Povežite se sa nama

OKO NAS

SKLONIŠTE ZA ŽIVOTINJE U PODGORICI: Azil postao šinteraj

Objavljeno prije

na

Podatak da je u Prihvatilištu za napuštene životinje-kućne ljubimce u Podgorici, od juna 2004. do decembra 2013. smješteno 12.746 pasa, a da ih je 8.428 uspavano, objavljen je krajem decembra. Informacije koje je Ekološki pokret Ozon dobio od JP Čistoće, u čijoj je nadležnosti prihvatilište, nijesu bog zna kako uzbudile nadležne i javnost. U zemlji u kojoj je polovina stanovništva na ivici siromaštva, organizovani pomor životinja kojim gazduje javno preduzeće nije alarmantna vijest.

Direktor Ozona Aleksandar Perović je izjavio da su podaci zabrinjavajući, jer ,,ukazuju da veliki broj pasa primljenih u sklonište zapravo tu završava život, što nije suštinska namjena takvog objekta”.

Podgorica je dugo bila jedina opština u Crnoj Gori koja je imala azil za životinje. Usvajanjem Zakona o dobrobiti životinja 2008. godine, skloništa su trebala da budu otvorena u svim crnogorskim opštinama. To se ne poštuje sasvim, pa skloništa, ili nešto nalik na njih, postoje još u Pljevljima, Budvi, Herceg Novom, te zajedničko sklonište za Tivat i Kotor. U ostalim opštinama kako se ko snađe, pa je tako prošle nedjelje na Cetinju izvršen pomor pasa lutalica otrovom za miševe. Donedavno je bilo uobičajeno i ubijanje lutalica vatrenim oružjem. Često se napušteni psi iz jedne opštine prebace u drugu da se ona brine o njima.

Poznat je primjer Opštine Pljevlja, koja je na osnovu 102 sudske presude za ujed pasa lutalica 2011. platila oštećenim građanima blizu 100.000 eura. Godinu kasnije Opština je za izgradnju azila za napuštene životinje izdvojila 29.000 eura i 10.000 eura za nabavku specijalnog vozila za prevoz pasa. Jedan od osnivača pljevaljskog azila NVO Pravo na život upozorio je nadležne tokom prošle godine da je azil za napuštene životinje, nakon pola godine rada, već propao.

Kako je sklonište u Podgorici preteča, o njemu su u medijima uglavnom objavljivane idilične priče o ljubavi prema napuštenim životinjama. Posebni boksovi, higijena, hrana, vakcinisanje i veterinarska zaštita… Premda su se na društvenim mrežama mogle naći i kritike da Čistoća sarađuje jedino sa NVO Društvo za zaštitu životinja Podgorica, da je vrijeme predviđeno za udomljavanje samo četvrtkom od 15 do 18 sati, da je, za razliku od kotorskog azila koji na svom sajtu ima fotografije i informacije o psima za udomljavanje, u podgoričkom je zabranjeno fotografisanje…

Nedostupni su podaci o finansiranju skloništa iako je Čistoća obavezna da to objavljuje na sajtu. U medijima se mogu samo naći sporadični podaci kao što je ovaj iz 2009. da je od osnivanja azila uhvaćeno 10.000 pasa, a oko 3.200 je udomljeno, a da su preostali psi sterilisani, vraćeni na ulicu ili vlasnicima. Drastično različiti podaci od najnovijih koji govore da je ubijeno preko 8000 pasa.

Sklonište se finansira iz budžeta glavnog grada. A posljednji dostupni podaci za 2012. govore da je te godine za Sklonište izdvojeno 54.000, a za veterinarske usluge 25.000 eura.

Prema Zakonu o zaštiti dobrobiti životinja Čistoća je obavezna da podatke o broju uspavanih pasa i razlozima za eutanaziju javno objavi. Javni bi trebalo da budu i podaci o tenderskoj dokumentaciji o izboru veterinara koji obavlja eutanaziju.

Eutanazija pasa u azilu pokazala se kao unosan posao. U Podgorici su, prema podacima sa sajta Veterinarske komore, registrovane tri veterinarske ambulante – Veterinarska ambulanta Podgorica, Montvet i Animavet. Najniža cijena koju je Veterinarska uprava predložila za eutanaziju je 15 eura. S obzirom na veliki broj uspavljivanja koji se u azilu obavi tokom godine, dolazi se do iznosa od preko 10.000 eura koji se plaća veterinarskoj ambulanti koja, na osnovu tendera, dobije posao kod Čistoće.

Samo za 11 mjeseci prošle godine u skloništu je ubijeno 735 pasa, a, kako je navedeno u obavještenju Veterinarske inspekcije, ,,broj pasa koji je ušao u prihvatilište je približno 1148, udomljenih 196”.

Podatak o ,,približnom” broju pasa koji je ušao u azil je prava slika vođenja evidencije u prihvatilištu. Veterinarska inspekcija je u decembru posjetila Sklonište nakon zahtjeva grupe građana da se izvrši inspekcijski nadzor zbog sumnji da su psi usmrćivani mimo zakonskih propisa, i mučeni.

U izvještaju Veterinarske inspekcije konstatuje se da sklonište na Vrelima Ribničkim nije registrovano od strane Veterinarske uprave. Utvrđene su i brojne nepravilnosti.

Po ugovoru sa Čistoćom, PVZ Montvet vrši nadzor zdravstvenog stanja pasa i sprovodi veterinarsko sanitarne poslove. Utvrđeno je da Montvet ne vodi blagovremenu evidenciju o liječenju pasa i predočeno im je da se ,,životinja može usmrtiti samo iz opravdanih razloga i pod određenim okolnostima”. Te okolnosti propisane su i Zakonom o dobrobiti životinja, koji predviđa da se životinje mogu usmrtiti ako njihovo liječenje traje dugo, a ishod liječenja je neizvjestan, ako su neizlječivo bolesne, ako njihov oporavak nije moguć, te da bi se spriječilo širenje zaraze.

Inspekcija je utvrdila i da VA Animavet iz Podgorice nije propisno vodio evidenciju dokumentacije u knjizi prijema pasa u prihvatilište.

Zbog učinjenih prekršaja Montvet i Animavet su kažnjeni sa po 500 eura. A Veterinarska inspekcija je donijela tri rješenja za otklanjanje nepravilnosti. Čistoći je naređeno da registruje prihvatilište, da se ispune veterinarsko-sanitarni uslovi, da se poboljšaju uslovi smještaja životinja i obezbijedi adekvatna veterinarska zaštita.

Animavetu i Montvetu je naređeno da: vode evidenciju o liječenju, da koriste samo ljekove sa dozvolom, da mjesečno izvještavaju Veterinarsku inspekciju o zdravstvenom stanju životinja, a upozorili su ih i da se životinje mogu usmrtiti samo iz opravdanih razloga i pod određenim okolnostima.

Zbog alarmantnih podataka o broju eutanazija u skloništu i brojnih nepravilnosti utvrđenih inspekcijskim nadzorom, NVO Prijatelji životinja Montenegro ove nedjelje podnio je prijavu Upravi policije. U njoj se navodi da je Zakonom o zaštiti životinja precizno definisano pod kojim se okolnostima životinja može usmrtiti i da se usmrćivanje životinja suprotno zakonu smatra mučenjem. Ujedno su podsjetili da je ubijanje i mučenje životinja krivično djelo po članu 309 Krivičnog zakona Crne Gore.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo