Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TURISTIČKA PONUDA NA PRIMORJU: Ministrov jedan posto optimizam  

Objavljeno prije

na

U 2019. godini ne znaju se smještajni kapaciteti sa kojima Crna Gora izlazi na turističko tržište i ne nazire se aktivnost Ministarstva turizma za rješavanje ovog problema.  Turisti se broje metodologijom iz prošlog vijeka, po tonama odnijetog smeća, ili po količini prodatog hljeba.   U nedostatku preciznih podataka, procjene stranih analitičara kažu kako Crna Gora ima ukupno oko 450.000 kreveta u svim vrstama smještaja

 

Ministar turizma Pavle Radulović izjavio je nedavno, kako turistička sezona teče upravo onako kako je zacrtana, te da su podaci o posjeti turista našoj zemlji prikupljeni 19. jula, na vrhuncu ovogodišnje sezone, pokazali, kako je gostiju za jedan odsto više nego lani. Ministar je ipak bio skroman u inače uobičajenom pretjerivanju u brojanju turista, pa je povećanje spustio na minimum.  Važno je samo da je više, pa makar i za taj jedan procenat, u suprotnom cijela turistička politika Ministarstva i strategija razvoja ove značajne grane morala bi se priespitivati a neuspjeh mukotrpno  pravdati.   Mada, turisti  ne biraju Crnu Goru  za odmor zahvaljući angažmanu ministra Radulovića i aktivnosti  Ministarstva na čijem je čelu.  I ako Ministarstvo turizma kojim slučajem ne bi postojalo, broj turista koji ovdje dolaze, ostao bi isti.

Povećanje za jedan odsto u odnosu na prošlu godinu za neke turističke radnike predstavlja podbačaj sezone, ako se ima u vidu da su kapaciteti u svim vidovima smještaja znatno uvećani. I ministar Radulović podupro je tvrdnju o većem broju turista informacijom kako jeu proteklih dvije-tri godine otvoreno oko 70 novih hotela na Crnogorskom primorju, sa 5.000 kreveta, koji su popunjeni.

“Ljudi je manje-više isto, samo što su kapaciteti značajno drugačiji i raspored gostiju je mnogo drugačiji. Kvalitet u odnosu na kvantitet je potpuno drugačiji nego što je bio prethodnih godina”, kazao je ministar Radulović. U analizi uspješnosti sezone ministar izgleda priznaje samo brojke iz kolektivnog smještaja koji čine hoteli, turistička naselja, moteli, hosteli, kondo hoteli….A to je tek 10 odsto od broja ukupnih smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori. I to onih pretpostavljenih, jer tačne evidencije o broju turističkih ležajeva u svim vidovim smještaja nema. Monstat ne pravi  evidenciju o broju ležajeva u privatnom ili individulanom smještaju – jer nema ulaznih podataka. Hotelska industrija u operiše sa brojkom od nekih 30.000 kreveta, a zajedno sa svim kapacitetima u kolektivnom smještaju, pominje se brojka od 45.000. Poslednje podatke o smještajnim kapacitetima u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori, Monstat je izbacio za 2017. godinu.

Istovremeno, u individulanom smještaju, što je novi termin za privatan smještaj, pretpostavlja se da ima oko 280.000 kreveta. U nedostatku preciznih podataka, procjene stranih analitičara kažu kako Crna Gora ima ukupno oko 450.000 kreveta u svim vrstama smještaja. Sa sve novim rizortima koji su uglavnom stambena naselja.U 2019. godini ne znaju se smještajni kapaciteti sa kojima Crna Gora izlazi na turističko tržište i ne nazire se aktivnost Ministarstva turizma za rješavanje ovog problema.  Zato se turisti i dalje broje metodologijom iz prošlog vijeka, po tonama odnijetog smeća, ili kao nekada, po količini prodatog hljeba. Ali više nema velikih, socijalističkih pekara koje su snabdijevale cijelo primorje hljebom i pecivima, pa nema ni podataka koliko se pojelo. U eri digitalizacije i tehnološkog napretka, Turistička organizacija Budve daje podatke o broju turista onako, ofrlje. I paušalno, prema podacima opštinskog Komunalnog preduzeća o količinama proizvedenog smeća na teritoriji turističke metropole.  Za milionski budžet kojim raspolažu, mogli su i da pogledaju u pasulj. Isto bi bilo.

Sobe i apartmani u privatnom smještaju ovoga ljeta ostali su poluprazni. Ministar je potvrdio problem nedovoljne popunjenosti u privatnom smještaju, ali „u određenom dijelu onih koji nisu upodobili svoje kapacitete kvalitetom, kvantitetom i cijenom koju nude“.

To takođe ne odgovara situaciji na terenu.  Budva, Bečići, Pržno, naselje Sveti Stefan, Petrovac, ili tivatski i kotorski zaliv, nude vrhunski uređene privatne vile i apartmane koji po opremljenosti i luksuzu ne zaostaju za nekim hotelskim, ali su ovoga ljeta prilično nepopunjeni.  Individulani smještaj ima ponudu za svakoga, takoreći za svačiji džep. Nije realno da svi izdavaoci soba i apartmana u privatnim kućama i zgradama imaju istovjetan kvalitet. Činjenica je da u Budvi na primjer, prevladava masovna ponuda za siromašniju klijentelu. Ako se pogledaju sajtovi za bukiranje soba i apartmana smještaj u naseljima u budvanskom polju može se naći i za 8 eura po osobi. Takođe, u centru grada, u takozvanoj prvoj zoni, cijene dostižu i 70-80 eura za jednosobni apartman. Vlasnici panično snižavaju cijene, ali gostiju nema.

Cijene smještaja u budvanskim hotelima prilično su izjednačene. Jednosobni apartmani mogu se iznajmiti u julu već od 220 eura pa do sve 500 eura, koliko staje jednodnevni najam dvosobnog luksuznog apartmana u hotelu Avala.

Možda su i visoke cijene ugostiteljskih usluga jedan od razloga da turisti ovoga ljeta zaobilaze Budvu i druga mjesta na moru. Srpska štampa donosi tekstove o astronomskim cijenama hrane i pića u nekim budvanskim lokalima. Naveden je primjer neimenovanog ugostiteljskog objekta u kome su cijene zaista odletjele u nebo, gdje je kafa 3,5 eura, limunada 8.60, sok od narandže 11.00 eura a gazirana pića u limenkama po 7.60 eura. Samo za sok od ananasa treba izdvojiti čak 16.20 eura. No to su izuzeci, iako su u svim popularnim lokalima oko Starog grada cijene hrane i pića zaista visoke.  Mnogi vlasnici lokala tvrde da cijene nijesu mijenjali za poslednje tri godine.

Budvanskoj gastronomskoj karti fale specijalizovani restorani, sa specifičnim, tradicionalnim primorskim jelima. Svi nude isti repertoar jela, bili ekskluzivniji ili manje skupi, stari „normalni“ restorani ili oni moderni sa jelima tobožnje evropske, mediteranske, nacionalne, ruske a od nedavno i turske kuhinje. Sve je izmiješano, baš kao i smještaj za siromašne i bogate, bez prave strategije kako profilisati turističku destinaciju.

Promjena cjenovnika ugostiteljskih usluga uoči sezone uobičajena je praksa. Ugostiteljstvo prate i trgovačke radnje. Poznati lanac samousluga u Budvi povećava cijene svojih artikala iz mjeseca u mjesec. Po kazivanju zaposlenih u njima slabo ko  trguje osim turista. Zanimljivo je da i budvanski prodavci na zelenoj pijaci koja je veoma posjećena, često imaju dvojne cijene, jednu za mještane, a drugu, višu, za turiste, pogotovu strance. Kojima  „uvaljuju“ i nekvalitetne prozivode. Ne treba sumnjati da je tako i na tržnicama drugih turističkih gradova. Tržišne inspekcije nema da ovu ružnu pojavu sankcioniše.

Sve je prepušteno slobodnoj volji i izboru davaoca usluga jer je turizam postao jedna zapuštena oblast koja se stihijski odvija u zavisnosti od lijepog vremena, mora i sunca, na šta niko ne može da utiče.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo