Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TURISTIČKA PONUDA NA PRIMORJU: Ministrov jedan posto optimizam  

Objavljeno prije

na

U 2019. godini ne znaju se smještajni kapaciteti sa kojima Crna Gora izlazi na turističko tržište i ne nazire se aktivnost Ministarstva turizma za rješavanje ovog problema.  Turisti se broje metodologijom iz prošlog vijeka, po tonama odnijetog smeća, ili po količini prodatog hljeba.   U nedostatku preciznih podataka, procjene stranih analitičara kažu kako Crna Gora ima ukupno oko 450.000 kreveta u svim vrstama smještaja

 

Ministar turizma Pavle Radulović izjavio je nedavno, kako turistička sezona teče upravo onako kako je zacrtana, te da su podaci o posjeti turista našoj zemlji prikupljeni 19. jula, na vrhuncu ovogodišnje sezone, pokazali, kako je gostiju za jedan odsto više nego lani. Ministar je ipak bio skroman u inače uobičajenom pretjerivanju u brojanju turista, pa je povećanje spustio na minimum.  Važno je samo da je više, pa makar i za taj jedan procenat, u suprotnom cijela turistička politika Ministarstva i strategija razvoja ove značajne grane morala bi se priespitivati a neuspjeh mukotrpno  pravdati.   Mada, turisti  ne biraju Crnu Goru  za odmor zahvaljući angažmanu ministra Radulovića i aktivnosti  Ministarstva na čijem je čelu.  I ako Ministarstvo turizma kojim slučajem ne bi postojalo, broj turista koji ovdje dolaze, ostao bi isti.

Povećanje za jedan odsto u odnosu na prošlu godinu za neke turističke radnike predstavlja podbačaj sezone, ako se ima u vidu da su kapaciteti u svim vidovima smještaja znatno uvećani. I ministar Radulović podupro je tvrdnju o većem broju turista informacijom kako jeu proteklih dvije-tri godine otvoreno oko 70 novih hotela na Crnogorskom primorju, sa 5.000 kreveta, koji su popunjeni.

“Ljudi je manje-više isto, samo što su kapaciteti značajno drugačiji i raspored gostiju je mnogo drugačiji. Kvalitet u odnosu na kvantitet je potpuno drugačiji nego što je bio prethodnih godina”, kazao je ministar Radulović. U analizi uspješnosti sezone ministar izgleda priznaje samo brojke iz kolektivnog smještaja koji čine hoteli, turistička naselja, moteli, hosteli, kondo hoteli….A to je tek 10 odsto od broja ukupnih smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori. I to onih pretpostavljenih, jer tačne evidencije o broju turističkih ležajeva u svim vidovim smještaja nema. Monstat ne pravi  evidenciju o broju ležajeva u privatnom ili individulanom smještaju – jer nema ulaznih podataka. Hotelska industrija u operiše sa brojkom od nekih 30.000 kreveta, a zajedno sa svim kapacitetima u kolektivnom smještaju, pominje se brojka od 45.000. Poslednje podatke o smještajnim kapacitetima u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori, Monstat je izbacio za 2017. godinu.

Istovremeno, u individulanom smještaju, što je novi termin za privatan smještaj, pretpostavlja se da ima oko 280.000 kreveta. U nedostatku preciznih podataka, procjene stranih analitičara kažu kako Crna Gora ima ukupno oko 450.000 kreveta u svim vrstama smještaja. Sa sve novim rizortima koji su uglavnom stambena naselja.U 2019. godini ne znaju se smještajni kapaciteti sa kojima Crna Gora izlazi na turističko tržište i ne nazire se aktivnost Ministarstva turizma za rješavanje ovog problema.  Zato se turisti i dalje broje metodologijom iz prošlog vijeka, po tonama odnijetog smeća, ili kao nekada, po količini prodatog hljeba. Ali više nema velikih, socijalističkih pekara koje su snabdijevale cijelo primorje hljebom i pecivima, pa nema ni podataka koliko se pojelo. U eri digitalizacije i tehnološkog napretka, Turistička organizacija Budve daje podatke o broju turista onako, ofrlje. I paušalno, prema podacima opštinskog Komunalnog preduzeća o količinama proizvedenog smeća na teritoriji turističke metropole.  Za milionski budžet kojim raspolažu, mogli su i da pogledaju u pasulj. Isto bi bilo.

Sobe i apartmani u privatnom smještaju ovoga ljeta ostali su poluprazni. Ministar je potvrdio problem nedovoljne popunjenosti u privatnom smještaju, ali „u određenom dijelu onih koji nisu upodobili svoje kapacitete kvalitetom, kvantitetom i cijenom koju nude“.

To takođe ne odgovara situaciji na terenu.  Budva, Bečići, Pržno, naselje Sveti Stefan, Petrovac, ili tivatski i kotorski zaliv, nude vrhunski uređene privatne vile i apartmane koji po opremljenosti i luksuzu ne zaostaju za nekim hotelskim, ali su ovoga ljeta prilično nepopunjeni.  Individulani smještaj ima ponudu za svakoga, takoreći za svačiji džep. Nije realno da svi izdavaoci soba i apartmana u privatnim kućama i zgradama imaju istovjetan kvalitet. Činjenica je da u Budvi na primjer, prevladava masovna ponuda za siromašniju klijentelu. Ako se pogledaju sajtovi za bukiranje soba i apartmana smještaj u naseljima u budvanskom polju može se naći i za 8 eura po osobi. Takođe, u centru grada, u takozvanoj prvoj zoni, cijene dostižu i 70-80 eura za jednosobni apartman. Vlasnici panično snižavaju cijene, ali gostiju nema.

Cijene smještaja u budvanskim hotelima prilično su izjednačene. Jednosobni apartmani mogu se iznajmiti u julu već od 220 eura pa do sve 500 eura, koliko staje jednodnevni najam dvosobnog luksuznog apartmana u hotelu Avala.

Možda su i visoke cijene ugostiteljskih usluga jedan od razloga da turisti ovoga ljeta zaobilaze Budvu i druga mjesta na moru. Srpska štampa donosi tekstove o astronomskim cijenama hrane i pića u nekim budvanskim lokalima. Naveden je primjer neimenovanog ugostiteljskog objekta u kome su cijene zaista odletjele u nebo, gdje je kafa 3,5 eura, limunada 8.60, sok od narandže 11.00 eura a gazirana pića u limenkama po 7.60 eura. Samo za sok od ananasa treba izdvojiti čak 16.20 eura. No to su izuzeci, iako su u svim popularnim lokalima oko Starog grada cijene hrane i pića zaista visoke.  Mnogi vlasnici lokala tvrde da cijene nijesu mijenjali za poslednje tri godine.

Budvanskoj gastronomskoj karti fale specijalizovani restorani, sa specifičnim, tradicionalnim primorskim jelima. Svi nude isti repertoar jela, bili ekskluzivniji ili manje skupi, stari „normalni“ restorani ili oni moderni sa jelima tobožnje evropske, mediteranske, nacionalne, ruske a od nedavno i turske kuhinje. Sve je izmiješano, baš kao i smještaj za siromašne i bogate, bez prave strategije kako profilisati turističku destinaciju.

Promjena cjenovnika ugostiteljskih usluga uoči sezone uobičajena je praksa. Ugostiteljstvo prate i trgovačke radnje. Poznati lanac samousluga u Budvi povećava cijene svojih artikala iz mjeseca u mjesec. Po kazivanju zaposlenih u njima slabo ko  trguje osim turista. Zanimljivo je da i budvanski prodavci na zelenoj pijaci koja je veoma posjećena, često imaju dvojne cijene, jednu za mještane, a drugu, višu, za turiste, pogotovu strance. Kojima  „uvaljuju“ i nekvalitetne prozivode. Ne treba sumnjati da je tako i na tržnicama drugih turističkih gradova. Tržišne inspekcije nema da ovu ružnu pojavu sankcioniše.

Sve je prepušteno slobodnoj volji i izboru davaoca usluga jer je turizam postao jedna zapuštena oblast koja se stihijski odvija u zavisnosti od lijepog vremena, mora i sunca, na šta niko ne može da utiče.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

PUTOVANJA NAKON KORONE: Turizam na respiratorima

Objavljeno prije

na

Objavio:

U zemljama u kojima virus jenjava počela je trka za otvaranjem granica i spašavanjem barem dijela turističkih prihoda. Crna Gora, koja živi od turizma, počela je da se reklamira kao prva država bez korone, ali vijesti o probijanju rekorda ove godine nećemo slušati

 

U Crnoj Gori već 16 dana nije registrovan nijedan slučaj oboljevanja od korona virusa. Unutrašnji saobraćaj je normalizovan, ukinuta je zabrana kretanja nakon 23 sata, počeli su sa radom ugostiteljski objekti i tržni centri, otvorene su plaže. Rijetke zabrane koje su ostale na snazi su zabrana rada noćnih klubova i diskoteka, kao i bioskopa.

Počela je i turistička sezona pa se i Crnoj Gori, kao i većini turističkih zemalja, žuri da se što prije otvore granice i barem donekle ublaže dosadašnji katastrofalni učinci pandemije i na turizam.

„Ako budemo dovoljno mudri, Crna Gora će biti država koja je posljednja registrovala slučaj korone i prva zemlja bez korone u Evropi”, izjavio je nedavno ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Vlasti  naglašavaju da će o svemu, kao i do sada, odlučivati struka. Iz Instituta za javno zdravlje su u više navrata naglasili da je uslov za prestanak epidemije da 28 dana nema nijednog registrovanog slučaja na teritoriji države. Ako se ovaj trend nastavi, početkom juna to bi moglo da se desi u Crnoj Gori. Epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Sanja Medenica ocijenila je da još postoji opasnost od širenja infekcije, jer se svakodnevno iz inostranstva vraćaju naši građani zbog čega nema uslova da proglase kraj epidemije. Do sada je uspješno vraćeno oko 17.000 građana, a na povratak mjesecima čeka više stotina pomoraca.

Direktorka Turističke organizacije Crne Gore Željka Radak-Kukavičić izjavila je da je uslov svih uslova za turizam otvaranje granica. Najavila je da prva faza turističkog oporavka u Crnoj Gori krenuće u julu. Prošle, rekordne  godine, veći priliv turista zabilježen je krajem juna i početkom jula. „Cilj nam je stvaranje ‘zelenih avio-koridora’ sa određenim zemljama koje su na sličnom epidemiološkom nivou kao Crna Gora, među kojima su Njemačka, Austrija, Slovenija, Slovačka, Češka…”, kazala je Radak- Kukavičić.

Blagi optimizam za turizam unijela je najava Evropske komisije o otvaranju granica 15. juna uz fleksibilni set preporuka. Evropska komisija je pozvala na ponovno uspostavljanje „neograničenog slobodnog kretanja” u Evropi, sa planovima koji uključuju nošenje maski u avionima i  distancu u vozovima. Sloboda kretanja i putovanja po Evropi je temelj evropskog projekta, međutim u vrijeme pandemije, Evropa je dužna da obezbijedi više od toga: slobodu sigurnog putovanja u EU, naglašeno je iz EK. Turizam ima udio od 10 odsto u BDP-u u EU. Oko  267 miliona Evropljana, ili dvije trećine populacije, jednom godišnje odlazi na privatno putovanje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ IRENE RADOVIĆ, BIVŠE VICEGUVERNERKE CBCG: Mobing na rate

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ono što se dešava Ireni Radović pokazuje što čeka one koji se drznu da se uhvatie u koštac sa sistemom. „Stres, štetu nanešenu mom ugledu i profesionalnom integritetu i razoreno zdravlje mi niko ne može nadoknaditi. Dok se ovo ne riješi, ne mogu ni da se zaposlim. A troškovi rastu ”, kaže Irena Radović

 

,,Moj primjer pokazuje šta čeka onog ko se usudi da se suprotstavi sistemu. I kako zbog partijskih moćnika i zarobljenih institucija zakoni i Ustav ne važe jednako za sve u Crnoj Gori“, kaže dr Irena Radović, bivša viceguvernerka Centralne Banke Crne Gore (CBCG).

Ona je razriješena funkcije viceguvernerke 5. jula 2018. godine, dva mjeseca nakon što je protiv CBCG i guvernera Radoja Žugića podigla tužbu za mobing i diskriminaciju.  Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, inače, garantuje zaštitu od stavljanja u nepovoljniji položaj i gubitka radnog mjesta nakon pokretanja tužbe.

Koliko su naši funkcioneri, kadrovi, uljuljkani u carstvu moći i nedodirljivosti  pokazuje i to što guverner CBCG Radoje Žugić, nije bio načisto da li,  kao javni funkcioner, podliježe poštovanju Zakona o zabrani zlostavljanja na radu. Tome svjedoči Zahtjev koji je 19. marta 2018. godine uputio Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Tu on traži odgovor na pitanje da li se Zakon o zabrani zlostavljanja na radu primjenjuje u slučaju kada su obje strane u sporu javni funkcioneri koje imenuje Skupština Crne Gore. Ispada  kako odabrani u Crnoj Gori  ne moraju da poznaju zakone. Jer su – iznad njih.

,,U uvjerenju da je iznad zakona, guverner Žugić je četiri mjeseca nakon pokrenutog postupka za zaštitu od mobinga i od početog sudskog procesa, iskoristio moju nemogućnost da se vratim u zemlju, i šestog dana bolničkog liječenja, podnio inicijativu Parlamentu da me razriješi. Kao obrazloženje je poslužila fingirana krivična prijava kojom mi se spočitava da sam, navodno, odala poslovnu tajnu sudu u postupku za mobing. Nju su, kao i druge sramne navode bez jednog dokaza, kao neosnovane odbacili i ODT i VDT”, ističe dr Irena Radović za Monitor.

Sutkinja Osnovnog suda Milena Brajović, koja je u dva navrata presudila u korist Radovićeve, utvrdila je da inicijativa Žugica nije mogla biti pravno valjan osnov za njeno razrješenje. Da je ono nezakonito, a navodi guvernera  bez dokaza. Viši sud je prvi put postupak vratio na početak, a drugu presudu poništio i odbio tužbeni zahtjev. Na odluku Višeg suda podnijet je zahtjev za reviziju Vrhovnom sudu. Odluka o reviziji još se čeka.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREME ZA SMJENU VLASTI U BUDVI: Politički zemljotres u najavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta DPS dobija otimanjem vlasti u lokalnoj zajednici tri mjeseca pred izbore, osim blamaže koja prelazi granice Budve i Crne Gore. Juriš na lokalnu vlast odmah nakon korone, uoči turističke sezone i tri mjeseca pred izbore je nedemokratska vratolomija koja izaziva veliku pozornost i  dodatno DPS određuje kao nasilničku stranku

 

Predsjednik Skupštine opštine Budva Krsto Radović, zakazao je za 29. maj sjednicu parlamenta na čijem dnevnom redu će se naći inicijative za njegovu i smjenu predsjednika Opštine, Marka-Bata Carevića. Inicijative za smjenu nosilaca vodećih gradskih funkcija iz redova stranaka koje čine koalicionu vlast u Budvi, osvojenu na lokalnim izborima 2016. godine, podnijele su Crnogorska sa svoja tri odbornika i Demokratska partija socijalista sa 12, kojima su se priključili odbornik SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković.

Namjera DPS-a, najjače partije u opoziciji u Budvi, da tri mjeseca pred redovne lokalne izbore koji se moraju održati u septembru, preuzme vlast u Budvi, političkom korupcijom, uz pomoć odborničkog glasa iz koalicija na vlasti, izazvala je buru u javnosti, ne samo na lokalnom nivou. Odjeci političke krize u Budvi stižu do centrala političkih partija u Podgorici i do predstavnika međunarodne zajednice u Crnoj Gori, koji, po riječima budvanskih političara, pažljivo prate šta se u turističkom centru događa. Budva je jedna od tri primorske opštine u kojima je na posljednjim lokalnim izborima opozicija osvojila vlast i prekinula dugogodišnju vladavinu DPS-a. Za Budvu je takav ishod bio očekivan jer je sa vlasti skinuta partija čiji su funkcioneri bili članovi organizovane kriminalne grupe – OKG, procesuirani i osuđeni za mnoga krivična djela kojima je nanijeta velika materijalna i moralna šteta gradu.

Možda se pripadnicima lokalnog odbora DPS-a čini da su poslije tri i po godine konsolidovali svoje redove te da su građani Budve brzo zaboravli šta se ovdje  tokom njihove vladavine radilo, pa su odlučili da krenu u preuzimanje vlasti po receptu primijenjenom u Nikšiću i Kotoru, u kojima su im odbornici preletači izgubljenu vlast na tacni donosili.

U Budvi neće proći scenario iz Kotora, obećavaju pripadnici DF-a i Demokrata. Najavljuju da će na svaki mogući način braniti na izborima osvojenu vlast. Nasrtaj Crnogorske i DPS-a na lokalnu vast je na neki način zbližio i pomirio DF i Demokrate, čiji su predstavnici znali da razmijene neprimjerene otužbe, ali nikada po cijenu obaranja uspostavljene zajedničke vladavine.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo