Povežite se sa nama

DRUŠTVO

REFORMA SLUŽBI BEZBJEDNOSTI: Demontaža hobotnice i paralelne službe

Objavljeno prije

na

Službe bezbjednosti su izmještene tokom tri mjeseca pregovora i svađa u vladajućoj koaliciji oko toga ko treba, kako i po kojoj dubini pokrivati pozicije.  Uspostavljanje paralelnih službi i izmještanja prislušne tehnike se već jednom desilo nakon izbora 2003. kada je LSCG trebalo da preuzme MUP i  SDB nakon što je DPS izgubio apsolutnu većinu. Tada je u dvorištu iza zgrade MUP-a noćima paljena dokumentacija a dio je izmiještan na druge lokacije

 

Izbor prve demokratske Vlade u istoriji Crne Gore ne znači da je došlo i do smjene vlasti u Crnoj Gori. Partija koja je vladala zemljom 75 godina ostavila je velika minska polja u vidu zakonskih rješenja kojima se lako opstruira rad nove Vlade, praznih ili spaljenih arhiva ministarstava i drugih državnih institucija kao i opustošeni državni trezor.

Demokratska partija socijalista i dalje čvrsto kontroliše sudove i tužilaštva dok su službe bezbjednosti izmještene tokom 3 mjeseca pregovora i svađa u vladajućoj koaliciji oko toga ko treba, kako i po kojoj dubini pokrivati određene pozicije. Slično uspostavljanje paralelnih službi i izmještanje prislušne tehnike se desilo nakon izbora 2003. kada je Liberalni Savez Crne Gore trebalo da preuzme MUP i tada Službu državne bezbjednosti (SDB) nakon što je DPS izgubio apsolutnu većinu u parlamentu. Tada se u dvorištu iza zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova noćima palila dokumentacija a dio je izmiještan na druge lokacije.

Sada se najviše rasprave vodilo u pobjedničkim koalicijama oko toga ko će imati kontrolu nad sigurnosnim sektorom, prije svega policijom i Agencijom za nacionalnu bezbjednost (ANB) kao i vojnom obavještajnom službom pri Ministarstvu odbrane koje su predstavljale stub doskorašnjeg režima. Takođe se vodilo i puno polemike oko otvaranja arhiva ANB-a i koga će sve arhive označiti kao saradnika tajnih službi.

Prva promjena se desila u Upravi policije čiji direktor i dugogodišnji partijski aktivista i akter mnogih zvučnih afera Veselin Veljović je najavio ostavku „na fino“ jer Vlada i  resorno Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) nema zakonsku mogućnost da ga smijeni i postavi svog čovjeka prije promjene zakona. Zakonom o unutrašnjim poslovima iz decembra 2018. policija je izdvojena iz MUP-a, a direktor policije kao i njegovi pomoćnici su birani na takozvanim „javnim konkursima“ čiji su se rezultati znali i prije raspisivanja konkursa.

Najviše kontroverze je izazvao izbor Zorana Lazovića u maju 2019. kao Veljovićevog pomoćnika koji je preuzeo rukovođenje Sektorom za borbu protiv organizovanog kriminala. Njegovom sektoru se pridružio i Duško Golubović početkom avgusta 2019, bez konkursa, jer je to radno mjesto „označeno stepenom tajnosti“ kako je odgovorila Uprava policije tada na upit Vijesti. Status ove dvojice i njihova smjena je nedavno postala predmet žestoke rasprave u vladajućem bloku.

Lazović i Golubović su raniji visoki funkcioneri ANB-a koji su sporazumno raskinuli radni odnos u aprilu 2015. prevashodno zbog pritiska pojedinih zapadnih sila na Vladu Mila Đukanovića. Bili su  predmet čestih pisanja zbog navodnih prisnih veza sa organizovanim kriminalom i narko kartelima. Lazović je bio gost na svadbi narko bosa Safeta Kalića koji je kasnije pravosnažno osuđen u Njemačkoj. Kalić i članovi njegove porodice su u Crnoj Gori pravosnažno oslobođeni optužbi za pranje novca od narkotika. Slučaj je vodilo Specijalno državno tužilaštvo kojim rukovodi Lazovićev pobratim Milivoje Katnić sa kojim je zajedno uslovno osuđen 1990. zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja lakih tjelesnih povreda dvojici muškaraca davne 1983. I Lazovića i Katnića mediji dovode u vezu sa Grand klanom i njihovim unosnim poslovima s one strane zakona.

Golubović je pominjan u aferi Listing kada je navodno objavljen listing komunikacije između tada osumnjičenog narko bosa Darka Šarića sa ondašnjim premijerom Igorom Lukšićem i ministrom vanjskih poslova Milanom Roćenom. Mediji su objavili i navodni listing razgovora Golubovića i optuženog narko bosa Nasera Keljmendija koji je po sopstvenom priznanju bio i politički aktivista crnogorskog režima. Državni organi su objavili da su listinzi krivotvoreni i na tome se sve završilo.

Osim veze sa narko kartelima, dotični borci iz Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala su dovođeni u vezu sa ruskim obavještajnim službama iz vremena kada su još bili operativci kompromitovanog ANB-a. Bivši šef Parlamenta i član Odbora za bezbjednost Ranko Krivokapić se usprotivio njihovom povratku 2019. iz navodne penzije pozivajući se na „činjenice iz naših internih sistema ali i iz vašingtonskog sistema“ i određene poslove koje su oni navodno odrađivali za račun ruskih službi a protiv zapadnih ambasada u Podgorici. Vanja Ćalović iz MANS-a je tada izjavila da je izbor Lazovića „dobra vijest za kriminalne strukture u Crnoj Gori“.

Reforma sigurnosnog sektora kao i umirovljenje određenog broja ljudi iz ANB-a bio je jedan od uslova da Crna Gora uđe u NATO. Američka novinska agencija Associated Press je polovinom 2014. objavila da između 25 i 50 službenika ANB-a radi za ruske službe i to na osnovu konzervativnih procjena. Jako prisustvo ruskog obavještajno-kriminalnog kadra je takođe primijećeno u Upravi policije, Ministarstvu odbrane i Ministarstvu vanjskih poslova kojim je do polovine 2012. upravljao Milan Roćen, naširoko smatran kao ključni ruski čovjek u Crnoj Gori nakon državnog lidera Mila Đukanovića. Kurs tadašnjeg crnogorskog rukovodstva je bio tijesno vezan za Putinovu Rusiju koji je bila jedina velika zemlja koja je 2006. podržala crnogorsku nezavisnost od Beograda.

Presretnuti telefonski razgovori koje je objavio portal IN4S između tadašnjeg ambasadora Srbije i Crne Gore u Rusiji Milana Roćena i tajkuna bliskog Kremlju Olega Deripaske uoči referenduma su bili indikator koliko je zapravo zaslužna Rusija i njeno lobiranje preko Deripaske u Vašingtonu što crnogorski građani imaju crnogorski pasoš. Ekonomske i kriminalne veze između Crne Gore i Rusije su doživjele pravi procvat nakon nezavisnosti u maju 2006. Veliki broj umirovljenih i aktivnih oficira Federalne službe bezbjednosti (FSB) je pokupovao hotele i zemlju na crnogorskom primorju a Rusi su postali i ostali do dan danas glavni „investitori“ u Crnoj Gori, prema zvaničnim podacima Centralne banke.

KAP je sistematski iscrpljivao crnogorsku ekonomiju kroz Vladine subvencije Deripaski koji je postao vlasnik i koji je na kraju aktivirao i garancije Vlade Crne Gore od 130 miliona eura. Za to niko do sada nije odgovarao.

Državna politika je nakon udara svjetske ekonomske krize u jesen 2008. ipak počela da se polako mijenja u pravcu „reformi“ uključujući i obavještajni sektor. Prvo se desila akcija „Balkanski ratnik“ u oktobru 2009. kada je blizu obale Urugvaja u akciji američke Agencije za borbu protiv narkotika (DEA) zaplijenjena jahta sa 2.2 tone kokaina gorepomenutog klana Šarić iz Pljevalja. Navodno je novac od toga posla trebao da ide u jedan od kapitalnih projekata u državi. Istraga u Crnoj Gori je sprovedena kao i sve druge istrage u kojima je pravosuđe izvršavalo partijske zadatke. Ali je zato Crna Gora došla na radar američkih službi među kojima se nakon dvije godine istakla Komisija za hartije od vrijednosti koja je otkrila korupciju u privatizaciji Telekoma u kojoj je „najviši zvaničnik“ Crne Gore, kako je označen u dokumentima, uzeo mito od 7,3 miliona eura preko svoje sestre advokatice kroz seriju fiktivnih ugovora. Nakon afere Telekom i Šarići crnogorski vrh sve više priča o evroatlantskim integracijama koje su kulminirale ulaskom Crne Gore u NATO 5. juna 2017, ali tek pošto što je znatan broj operativaca ANB-a ili penzionisan ili prebačen u druge službe. Đukanović je takođe napustio sve javne funkcije uz navodno obećanje Zapadu da se neće više vraćati. Sve tadašnje „reforme“ su bile kratkog daha.

Za godinu i po Đukanović će se vratiti na mjesto predsjednika i pored vidnog protivljenja i bojkota od strane zapadnih zemalja dok će nepunu godinu kasnije početi sa vraćanjem „ruskog kadra“ na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru i donekle u diplomatskoj službi. Glavni ekonomski i politički partneri su mimo Rusije, sa kojim je DPS vlast navodno bila u svađi zbog pokušaja državnog udara, postali i Azerbejdžan, Turska i Kina. To su sve zemlje čiji sistemi vrijednosti i stanje ljudskih prava nemaju nikakve veze sa evropskim standardima u koje se DPS režim deklarativno zaklinjao. Jedini istinski partner Crne Gore u EU će postati malena ostrvska republika Malta čuvena po korupciji i nepotizmu.

Osim problema sa rukovodećim kadrom, sadašnja Crna Gora će se morati suočiti i sa najvećim brojem policajaca u Evropi po glavi stanovnika – 635 na 100.000 stanovnika.

Reforma ANB-a će za razliku od Uprave policije možda i najlakše ići iz jednostavog razloga što je malo čega ostalo za reformu. Jedan penzionisani zvaničnik je Monitoru rekao prije imenovanja v.d. direktora Dejana Vukšića da „Vlada neće preuzeti ANB, već samo zgrade i nešto zastarjele tehnike. Tamo već odavno nema ništa, dok će paralelnu službu biti jako teško razmontirati“. Novom direktoru predstoji mukotrpan posao pronalaženja profesionalaca koji nisu partijski, obavještajno ili kriminalno služili dosadašnjoj vlasti.

Kad je u pitanju Ministarstvo odbrane tamo je Oliveru Injac takođe dočekao haos i nestala dokumentacija. Po pouzdanim podacima, za vikend 19-20. septembra ove godine su izlazili vojni kamioni iz kasarne „Zlatica“ na pripremljene destinacije gdje se vršilo uništavanje arhiva Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore, što bi uskoro trebalo da bude predmet interne istrage.

             Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ODLUKA UPRAVNOG SUDA O SOLANI: Prirodni biser nije državni nego tajkunski

Objavljeno prije

na

Objavio:

Jedno od najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom  27 – životna sredina i klimatske promjene, ne može biti zatvoreno dok u punom kapacitetu ne zaživi Park prirode Solana. U Briselu su jasni da je suštinski odnos prema Solani test za cijelu Crnu Goru kako shvata obaveze u zaštiti životne sredine. Opet smo pokazali – nikako

Upis države na prostor ulcinjske Solane ,,Bajo Sekulić” je nezakonit, odlučio je Upravni sud.

,,Upravni sud Crne Gore je presudio da je 15 miliona kvadrata solane u Ulcinju nepravedno oduzeto Eurofondu koji je kupio za 800 hiljada eura.Pravedna kupovina, nema što.Isto kao da ti neko proda kvadrat stana u Podgorici za 50 centi. Ili da za kilo paprika kupiš porše. Ili, recimo, da pridaš malo para pa Milov majbah daš u zamjenu za 15 miliona kvadrata najluksuznijeg zemljista u Crnoj Gori. Poješće nas mrak”, komenatarisao je presudu na svom Fejsbuk profilu ekološki aktivista i dugogodišnji borac za spas Solane Darko Saveljić.

Stečajna uprava Solane podnijela je tužbu Upravnom sudu nakon što je Uprava za katastar u junu 2022. godine upisala kao vlasnika imovine Solane državu Crnu Goru. To se desilo na osnovu rješenja Vladinog Savjeta za privatizaciju koje je donijelo rješenje da Eurofond nije platio tržišnu naknadu za akcije Solane. Na čelu tadašnjeg Savjeta za privatizaciju bio je premijer Dritan Abazović, na čelu Ministarstva finansija Aleksandar Damjanović, Uprave za katastar Koča Đurišić, a PJ Ulcinj Dževdet Čaprići. Tadašnja ,,pobjeda” države iz URA je objašnjena ovako: ,,Mi smo imali jednu krađu naočigled očiju javnosti gdje je zemljište ‘Solane’ od skoro 15 miliona kvadratnih metara ustupljeno Veselinu Baroviću za svega 800.000 eura, nakon čega je on imao namjeru da ga proda za skoro 260 miliona eura i prenamijeni za građevinsko zemljište”.

Najnovijim rješenjem Upravnog suda stečajna uprava bi ponovo mogla da pokrene prodaju imovine jer je ona vraćena Eurofondu, koji je većinski vlasnik Solane u stečaju.

Stečaj u Solani uveden je u prvoj polovini 2005. godine, a neuspjeli petogodišnji plan reorganizacije trajao je od početka 2006. godine.

Većinski paket tog preduzeća je za oko 800.000 eura preuzeo 2005. Eurofond, čiji je jedan od akcionara biznismen Veselin Barović, blizak Milu Đukanoviću.

Nakon privatizacije, proizvodnja soli je opala, fabrika izgubila koncesiju za korišćenje morske vode, Eurofond je podizao kredite zalažući imovinu fabrike, a onda je 2011. u preduzeću opet proglašen stečaj. Eurofond je te godine zatražio da mu se pravo korišćenja imovine preduzeća pretvori u pravo svojine, navodeći da je prilikom privatizacije platio tržišnu cijenu.Nijesu uspjeli ni brojni pokušaji prodaje jer je Solana nuđena po cijeni većoj 300 puta od one koju je platio Eurofond.

Upravni sud je sada usvojio tužbu stečajne uprave i poništio osporeno rješenje o upisu prava svojine državi Crnoj Gori nad imovinom Solane

,,Da bi Država svoje pretenzije u pogledu vlasničkih prava na predmetnim nepokretnostima mogla ostvariti, neophodno bi bilo da eventualno inicira parnični postupak u kome bi se raspravljalo o osnovanosti zahtjeva za utvrđenje prava svojine, sem ukoliko nije riječ o zemljištu na kome bi Država ex lege, s obzirom na kategoriju zemljišta mogla imati pravo svojine”, navodi se u novoj odluci Upravnog suda.

Posebno zanimljivo je sljedeće obrazloženje presude: ,,U eri vladavine društvene svojine (kao svačije i ničije) moguće je naći argumente za opravdanje postojanja tih prava, koja su joj imanentna, a kojima su zakonodavci htjeli, čisto neuspješno, da joj daju kakav-takav imovinsko-pravni izraz. Danas nema opravdanja da u eri vladanja novih svojinsko-pravnih odnosa ova prava egzistiraju i dalje. Prava iz bivše društvene svojine bila su smetnja za realizaciju investicionih, prodajnih i drugih aranžmana. Najveći broj društveno-pravnih lica je u stvari prestao da postoji i umjesto njih nastali su novi subjekti, kao njihovi pravni sljedbenici. Na ove subjekte prešla su i nepretvorena prava iz društvene svojine. Naravno, to je samo po sebi protivrječno”.

,,Presuda Upravnog suda je van svake ekonomske i pravne logike, i predstavlja direktan pucanj u naš evropski put, jer Solana predstavlja glavnu stavku u poglavlju 27 koje se tiče zaštite životne sredine. Bez adekvatnog rješenja pitanja Solane nema daljeg progresa na putu učlanjenja u EU”, saopštio je predsjednik ulcinjske URE i bivši predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.On je dodao i da je presuda Upravnog suda, takođe, jasan pokazatelj da neke megalomanske ambicije sumnjivog kapitala nastavljaju da vrebaju najvrjednije resurse Ulcinja i Crne Gore, uz najmanju moguću cijenu i van svih zakonskih procedura.

Njegov partijski lider Dritan Abazović, na konferenciji za štampu u Skupštini, izjavio je da se radi o teritoriji koja je ogromna – 15 miliona kvadratnih metara koja vrijedi najmanje 200 miliona eura. ,,Nakon velike borbe prošle Vlade, Upravni sud želi da vrati stvari na staro. Pokušaćemo na sve načine da se odupremo tajkunima”, kazao je Abazović i dodao da su crnogorski tajkuni koji su tada vodili Eurofond kupili Solanu za pet centi po kvadratu.

Otkako je država ,,preuzela” Solanu nije urađeno mnogo. Najstarijim ulcinjskim preduzećem, shodno odluci Vlade, upravljaju NPCG od avgusta 2015.godine, s ciljem zaštite biodiverziteta.
Ulcinjska Solana je nakon usvajanja odluke na sjednici lokalnog parlamenta 24. juna 2019. godine, proglašena zaštićenim područjem Parkom prirode. Ni pet godina od preuzimanja vlasti nijesu uspjele da uspostave vlasničku upravljačku strukturu za novi Park prirode. Opština je planirala da 2021. preuzme upravljanje Solanom od JP “Nacionlani parkovi Crne Gore” (NPCG),ali je odustala jer tada nije stvorila pravne pretpostavke da uđe u taj posao.

Sredinom aprila ove godine Vlada je dala saglasnost da Javno preduzeće za upravljanje nacionalnim parkovima (NP) upravlja ulcinjskom Solanom u stečaju narednih šest mjeseci. ,,S obzirom na to da upravljač Parka prirode još nije formiran, na čemu se intenzivno radi na relaciji Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo finansija i Opština Ulcinj, NP i dalje vrši poslove upravljača”, piše u Vladinoj informaciji.

Ugovor o zakupu predstavlja pravni osnov za angažovanje 21 bivšeg radnika Solane na poslovima realizacije planskih aktivnosti i očuvanja prirodnih vrijednosti Solane.

Oko formiranja preduzeća koje bi upravljalo Solanom, Vlada i Opština Ulcinj bezuspješno pregovaraju, najava predsjednika Opštine Ulcinj Genci Nimanbegua da je njegova intencija da novo preduzeće bude formirano do kraja prošle godine nije ostvarena. Prema planu, Opština Ulcinj bi u novoformiranom preduzeću Park prirode “Ulcinjska solana”, bila suvlasnik sa Vladom.

Institucijama se nije žurilo. iako su stručnjaci naglašavali da je proglašenje Solane za park prirode samo mrtvo slovo na papiru. Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) upozoravali su da su godine nebrige i neadekvatnog upravljanja područjem dovele do toga da se na Ulcinjskoj solani smjenjuju periodi poplava i suša, tako je da je ovo zaštićeno područje više puta dovedeno na granicu ekološke katastrofe.

,,Urušeni nasipi doveli su do toga da se velike količine vode zadržavaju u centralnom dijelu Solane, dok ostali bazeni veći dio godine ostaju suvi. Tako da je realizacija projekta sanacije urušenih nasipa i dovođenja slane vode u bazene pretpostavka za očuvanje ovog jedinstvenog lokaliteta kako bi ono ostalo najveći ‘aerodrom’ za ptice na istočnoj obali Jadrana”, saopštili su ranije iz CZIP-a.

Pored politike i prava, priča o Solani je dobar pokazatelj našeg odnosa prema prirodnim biserima. Solana je osnovana 1934., a posljednja berba soli obavljena je 2013. Od tada Crna Gora je jedina mediteranska zemlja koja ne proizvodi so.

Srećom da sve ne zavisi od nas, pa je Solana ne samo zbog brojnosti ptičjeg fonda već i zbog rijetkih vrsta biljaka, važna  na evropskom nivou. Solana je na Ramsarskoj listi kao međunarodno značajno močvarno stanište, a najavljeno je da će biti uključena i u
Natura 2000, dio ekološke mreže koju čine područja značajna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova u okvirima Evropske unije.

Jedno od najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom 27 – životna sredina i klimatske promjene, ne može biti zatvoreno dok u punom kapacitetu ne zaživi Park prirode Ulcinjska Solana. U Briselu su jasni da je suštinski odnos prema Solani test za cijelu Crnu Goru kako shvata obaveze u zaštiti životne sredine. Opet smo pokazali –  nikako.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDREJ VUČIĆ U PODGORIČKOM SUDU PROTIV VIJESTI: Duševni bol Prvog brata Srbije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vučić je na sud stigao u pratnji lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića i novinara Dražena Živkovića . Obojica su poznati kao javni lojalisti Prve familije Srbije. Brat predsjednika Srbije tvrdi da su iznijete brojne neistinite i lažne informacije u tekstu, pa se odlučio da prvi put tuži neki medij

 

U srijedu je počela glavna rasprava pred Osnovnim sudom u Podgorici u parničnoj tužbi Andreja Vučića , brata srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića , koju je pokrenuo protiv Daily Press DOO – osnivača Vijesti . Vučić je u tužbi naveo da mu je povrijeđeno pravo ličnosti, da su širene neistine o njemu u objavi od 23. januara 2024. godine na portalu medija pod naslovom “Zvonko i Andrej slavili milijardu”.

Vučić je na sud stigao u pratnji lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića i novinara Dražena Živkovića . Obojica su poznati kao javni lojalisti Prve familije Srbije. Predsjednikov brat tvrdi da su iznijete brojne neistinite i lažne informacije u tekstu, pa se odlučio da prvi put tuži neki medij. Rekao je da je “bio zgrožen” sa tekstom i da “nije slučajno” objavljen tada. Cilj je, po njegovim riječima, bio da se “dehumanizuje i dekriminalizuje lično moj brat… predsjednik Republike Srbije”.

Andrej Vučić se na sudu poslužio uobičajenim frazama i rječnikom koje su već puno koristili i prijatelji njegove porodice, braća Milo i Aco Đukanović, te nekadašnji vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hašim Tači . Rekao je da nikada nije osuđivan za bilo koje kazneno djelo niti se vodi postupak protiv njega. Tekst stavlja metu na čelo njemu i njegovoj porodici. On je “porodični čovjek, otac dvoje dece”, i zaposlen je u Narodnoj banci Srbije (NBS) već 28 godina. “Nikada se nisam bavio privatnim poslovima, nemam firme niti biznis na svoje ime”, rekao je Vučić. Nije, doduše, rekao kako je podstanar, kao nekada Prvi brat Crne Gore.

Jeste član vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i član Izvršnog odbora ali je, kazao je,  njegova uloga tamo marginalna. Ne smatra se javnom ličnošću i kaže da ne poznaje osobe koje su u objavljenoj SKY ECC aplikaciji pričale o njemu osim što je za crnogorskog narko policajca čuo iz medija. “Nikada nisam imao kontakt ni s jednim licem iz kriminalnog miljea”, tvrdi Andrej Vučić.

Na pitanje da li zna Zvonka Veselinovića rekao je da se s njim sreo na nekim skupovima, ali da nije njegov prijatelj, da se s njim ne druži. Onda je pojasnio: „Tačno da ga poznajem, video sam se s njim možda dva-tri puta, ali on nije moj prijatelj i nikada nisam imao nikakav poslovni odnos s njim”.

Ono što je objavljeno u  tekstu Zvonko i Andrej slavili milijardu  zapravo  prepiska na kodiranoj SKY ECC aplikaciji koju su koristili kriminalci diljem Europe. Aplikaciju je dešifrirala francuska i nizozemska policija. Kasnije su sadržaji komunikacija putem međunarodne pravne pomoći i EUROPOL-a ustupljeni i crnogorskom tužilaštvu. Dio materijala je našao put do medija.

Glavni akteri prepiske su odbjegli narko policajac Ljubo Milović i Miloš Božović , kriminalac sa značkom BIA.   Milović piše Božoviću u formi pitanja : „Vele da su Zvonko i Andrej milijardu slavili skoro“. Božović potvrđuje da „jesu slobodno, pratim ja malo kretanja njegova… imam snimaka i slika dosta iz šume“. Božović dodaje da su dvojica išla „u lov helikopterom“ s tadašnjim ministrom policije Republike Srpske Draganom Lukačem i da će ti snimci „ko zna kad valjati“.

Božović dalje piše da su njegovi momci odrađivali prljave poslove za Andreja i protiv Veljka Belivuka (Velja Nevolja) i tadašnjeg ministra policije Nebojše Stefanovića koji je ušao u sukob s predsjednikom države. Navodi da je Veselinović „u talu sa Andrejem, u svaku rabotu”. Prepiska o proslavi prve milijarde je  iz marta 2021. godine, svega nekoliko dana prije nego što je aplikacija ugašena.

Ranije (početak januara 2021.) Božović piše Miloviću da se Velji Nevolji bliži kraj jer je „udario“ na Veselinovića koji „igra preko Andreja da se Nevolja makne“. Na njegovo mjesto trebao bi doći Aleksandar Vidojević (Aca Rošavi), blizak drug Danila Vučića , predsjednikovog sina. Božović je bio u pravu sa procjenom, jer je Belivuk mjesec dana kasnije uhapšen po povratku iz Crne Gore. Belivuk je imao zabranu ulaska koju su skinuli miloistički funkcioneri policije radi posjete šefu kavačkog narko kartela u Kotoru. U drugim SKY aplikacijama kavačke vođe nazivaju Mila Đukanovića svojim šefom i organiziraju kupovinu glasova za njegov račun i Demokratske partije socijalista (DPS).

Objavu teksta o prvoj milijardi su tada negirali i predsjednik Srbije i njegove političke i medijske ispostave u Srbiji. U Crnoj Gori se tada oglasio Milan Knežević koji je Prvu familiju Srbije branio ad hominem napadima na Željka Ivanovića nazvavši ga bolesnikom opterećenim Vučićem i njegovom porodicom.

Da li će sud osuditi Vijesti zbog prenošenja SKY objave ostaje da se vidi. Sudstvom i dalje vidno upravljaju braća Đukanović koje puno toga zajedničkog veže sa braćom Vučić.

Vijesti imaju teret dokazivanja da je SKY prepiska koju su objavili autentična i da nije pretrpjela izmjene prije objave. Međutim, sve i da je upitna autentičnost SKY prepiska do koje su Vijesti došle, nezavisni srpski istraživački mediji do sada su objavili puno materijala i dokumenata koji mogu potkrijepiti tekst objavljen prošle godine. Zvonko Veselinović i njegovi poslovi u Srbiji i veze s Andrejem dobro su poznati i spominju se u drugim SKY prepiskama koje su objavili beogradski mediji. Portal KRIK objavio je izvještaj BIA-e iz 2011. godine u kome je Veselinović označen kao vođa kriminalne grupe koja se bavi trgovinom drogom, švercom oružja, naftom, zelenašenjem i pranjem novca. BIA navodi da je u poslovima s drogom Veselinović blisko sarađivao s kosovskim kriminalcem Ismetom Osmanijem Curijem . Veselinovićev partner i još jedan od srpskih “patriota” Milan Radoičić je preuzeo drogu od Osmanije i prenosio je u središnju Srbiju, napisala je BIA u izvještaju. I Veselinović i Radoičić su na američkoj i britanskoj crnoj listi zbog istih “patriotskih” poslova i štelovanja izbora na sjeveru Kosova.

Portal KRIK je također objavio i fotografije Andreja i Veselinovića slikane krajem marta 2015. godine u restoranu „Salaš 137“ na Kopaoniku. Sa njima su bila još trojica muškaraca i zajedno su ćaskali i gledali košarkašku utakmicu Crvene Zvezde s njemačkom Albom . U telefonskom razgovoru s novinarkom KRIK-a, Veselinović je negirao da je tada bio s Andrejem s kojim se “jednom sreo na zdravo-zdravo dok su još opozicija bili (prije 2012.)”. Kao ni Andrej, ni Zvonko njega “ne poznaje, niti imam kontakt s njim”. „Sve je to laž, dezinformacija, spin, kao i svaki tekst o meni”“,  rekao je Veselinović koji se predstavlja i kao “branitelj srpstva na severu Kosmeta”. Andrej Vučić nije odgovarao na pozive KRIK-a.

Nakon teksta u Vijestima Andrej se obratio svom kumu, “koji je lekar i koji mi je prepisao tablete za smirenje i lekove za srce”.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA I KADRIRANJE: „Projektna“ podrška  DPS-a –  u foteljama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neke od ključnih pozicija u izvršnoj vlasti u Budvi ustupljene su kadrovima iz redova DPS-a. Za njih se prave i posebni, namješteni, javni oglasi, na rok za prijavljivanje kandidata od svega  – tri dana. Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj samoupravi rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam, niti duži od 15 dana od dana objavljivanja

 

 

Iako je novoizabrani gradonačelnik Budve Nikola Jovanović, u februaru ove godine, tvrdio kako „ne postoji koalicioni sprazum sa Demokratskom partijom socijalista, niti će ga biti“, te da se radi o  „projektnoj“ podršci DPS , poslednji potezi oko formiranja nove vlasti u Budvi govore drugačije.

Politička realnost Budve danas je takva da vlast u Opštini drži grupacija Budva naš grad, Evropski savez i GP URA sa 12 odborničkih mandata, uz podršku sedam odbornika Demokratske partije socijalista. Neke od ključnih pozicija u izvršnoj vlasti ustupljene su kadrovima iz redova DPS-a. Za njih se prave i posebni, prigodni javni oglasi, na rok za prijavljivanje kandidata od svega  – tri dana.

Opština je raspisala oglas za popunu mjesta izvršnih direktora u opštinskim preduzećima Komunalno Doo i Mediteranski sportski centar sa rokom prijave od tri dana. Brzinski konkursi po pravilu su namijenjeni poznatim osobama. Tako se unaprijed zna da najveće opštinsko preduzeće preuzima Marija Manojlović Jovićević, aktuelna odbornica DPS-a. Mediteranski sportski centar ide GP URA. Na mjestu izvršnog direktora koji će biti izabran na formalno javnom oglasu, navodno je viđena potpredsjednica budvanskog odbora ove stranke, Milica Ratknić.

U raspodjeli poltičkog plijena Pokretu URA je pripalo i preduzeće Pogrebne usluge na čijem je čelu imenovana članica lokalnog odbora, Slavica Todorović. Na funkciju gradskog sekretara za privredu imenovan je Miško Konić takođe iz ove partije koja je vlasnik jednog odborničkog mandata u lokalnom parlamentu.

Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj samoupravi ne postoji rok za prijavljivanje kandidata na javni oglas od tri dana. Rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam niti duži od 15 dana od dana objavljivanja oglasa.  Na koji način Opština Budva sprovodi javne oglase za popunu radnih mjesta nije poznato, kao ni to zašto Zavod za zapošljavanje objavljuje oglase sa nepostojećim rokom.

Predsjednik Opštine je pritisnut stavom budvanskog DPS-a da njihovi odbornici neće prisustvovati sjednici lokalnog parlamenta sve dok se ne ispune raniji dogovori oko preuzimanja određenih opštinskih službi i javnih preduzeća. DPS takođe insistira na usaglašavanju datuma oko imenovanja potpredsjednika Opštine, koji bi bio iz njihovih redova.

Na narednoj sjednici skupštine Jovanović planira da donese Plan privremenih objekata za ovu godinu, što ne može učiniti bez saglasnosti DPS-a. Zato se užurbano dijele funkcije.

U prethodnom periodu obavljena je potpuna zamjena kadrova u Savjetima javnih ustanova i Odborima direktora u preduzećima. Tamo su u značajnom broju zastupljeni članovi Demokratske partije socijalista i SDP-a.

Očekuje se i smjena na čelu Grada teatra, najpoznatije kulturne manifestacije Budve. Mjesto dosadašnje direktorke pozorišnog festivala, Milene Lubarde, navodno će dobiti Ivana Lazović, sadašnja odbornica i dugogodišnja članica DPS-a. Najavljuje se i preuzimanje Parking servisa od strane kadrova DPS-a.

Predsjednik Jovanović obećavao je da će uvesti novi model uprave i zapošljavanja na vodećim pozicijama po sistemu profesionalizacije javne uprave koju će učiniti dostupnom svim zainteresovanim stručnim osobama. Ispostavilo se da je primijenjen sistem politizacije, po kome se radna mjesta popunjavaju bez konkursa a na osnovu ličnih veza i političke pripadnosti.

Opštinske službe i sekretarijati dobili su nove rukovodioce. Svi odreda su u v.d. stanju, kako je bilo i ranijih godina.

Budvana gotovo da i nema na vodećim pozicijama u lokalnoj upravi. U tri sekretarijata od popunjenih sedam, dovedeni su ljudi sa strane. Jovanović je zaokružio posao sa investicijama najbogatije primorske opštine tako što je za v.d. načelnika sekretarijata za investicije imenovao svoju prijateljicu iz Mojkovca, Mašu Radović, odbornicu DNP u skupštini tog grada.

Mojkovčanki koja nema nikakvih veza sa Budvom, u kojoj nikada nije živjela, povjeren je najznačajniji sekretarijat u opštini. Polovina gradskog budžeta, gotovo 30 miliona eura odnosi se na investicioni ciklus za tekuću godinu kojim Sekretarijat za investicije raspolaže.

Prethodno je početkom maja za svog savjetnika za investicije imenovao Mladena Bojanića, otpravnika poslova u Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Nadzor na milionskim invesitcijama osnovni je interes političkih grupacija u Budvi i novog građevinskog lobija koji je naslijedio nekadašnje pripadnike OKG Budva. Najunosnije poslove oko izgradnje ili rekonstrukcije puteva, ulica, kanala i drugih projekata oko šminkanja i uređivanja grada, dobijaju kompanije bliske Jovanoviću i nekadašnjem predsjedniku Opštine, Milu Božoviću. Budva već dugo nije dobila investicioni projekat vrijedan pažnje.

Na poziciju v.d. načelnika sekretarijata za društvene djelatnosti imenovan je Goran Radević iz Podgorice, Jovanovićev kadar. Posao načelnika sekretarijata za zaštitu imovine od ranije je povjeren Vladu Ivanoviću iz Podgorice. Nije omogućen ostanak Đorđu Zenoviću, pravniku  iz Budve, koji je taj posao obavljao u prethodnom periodu, na poziciji zamjenika sekretara.

Za sekretara za komunalno stambene poslove imenovana je Desa Vlačić kadar DPS, od ranije zaposlena u organima lokalne uprave.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo