže. Ako ga predlaže neko nepodoban tu je predsjednik Skupštine da  interveniše. I zakon ode u zaborav. Nedavno je to demonstrirao  predsjednik Ivan Brajović.

Kako izgleda kada se sistem obruši na čovjeka i kad inicijativu za to uputi neko blizak vlasti, vidjeli smo u crnogorskoj Skupštini još 5. jula 2018.  Tada je na sjednici, na predlog guvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG) Radoja Žugića, hitro smijenjena Irena Radović, bivša viceguvernerka CBCG-e.

Sutkinja Osnovnog suda Milena Brajović, koja je u dva navrata presudila u korist Radovićeve, utvrdila je da ta inicijativa nije mogla biti pravno valjan osnov za njeno razrješenje. Da je rješenje nezakonito, a optužbe guvernera da je Radovićeva nestručna i da je odala poslovnu tajnu – bez dokaza.

Irena Radović smijenjena je dok je, zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, boravila u bolnici u Beču, gdje je bila na profesionalnoj edukaciji. I to samo dva mjeseca nakon što je protiv CBCG-e i guvernera Žugića podigla tužbu za mobing i diskriminaciju. Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, inače, garantuje zaštitu od stavljanja u nepovoljniji položaj i gubitka radnog mjesta nakon pokretanja tužbe.

,,Guverner i poslanici koji su stali iza njegovog predloga, nisu marili ni za zakon, ni za činjenicu da on ne može potkrijepiti svoje navode“, kaže za Monitor bivša viceguvernerka.

Smjenu su podržala ukupno 42 poslanika, i to iz vladajuće koalicije (DPS, SD i manjinske partije), uz glas poslanice opozicije Draginje Vuksanović Stanković (SDP). Predsjednik Skupštine Ivan Brajović tada je napustio salu i prepustio predsjedavanje potpredsjedniku Genciju Nimanbeguu. Protiv smjene je glasao Andrija Popović iz Liberalne partije, a u trenutku glasanja u sali su bili još Raško Konjević i Ranko Krivokapić (SDP) i Miodrag Lekić iz Demosa, ali oni nisu glasali. Poslanici DF-a nisu prisustvovali raspravi.

Poslanici vladajuće koalicije na sjednici su ćutali. Nisu imali potrebu da Žugića priupitaju o razlozima za naprasnu promjenu mišljenja. Kada je, u martu 2017. godine, Irenu Radović, predlagao za viceguvernerku, imao je samo riječi hvale za nju i njenu biografiju. Neposlušnost sistemu košta, Radovićeva je očas postala nestručna.

Niko od onih koji su glasali za smjenu nije pitao guvernera Žugića o kakvoj se poslovnoj tajni, koju je Radovićeva navodno iznijela sudu, radi. Poslanica Draginja Vuksanović Stanković, čiji je glas presudio u korist smjene viceguvernerke, je insistirala na tome da guverner, za tako nešto sigurno mora imati dokaze. ,,Ako se utvrdi da postoji osnova za izvršenje ovog krivičnog djela, za njega je propisana kazna od pet godina zakona”, sugerisala je ona tom prilikom.

Do danas nema dokaza da je Irena Radović počinila ovo krivično djelo.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

EVROPSKE PERSPEKTIVE CRNE GORE: Sa trećim mandatom se ne stiže do Brisela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Projekat EU ulazi u novu fazu. Ključne evropske institucije pozivaju na pojačane napore u procesu proširenja. To je ohrabrujući signal za oslabljene demokratske snage u regionu

 

Evropski parlament je u četvrtak usvojio rezoluciju o zemljama Zapadnog Balkana kojom je pozvao Evropsku uniju da uradi više kako bi uspio proces proširenja. Navodi se da je ta institucija uvijek bila na stanovištu da države na jugoistoku Evrope trebaju dobiti priliku da se pridruže EU – kada za to budu spremne.

Na to će se  morati sačekati, ali je evidentno da su u Briselu odahnuli nakon što je u martu na Evropskom savjetu konačno odlučeno da se otvore pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Na taj način, nakon nekoliko neizvjesnih mjeseci, potvrđeno je da je proces proširenja, ipak, živ, ali i da posla ima previše. Jer, same balkanske države moraju razviti i u praksi sprovesti evropska mjerila i standarde. Tako je, na primjer, Albanija dobila čitav katalog uslova kako bi prebrodila korumpirane strukture i obezbjedila vladavinu prava. Tu listu Vlada u Tirani treba brzo i vidno odraditi kako bi se proces integracija u EU nastavio.

Evropski komesar za vanjsku politiku i sigurnost Žozef Borel ide i dalje navodeći da je područje Zapadnog Balkana prioritet za EU i za njega lično.  ,,Kako bih ojačao svoj angažman i napore, odlučio sam imenovati posebnog predstavnika za dijalog i Zapadni Balkan, iskusnog slovačkog diplomatu Miroslava Lajčaka”, kaže  Borel.

Lajčak je ove nedjelje boravio na Balkanu posebno se usredsređujući na pregovore koji će se naredne sedmice u Vašingtonu, uz posredovanje SAD-a, voditi između Beograda i Prištine o rješavanju statusa Kosova.

Očito je da Brisel, a prije svega najznačajnija evropska država, Njemačka, ne žele biti sasvim skrajnuti u procesu rješavanja ovog pitanja otvoreno se protiveći naporima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da se dogovor Srbije i Kosova postigne makar on uključivao i razmjenu teritorija.

U tom kontekstu značajno je da Njemačka u junu preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN, a da će 1. jula zamijeniti Hrvatsku na čelu EU.

Upravo njemački državni sekretar zadužen za EU Mihael Rot govori o Zapadnom Balkanu kao „unutrašnjem dvorištu“, neumorno zagovarajući konačnu integraciju našeg regiona u evropsku porodicu.

,,Računamo na Njemačku čije će predsjedništvo Savjetom EU imati ključnu ulogu u postizanju ambicioznih rezultata za oporavak Evrope, sljedeći proračun EU i novu etapu cijelog evropskog projekta”, kaže Borel.

Evropski komesar tvrdi da u ovim okolnostima neće biti dovoljan samo njemačko-francuski dogovor, odnosno funkcioisanje osovine Berlin-Pariz, već da je potrebno jedinstvo cijele Evrope kako za stanovnike Zapadnog Balkana evropska integracija nakon dugih godina čekanja ne bi bila tek mutna perspektiva.

To se odnosi i na Crnu Goru koja je ove sedmice dobila neformalni izvještaj o napretku u pristupanju EU (tzv. non paper).

,,Uopšteno gledano, javlja se detaljnija slika, uz kontinuirani napredak u zakonodavnoj reformi i izgradnji institucija, početni bilans ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, pranja novca i privremenog oduzimanja imovine, ali su rezultati u nekim drugim oblastima ograničeni”, navodi Evropska komisija uz ocjenu da borba protiv organizovanog kriminala daje bolje rezultate nego u prethodnim godinama.

EK je posebno zabrinuta zbog imenovanja predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice u trećem mandatu, uprkos ustavnom ograničenju na dva mandata, kao i ponovna imenovanja predsjednika u više osnovnih sudova. Tako je, na primjer, dr Branko Vučković već osmi mandat na čelu Osnovnog suda u Kotoru, šest puta je na funkciji predsjednika Osnovnog suda u Rožajama biran Zahitu Camiću, peti mandat teče Mihailu Anđeliću na Žabljaku, dok treći mandat na čelu sudova odrađuju Hilmija Sujković u Plavu, Radule Piper u Bijelom Polju, Milica Jovović u Danilovgradu i Goran Šćepanović u Baru.

Iako ranije nije imao primjedbi na treći mandat Medenice, vicepremijer i ministar pravde Zoran Pažin se ovoga puta saglasio sa ocjenama EK i diplomatski pozvao predsjednicu Vrhovnog suda da podnese ostavku.

,,Demokratski kapacitet koji bi time iskazali ne bi doveo u pitanje njihovu egzistenciju, jer je postojećim zakonskim rješenjem propisano da, po isteku mandata, predsjednik suda ostaje da radi, kao sudija, u sudu u kojem je izabran, čime je svima njima zagarantovana profesionalna i socijalna sigurnost“, rekao je Pažin na sjednici Savjeta za vladavinu prava na kojoj je razmatran non-paper EK o stanju u oblasti vladavine prava.

I iz Sudskog savjeta je saopšteno da će svakako razmotriti sve preporuke iz tog dokumenta „kako bi se ispoštovali i ispunili traženi kriterijumi u susret predstojećem izvještaju EK na jesen.”

Pritisak Pažina na Medenicu treba svakako posmatrati u svjetlu tinjajućeg sukoba unutar vladajuće stranke, odnosno želju Vlade, tj. premijera Duška Markovića da ima znatno veći uticaj na pravosuđe od predsjednika države i DPS-a Mila Đukanovića.

Iz Brisela su poručili da je važno da Crna Gora ,,ne preokrene ranija dostignuća u reformi pravosuđa i da nastavi da dalje razvija dosadašnje rezultate, posebno u borbi protiv korupcije, a istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija, uključujući Agenciju za borbu protiv korupcije”. Precizira se da je potreban vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na nedavne navode o korupciji i ilegalnom finansiranju političkih stranaka.

Najviše primjedbi, tačnije neprelaznu ocjenu, Brisel je Crnoj Gori dao za oblast slobode medija, potom za istrage slučajeva napada na novinare, borbu protiv korupcije i politiku prevencije u oblasti opojnih droga, te na trgovinu ljudima i trajno oduzimanje imovine.

Međutim, glavni pregovarač Crne Gore u procesu pristupanja EU Aleksandar Drljević ocijenio je da je ovaj dokument ohrabrenje za Crnu Goru. ,,Ovo je signal da Crna Gora ostaje u fokusu EU i da se naš napredak prati. Zahtjevi EU su sve strožiji, a neophodne reforme postaju sve dublje i konkretnije”, rekao je on.

Inače, Crna Gora pregovara sa EU od 2012. godine i ima još jedno neotvoreno poglavlje (osmo – konkurencija) od ukupno 33. ,,Ta država još uvijek nije dovoljno pripremljena za članstvo“, navodi se u posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore.

Upravo ovakvi dokumenti i stavovi evropskih institucija i država su najsnažniji oslonac proevropskim snagama i građanima Crne Gore u teškim naporima za izgradnju demokratskog društva u ovoj zemlji.

                                                                                                           Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo