FOKUS
Uhapšen Šarić?
Objavljeno prije
14 godinana
Objavio:
Monitor online
U Centralnom zatvoru (CZ) u Beogradu pripremaju se za nove stanovnike. Mediji uveliko špekulišu da će se tu najvjerovatnije uskoro naći narko bos Darko Šarić. Navodno je Šarić prije nekoliko dana lociran u Kejptaunu u Južnoafričkoj Republici (JAR), gdje je i zadržan u pritvoru. No, za to još nema zvanične potvrde.
„Mi nijesmo uhapsili Darka Šarića, to je sve što sada mogu da vam kažem”, rekao je Vijestima poručnik južnoafričke policije Lindela Mašigo. Međutim, taj demanti ne mora da znači da Šarić nije uhapšen. ,,Šarića u JAR nije uhapsila tamošnja policija, već su to uradili specijalci američke DEA i drže ga u pritvoru”, reklo je više izvora različitim medijima.
Ranije je misteriju pospješila izjava srpskog ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića. Upitan da li postoji visok stepen mogućnosti da je Šariću uhapšen, on je odgovorio da su to u telefonskom razgovoru rekli policajci iz Južne Afrike. ,,Mi nismo dobili potvrdu da je Darko Šarić u JAR, ali više ne znam ni šta treba da dobijemo. Ta osoba je u JAR, i ukoliko to provjere potvrde, očekujemo da Šarić bude izručen Srbiji”, izjavio je, primjetno nervozni, Dačić.
Direktor crnogorske policije Božidar Vuksanović, držao se suzdržano. Konstatovano je da je tačno da u Južnoj Africi boravi izvjesni Darko Šarić. „Ali upoređujući podatke i slično konstatovano je da se ne radi o licu koje se potražuje, već o drugom koje ima isto ime i prezime”.
Monitor je u nekoliko navrata pisao o višestrukim vezama familije Šarić i njihovih saradnika sa crnogorskim svijetom biznisa, bankarstva i podzemlja. Poznato je kako je Šarić, uspješno nestao iz Crne Gore. Sada, kako tvrde upućeni Monitorovi izvori, misterija oko hapšenja bosa u Južnoj Africi, potresa uticajne krugove u Podgorici. Šarić bi mogao otkriti brojne tajne, sa kim je ovdje poslovao, kako je legalizovao novac, pa i ko mu je iz svijeta politike držao leđa.
Kako tvrde izvori Kurira Šarić se nalazi pod policijskim nadzorom i radi se na utvrđivanju njegovog identiteta. Milorad Veljović, direktor srpske policije, rekao je da je MUP Srbije uputio zvaničan zahtjev policiji Južnoafričke Republike da im odgovore da li su uhapsili ili locirali Darka Šarića. ,,Isti zahtjev uputili smo im i preko centrale Interpola u Lionu, ali odgovor još nismo dobili”, rekao je Veljović.
Informaciju o lociranju Šarića u blizini Kejptauna prvi je još u petak 10. februara objavio portparol južnoafričke jedinice Sokolovi Mekintoš Polela. On je tada kazao da će u saradnji sa crnogorskom i srpskom policijom i Interpolom, do ponedjeljka, 13. februara biti izvršena provjera identiteta. Provjera još nije urađena, a kako navode u srpskom MUP-u, komunikacija sa kolegama iz JAR od tada je „veoma čudna”.
,,Policiji JAR poslali smo kompletnu dokumentaciju za utvrđivanje identiteta, ali odgovora još nema. Svakodnevno smo sa njima i na telefonskoj vezi, ali je njihov jedini komentar da budemo strpljivi”, kazali su za Blic u MUP Srbije.
Sumnjiva komunikacija sa policijom JAR jedan je od razloga zbog čega u MUP Srbije vjeruju da je Šarić tamo zaista lociran, da je u nekoj vrsti kućnog pritvora i da je sada predmet interesovanja stranih službi, zainteresovanih za pitanja krijumčarenja kokaina, pranja novca, i korupcije. ,,Pretpostavljamo da sa Šarićem razgovaraju pripadnici stranih službi, najvjerovatnije američkih, kojima je cilj da utvrde funkcionisanje kartela iz Južne Amerike, od kojih je Šarić kupovao kokain, način pranja novca preko of-šor kompanija iz države Dalaver, ali i da utvrde ko je sve bio na njegovom platnom spisku”, kazali su u MUP-u Srbije.
Po informacijama beogradskih medija Darko Šarić se nalazi u Južnoafričkoj Republici već godinu dana. Prije nego što je došao u Južnu Afriku, gdje ima jake veze u podzemlju, Šarić je navodno boravio u Švajcarskoj i Južnoj Americi.
U Južnoj Africi se navodno krio u okolini mjesta Stelenboš, koje se nalazi stotinak kilometara od Kejptauna, i odatle je često odlazio u mondensko ljetovalište Hermanus na obali okeana. Prema pisanju Pressa, sve vrijeme boravka na jugu Afrike on kontroliše preprodaju droge.
U lociranju Šarića navodno je učestvovao i Dobrosav Gavrić, ubica Željka Ražnatović Arkana, koji je poslije hapšenja pristao da južnoafričkoj policiji pruži bitne podatke u vezi sa podzemljem. Ubrzo pošto je razotkriven identitet ovog Lozničanina (skrivao se pod lažnim imenom Saša Kovačević) u južnoafričkim medijima osvanula je ispovijest čovjeka iz tamošnjeg podzemlja koji je i otkrio gdje je Šarić.
Ovaj mafijaš-pokajnik, koji se predstavio kao Ujka Sem, tvrdio je da Šarića, koji se skriva pod lažnim imenom, obezbjeđuju lokalni kriminalci, ali i pojedini korumpirani policajci. On se ponudio da pomogne u hvatanju bjegunca.
,,Arkanov ubica je znao mnogo o tome gdje se on krije i na koji način je dospio u Južnu Afriku. Ima indicija da je Gavrić pristao da južnoafričkoj policiji kaže sve što zna o Šariću da bi zauzvrat dobio status izbjeglice i tako izbjegao izručenje Srbiji, ali mu to nije uspjelo”, kažu izvori Pressa iz Južne Afrike.
Paralelno, štampa u regionu bruji o zastrašujućim vezama između braće Šarić i Joce Amsterdama i Luke Bojovića. Ali i Sretka Kalinića i Željka Milovanovića kojima su, prema pisanju beogradskih medija, navodno u pokušaju nedavnog bijega iz CZ pomogli crnogorski kriminalci i mafijaši. Takve tvrdnje obično ne zaobilaze ni političke moćnike u Podgorici (vidi boks).
Jedna od najnovijih tvrdnji je ona Berislava Jelinića, dugogodišnjeg novinara Nacionala a sada Aktuala kako je Slobodan Đurović jedan od optuženika u atentatu u centru Zagreba na Iva Pukanića i njegovog saradnika Nika Franjića, dobio polovinu novca za atentat od Darka Šarića.
Te su informacije, prema Jeliniću, došle prošle nedjelje do isljednika koji rade na pomenutom slučaju, koji će pokušati da ih provjere službenim putem. Ukoliko bi te tvrdnje bile tačne, isljednici smatraju da bi to bio i još jedan korak prema dokazivanju da se naručioci atentata nalaze u miljeu crnogorske duvanske mafije o kojoj je Pukanićev Nacional godinama pisao.
Jelinić je naveo i komentar neimenovanog visokog hrvatskog funkcionera izuzetno dobro upućenog u istragu atentata na Ivu Pukanić u vezi nove indicije: ,,Te su tvrdnje logične. Ukoliko bi se pokazale tačnim, onda bi to učvrstilo već postojeće neformalne sumnje da bi naručitelji tog atentata mogli biti Milo Đukanović i njegov lični prijatelj Stanko Subotić Cane, koji je u Srbiji nepravomoćno osuđen za šverc cigareta, o kojem je Pukanićev Nacional godinama ekstenzivno pisao”.
Pukanićev Nacional se nije bavio Šarićem, niti njegovim ilegalnim aktivnostima pa je neminovno pitanje zašto bi imao razloga da finanasira atentat na Pukanića. Po Jeliniću i njegovim sagovornicima, Šarić je mogao da finansira taj atentat zbog usluga koje su mu ranije vjerovatno učinile crnogorske vlasti, tolerišući njegov šverc narkotika. Kako bi vratio jedan dio tih usluga, možda je on uplatio dio honorara atentatorima na Pukanića.
,,Pokažu li se te tvrdnje tačnim, Šarić bi mogao biti koristan svjedok koji bi mogao otkriti naručitelje atentata”, naveo je Jelinićev sagovornik.
O tome da iza ubistva Ive Pukanića stoji duvanska mafija, govorio je prije dvije godine Ratko Knežević, nekadašnji Đukanovićev blizak saradnik i kum, svjedočeći pred Županijskim sudom u Zagrebu na suđenju optuženima za ubistvo Pukanića. Knežević je naveo da iza zločina stoje Stanko Subotić i Milo Đukanović.
,,Duvanska mafija Pukaniću je počela da prijeti već nakon prvih tekstova o organizovanom švercu cigareta pod okriljem crnogorske države koji su objavljeni u tadašnjem dnevniku Republika”, rekao je Knežević u iskazu u zagrebačkom županijskom sudu. Knežević je tvrdio i da mu je Pukanić govorio da su mu nudili novac da prestane da piše o tome, najprije dva, a onda i pet miliona eura.
,,Takva je mafija – prvo prijeti, zatim podmićuje, a onda i ubije”, rekao je Ratko Knežević. Knežević je tvrdio i da se s distancom od nekoliko godina može zaključiti kako su Pukanićevi tekstovi o duvanskoj mafiji bili filigranski precizni. ,,U tekstovima su stajali tačni nazivi preduzeća, registracije aviona, imena pilota i iznosi novca, zarađeni švercom cigareta. Ništa nije bilo rekla – kazala”, naveo je Knežević.
,,Na osnovu Pukanićevih otkrića evropski istražioci su kao šefa duvanske mafije prepoznali crnogorskog premijera Đukanovica, koji je od šverca cigareta punio paralelni državni budžet pod njegovim direktnim uticajem, čija je uloga bila i kupovina glasova na izborima za koje se plaćalo od 50 do 100 eura”, rekao je Knežević.
Sada Jelinić piše kako je sutkinja Ivana Kršul ustvrdila da Đurović, koji je za učestvovanje u atentatu na Pukanića nepravosnažno osuđen na 15 godina zatvora, zna ko su naručioci atentata.
Poslije hapšenja Đurovića isljednici su, piše dalje Jelinić, uspjeli da rekonstrušu da se svega tri nedjelje uoči atentata na Pukanić na privatni devizni račun u Crnogorskoj komercijalnoj banci osumnjičenog stiglo misterioznih 780.760 eura, navodno pola od ukupne dogovorene svote koju su atentatori trebalo da prime za naručeni posao.
Isljednici su uspjeli da rekonstruišu da mu je novac poslala nepoznata firma General Pioneer sa Kipra, koja je preko kiparske banke Bank of Cyprus Public Company Limited novac uplatila njemačkoj Commerz Bank AG iz Frankfurta, koja ga je potom prebacila u Crnogorsku komercijalnu banku na Đurovićev račun. Kao svrha transakcije u više etapa navedeno je da se radi o ,,ugovoru o uzajamnim odnosima”, DTD 19.9.2008. Monitor u kiparskom registru nije mogao da pronađe ovu firmu. Što bi moglo da znači da je ona izbrisana i da neko panično briše tragove.
Jelinić je objelodanio kako je nedavno izvor izuzetno upućen u međunarodno finansijsko poslovanje dostavio mjerodavnim hrvatskim institucijama informaciju da se iza tvrtke General Pioneer zapravo nalazi Darko Šarić. Monitor je ranije pisao kako je dio novca narko klana koji je opran u crnogorskim bankama, legalizovan upravo preko kiparskih bankovnih računa. U Grčkoj su nedavno uhapšeni crnogorski državljani, među kojima su i djeca pokojnog Dragana Dudića, koji su navodno tamo legalizovali novac od narkotika. Dudić je ubijen u Kotoru, a bio je poslovno povezan sa Darkom Šarićem, ali i sa kotorskim opštinskim vlastima. Monitor je pisao o sumnjivim transakcijama Dragan Dudića, koje su išle preko kiparskih banaka.
U kontekstu ubistva Pukanića, novinar Jelinić piše i o Šarićevim poslovnim vezama sa Đukanovićem i Subotićem. Podsjeća kako su crnogorski mediji u više navrata detaljno pisali da je klan Darka Šarić uložio milione eura u Prvu banku, u kojoj je većinski vlasnik Aco Đukanović, dok njegov brat Milo ima manjinski udio. Monitor je pisao kako je Prva banka dala kredit jednoj Šarićevoj kompaniji, u vrijeme kada su joj bile zabranjene kreditne aktivnosti zbog mjera Centralne banke.
Veze Šarića i Subotića takođe su zanimljive. Kada su se prije par godina pojavili Subotićevi pravni problemi u Srbiji, Šarić je otkupljivao od Subotića njegovu imovinu. To je, prema hrvatskom novinaru, učinjeno kako bi bila spriječena blokada bar jednog dijela Subotićeve imovine u Srbiji i kako bi mu Šarić finansijski pomogao u teškim trenucima.
,,Ti su se odnosi kasnije mijenjali. Šarić je poslije bijega postao opasan teret i svjedok za mnoge Crnogorce koji su bili upoznati sa njegovim aktivnostima. Tvrdi se da je crnogorski kriminalni milje ponudio 10 milijuna eura onome ko će uspjeti da locira i ubije Šarića, samo kako bi se osiguralo da on nikada ne progovori o svojim političkim pokroviteljima”, piše dalje Jelinić.
Dio zvaničnika i poslovnih ljudi u Podgorici drhti. Šarić bi mogao biti izuzetno koristan svjedok, ne samo u rasvjetljavanju atentata na Ivu Pukanića. On zna ko je na vrhu kriminalne piramide. Sa kim je sve poslovao i ko je obezbijedio infrastrukturu da se preko Crne Gore nesmetano odvijaju poslovi jednog od najvećih narko klanova u svijetu. Šarić bi mogao odgovoriti na ključno pitanje ko rukovodi mutnim poslovima na Balkanu, o vezama mafije i države u Crnoj Gori. Ako ga zaista isljeđuju pripadnici američke DEA, u Podgorici najbolje znaju šta bi sve Pljevljak mogao da kaže. Poslije Telekoma to bi u kratkom roku mogao biti novi veliki udar na dvodecenijsku vlast Mila Đukanovića.
Hapšenja Zemunaca u Španiji
Darko Šarić je akter i priče o spektakularnom hapšenju u Španiji Luke Bojovića i još tri bjegunca povezana sa njim. U pitanju su Vlada Milisavljević, zvani Budala, odbjegli pripadnik zemunskog klana i učesnik u atentatu na premijera Zorana Đinđića, glavni Bojović egzekutor Siniša Petrić, zvani Zenica i Lukin kum Vladimir Mijanović, zvani Zuba, koga ne traži srpska policija. Do njihovog hapšenja je došlo nakon dvadesetomjesečne akcije španske policije. Prema jednoj verziji hapšenju je doprinio i Darko Šarić, koji je navodno istražiteljima u Kejptaunu, otkucao neke detalje o Bojovićevoj grupi u Španiji.
Bojović je napustio Srbiju u junu 2010, nedugo poslije hapšenja Sretka Kalinića u Zagrebu i Miloša Simovića na srpsko-hrvatskoj granici. Za njim je u septembru 2010. raspisana međunarodna potjernica i podignuta optužnica zbog sumnje da je organizovao ubistvo Andrije Draškovića i Zorana Nedovića Šoka, kada su nastradala dvojica njihovih tjelohranitelja. Bojovića je sa pomenutim ubistvima, ali i drugim krivičnim djelima povezao Kalinić, koji je Srbiji izručen iz Hrvatske 25. avgusta 2010. godine. Navodno je poslije ubistva premijera Đinđića 2003, Bojović krio članove zemunskog klana, pored ostalih i Kalinića, između ostalog i u Crnoj Gori.
Bojović se, prema pisanju nedjeljnika Vreme, povezao sa Darkom Šarićem 2008, i od tada zajedno sa ostatkom zemunskog klana djelovao kao servisna organizacija za Pljevljaka. Navodno je obezbjeđivao transporte kokaina koji su preko balkanskih i drugih zemalja išli prema Evropskoj uniji i dalje, u Sjedinjene Američke Države; utjerivao dugove od šefova lanaca za distribuciju narkotika; uklanjao odmetnute ili nepouzdane Šarićeve partnere i konkurente… Naravno, sa družinom je obavljao i samostalne kriminalne poslove.
Bojović je, smatra Vreme, i pošto se 2010. sklonio u Španiju, za Darka Šarića, takođe u bjekstvu i sa takođe ograničenim manevarskim prostorom, nastavio da – mada vjerovatno u manjem obimu – obezbjeđuje narko-kanale držeći se zemljaka sa Balkana. Taj zaključak se izvodi na osnovu hapšenja crnogorskih i srpskih kurira u maju i novembru 2011, kada je zaplijenjeno 77, odnosno 36 kilograma kokaina švercanih brodovima iz južnoameričkih luka. Španija predstavlja čekaonicu za kontakte sa predstavnicima kokainskih kartela iz Bolivije, Kolumbije, Argentine i drugih zemalja Latinske Amerike.
Na spisku imovine i firmi Bojovićeve 13-člane kriminalne grupe, koju je objavio NUNS-ov Centar za istraživačko novinarstvo (CINS), navodi se, pored ostalog Taeda grup, of-šor kompanija koja je registrovana 18. februara 2009. u Delaveru u SAD. Tu je kompaniju navodno Bojović posjedovao preko svog kuma Cvetka Simića, obezglavljenog u Zagrebu, u obračunu beogradskih kriminalaca.
Ta kompanija je otvorila, kako navodi CINS, račun u Hipo Alpe Adria banci u Beogradu, 25. februara 2009. Zanimljivo je da je firma Taeda grup registrovana na istoj adresi na kojoj se u Delaveru nalazi kompanija Darka Šarića. Predstavništva Taede bila su otvorena u Zagrebu i Beogradu, ovo drugo zatvoreno je 28. januara 2010.
Šarić i Službe
Kartel Darka Šarića do pokretanja akcije Balkanski ratnik u oktobru 2009. bio je predmet interesovanja nekoliko stranih službi.
– Američka DEA je sa srpskom BIA vodila kompletnu akciju na razotkrivanju poslova Darka Šarića, koja je i rezultirala zapljenom dvije tone kokaina u Urugvaju.
– Britanska služba je bila uključena u praćenje kretanja prekookeanskih brodova kojima je švercovan kokain.
– Švajcarska služba je pratila Šarića zbog krivičnih djela koje je počinio u toj zemlji i kontakata sa Stankom Subotićem Canetom.
– Francuska policija je „propustila” da Šarića uhapsi u decembru 2009. godine na aerodromu u Parizu, iako je za njim tada već bila raspisana potjernica Interpola.
– Grčkoj policiji je „promakao” brod kojim je Šarić prokrijumčario kokain u atinsku luku u ljeto 2009.
Pomoć crnogorskih kriminalaca
Spoljnu podršku pokušaju bjekstva plaćenih ubica Željka Milovanovića i Sretka Kalinića, iz zatvora u Beogradu, organizovale su crnogorske kriminalne strukture povezane sa djelovima tamošnjeg vladajućeg režima, narko i „duvanske mafije”. To tvrdi beogradski tabloid Press pozivajući se na dobro obaviještene izvore bliske istrazi.
,,Cilj je, u stvari, bio da Milovanović pobjegne iz zatvora, dok je Kalinić tu bio samo podrška i monstruozni ubica koji bi na slobodi bio spreman na sve. Milovanović kao osumnjičeni ubica Ive Pukanića mogao bi da kaže ko je naručio ubistvo vlasnika Nacionala, koja je uloga određenih političara i šta je i od koga za taj zločin dobio. Do sada nije rasvjetljena stvarna uloga ‘duvanske mafije’ i crnogorskih kriminalno-političkih struktura u ubistvu Pukanića koje je otvorilo priču o moći i zločinima ‘duvanske mafije”’, naveo je izvor Pressa.
Novinar zagrebačkog dnevnika Jutarnji list Gordan Malić izjavio je za Press da su u slučaju pokušaja bjekstva Milovanovića i Kalinića iz zatvora zaista moguće sve opcije, ali da će tek dalja istraga utvrditi koja je prava.
Prema Pressu, unutrašnji organizator bi, pokazala je dosadašnja istraga, mogao da bude Sreten Jocić, zvani Joca Amsterdam. On se na sve načine trudi da se u zatvorima „igra” po njegovim pravilima.
Takva koordiniranost nije mogla da se dogodi bez spoljne logistike, koja se ogleda u prenošenju informacija, novcu i možda unaprijed pripremljenim podacima.
Press tvrdi kako je Šarić bio u tijesnim vezama sa pripadnicima crnogorskog vladajućeg režima. Crnogorskoj mafiji je u najvećem interesu da oslobodi Milovanovića, jer postoji opasnost šta će on da kaže i šta od saznanja može da ponudi za slobodu, zaključio je sagovornik Pressa.
Kiparski tragovi
Prije Jelinića je zagrebački Jutarnji list pisao kako su Duško i Darko Šarić vjerovatno povezani s ubistvom Pukanića. Za takvu tvrdnju list se pozvao na izvore bliske istrazi i na nova saznanja o ubistvu Pukanića do kojih je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) došao putem međunarodne saradnje. Riječ je o podacima o više novčanih transakcija između Duška Šarića i pripadnika klana Sretena Jocića optuženih za Pukanićevo ubistvo, uplaćenih uoči atentata. Veći iznosi novca isplaćeni su preko jedne od kompanija u vlasništvu Duška Šarića i računa jedne kiparske banke.
USKOK-ovi istražitelji dobili su precizne informacije o broju računa, iznosima i datumu uplate.Oni će ovih dana prema kiparskim vlastima ići sa zahtjevom za provjeru spomenutih računa i transakcija Duška Šarića koji se trenutno nalazi u crnogorskom zatvoru zbog optužbi za pranje novca od prodaje kokaina, naveo je Jutarnji list.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
Od sjevera do juga sa vodom je isplivala i sveopšta nebriga i nemoć pred elementarnom nepogodom. Dok je blokirala lokalne i regionalne puteve, odsijecala pojedina mjesta od svijeta, ugrožavala imovinu građana, iz Vlade muk. Nije bilo obraćanja javnosti, jasnih informacija, kriznog štaba
Poplavljene kuće i putevi, evakuisane porodice, slike su Crne Gore na početku ove godine. Od sjevera do juga sa vodom je isplivala i sveopšta nebriga i nemoć pred elementarnom nepogodom.
Samo u prva dva dana obimnih kiša pomoć od nadležnih službi je zatražilo preko 450 građana. Najkritičnije je bilo u Danilovgradu i Nikšiću gdje su zbog plavljenja kuća mještani pojedinih naselja evakuisani.
Dok je voda blokirala lokalne i regionalne puteve, odsijecala pojedina mjesta od svijeta, ugrožavala imovinu građana, iz Vlade muk. Nije bilo obraćanja javnosti, jasnih informacija, kriznog štaba… Kao i za vrijeme požarne sezone.
Nakon sedam dana od početka poplava, na poplavljenom području Skadarskog jezera, pojavio se ministar ekologije Damjan Ćulafić. Upoznao sa stanjem na terenu i preduzetim mjerama zaštite ljudi i životne sredine. Služba zaštite Nacionalnog parka ministra je izvijestila da je situacija pod kontrolom, da je oko tridesetak objekata u zoni rizika, ali i evakuacija nije potrebna. Ministar je naglasio da službe redovno dostavljaju izvještaj i da ostanu u punoj pripravnosti te da zaštitari rade odgovorno, profesionalno.
Za razliku od članova Vlade, kao i do sada, vatrogasci, lokalne službe zaštite i spasavanja, komunalna preduzeća, pripadnici vojske i policije, Direktorat za zaštitu i spašavanje, radili su odgovorno. Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju objavljivao je redovne izvještaje i izdavao zvanična upozorenja o obilnim padavinama i porastu vodostaja rijeka.
Institut za javno zdravlje Crne Gore izdao je upozorenje građanima ali i nadležnima da povećane padavine, povišeni vodostaji i izlivanje vodenih površina i vodotokova ,nose rizik od ugrožavanja zdravlja i širenja infektivnih bolesti zbog zagađenja vode, neadekvatnog odlaganja čvrstog otpada, izlivanja kanalizacije i otpadnih voda, kao i povećanja broja glodara.
Stručnjaci su upozorili da su poplave po ko zna koji put ogolile slabosti sistema – odsustvo planiranja, nepostojanje ažurnih podataka, zapuštenu infrastrukturu i nejasnu podjelu odgovornosti. Vlasti nijesu ispunile čak ni ono što su bile u obavezi, da prilikom poplava ovih razmjera sazovu Koordinacioni tim za zaštitu i spašavanje, kojim je trebalo da upravlja predsjednik Vlade Milojko Spajić ili ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju, Koordinacioni tim je strateško-koordinaciono tijelo koje se formira radi usmjeravanja i usklađivanja aktivnosti svih subjekata sistema, te obezbjeđuje političku i institucionalnu koordinaciju u slučaju većih nesreća i elementarnih nepogoda.
,,Reakcije na poplave su u velikoj mjeri bile stihijske i zakašnjele. Kao i u ranijim slučajevima, umjesto analize uzroka, često se tražio „dežurni krivac“, uz prebacivanje odgovornosti na druge institucije ili na klimatske promjene”, izjavio je za Dan hidrolog Slavko Hrvavčević. On je istakao da je prvi i ključni korak da bi državne i lokalne službe mogle adekvatno reagovati – promjena pristupa, što podrazumijeva da prioritet mora biti upravljanje rizikom, a ne samo reagovanje kada poplava već nastupi.
U jeku poplava slika neodgovornosti postao je slučaj kanala Mareza na koji je upozorio ekološki aktivista Aleksandar Dragićević. Iz Glavnog grada saopšteno je da je ugroženost okolnih gradskih naselja od poplava rezultat zatrpanosti ovog kanala koji ne može da višak vode odenese u Moraču. A duž trase kanala Mareze slika naše tranzicije – ostave, pomoćni objekati, septičke jame, putevi, zidovi, parkinzi, ograde, nepoznati betonski objekti, razni zasadi, otpad, drveće, nasipi, gradsko dječje igralište. Tu su i reflektori fudbalskog stadiona ali i dio terena koji se nekada zvao Stari ribnjak, a danas DG Arena
Koliko su mještani urnisali kanal za svoje privatne potrebe toliko im je pomogla država, a i Glavni grad. Tako je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović u septembru prošle godine otvorio poligon izgrađen dijelom na zatrpanom kanalu. Sada je poručio da će zbog zatrepavanja kanala Mareza ,,podnijeti krivične prijave protiv odgovornih lica koji su živote ljude doveli u opasnost”. Doduše, treba i pohvaliti gradonačelnika jer je on jedan od rijetkih zvaničnika koji je bio uključen u rješavanja problema nastalih poplavama.
Nakon uspješnog alarmiranja javnosti, kanal su gradske službe uz pomoć Vojske Crne Gore uredile i očistile. Ostao je problem dijela trase kanala koji je zatrpan zbog gradnje reflektora i ograda fudbalskog stadiona DG Arena u Donjoj Gorici. Uprava za inspekcijske poslove dala je nalog Fudbalskom klubu Podgorica da tokom ove sedmice oslobodi kanal Mareza od objekata stadiona izgrađenih na njemu.
Stadion je izgrađen 2015. godine za vrijeme mandata gradonačelnika Slavoljuba Miga Stijepovića. A zasluge za njegovu gradnju imaju Tomislav Čelebić, Miomir M. Mugoša, Dejan Savićević i Verica Maraš.
Da se neće stati samo na čišćenju kanala, najavljuju iz Glavnog grada. Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da se uređenje kanala Mareza sprovodi planski, timski i odgovorno, da nema govora o stihijskom ili ad-hok djelovanju, kao i da je pripremljena i treća faza kojom će dio prostora uz kanala postati šetalište i imati i estetsku ulogu.
Za razliku, odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Budimir Mugoša smatra da čišćenje kanala ima više karakter improvizacije i političke predstave nego ozbiljnog stručnog rješenja, te da rušenje reflektora na stadionu u Donjoj Gorici neće riješiti problem poplava.
,,Kanal danas ne može da ispuni nijednu ozbiljnu funkciju jer je polomljen, izbušen i praktično služi kao horizontalna upojna jama. Voda iz Mareze već dvadeset godina ne stiže do ušća u Moraču”, rekao je Mugoša za TV Vijesti.
On smatra da ,,ako se kanal želi revitalizovati, to je višemilionski posao – od potpunog dihtovanja korita do obezbjeđivanja biološkog minimuma vode tokom cijele godine”.
Poplava nam je pokazala šta se dešava kada se ne sluša glas struke, pa smo gledali poplavljen bulevar prema Danilogradu, kao i poplave duž novog puta kroz Martiniće i urušen put od Berana do Kolašina.
Iz jedne od najugroženijih opština Danilograda, kazano je da će u skladu sa svojim mogućnostima nadoknaditi štetu nastalu usljed poplava. Predsjednik Opštine Aleksandar Grgurović je pozvao građane da putem internet platforme poplavedanilovgrad.me ili na arhivu Opštine prijave štetu na svojim objektima, nakon čega će Komisija za elementarne nepogode izaći na teren i obići sva pogođena domaćinstva i objekte. ,,Otvoren je i poseban žiro-račun na koji sva fizička i pravna lica koja imaju dobru volju mogu uplatiti novac koji će biti opredijeljen ugroženim građanima da lakše prevaziđu situaciju u kojoj su se našli”, izjavio je Grgurović.
Što se tiče ažurnosti Vlade i lokalnih samouprava u nadoknadi štete, mediji prenose da odštete građanima opožarenih područja za 2025. godinu još nijesu isplaćene.
Da se, ipak, nešto radi i planira govori i jedna od posljednjih informacija iz Vlade s kraja protekle godine, par dana prije poplava i vladinog odmora. Naime, Crna Gora je dobila prve Planove upravljanja rizicima od poplava za vodna područja Dunavskog i Jadranskog sliva, čime je uspostavljen sistemski i dugoročni okvir za zaštitu ljudi, imovine, privrede, životne sredine i kulturne baštine od štetnog dejstva voda. Planove je usvojila Vlade Crne Gore na sjednici 25. decembra, a važe za period od šest godina i predstavljaju ključan iskorak ka jačanju otpornosti zemlje na sve izraženije hidrološke i klimatske izazove.
Pripreme za požarnu sezonu
Da je Crna Gora napravila veliki iskorak u odnosu na poplave iz 2010. i 2011. godine, saopštio je načelnik Direkcije za operativne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova Radomir Šćepanović.
,,Danas imamo čamce, pumpe velikog kapaciteta, obučene vatrogasce-spasioce i koordinaciju svih službi. To tada nijesmo imali”, kazao je on. Najavio je i dodatno jačanje kapaciteta za narednu požarnu sezonu, uključujući nabavku novog protivpožarnog aviona.
,,Za narednu požarnu sezonu, očekuje se da će biti nabavljen još jedan protivpožarni avion, koji će se pridružiti već postojećim avionima, a sada je ih tri. Ovaj dodatni avion biće važan resurs za gašenje požara iz vazduha, zajedno sa dva helikoptera koja bi trebalo da budu spremna za gašenje požara”, izjavio je Šćepanović. On je takođe naglasio da će, osim aviona, biti nabavljeni i manji vatrogasni aparati, vozila i oprema za gašenje požara u ruralnim područjima.”Kroz projekte sa Italijom i Albanijom, nabavljeni su manji vatrogasni aparati, vozila za gašenje požara u manje pristupačnim područjima. Takođe, kroz te projekte, planira se nabavka još takvih vozila za opštine koje nisu bile obuhvaćene”, zaključio je.
Ove sedmice Podgorica je dobila prve autoljestve, odnosno vatrogasno vozilo za gašenje požara na visini do 32 metra. Nova oprema Službe zaštite i spašavanja vrijedna je 1,1 milion eura.,,Ljetos su mnogi bili skeptični i govorili da ćemo zasluge vatrogasaca i epitete kojima smo ih kitili tih dana, da su naši junaci i heroji, zaboraviti nakon prve kiše. Mislim da je ovo najbolji pokazatelj da to nije tako i da smo kao gradska administracija spremni i svjesni koliko je važno da služba bude opremljena na najbolji način”, rekao je gradonačelnik Mujović.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
FOKUS
BOTUN, KRAJ POČETKA DRAME: Bluz mutne političke vode
Objavljeno prije
2 sedmicena
31 Decembra, 2025
Botun nije samo ekološka, nego je i politička priča. Drama Crne Gore koja se preliva kroz jedan kolektor. Priča o odnosima u vlasti, kretanjima u srpskom svetu i posebno – perspektivi Crne Gore. Hoće li ostati zaglavljena u Vučićevom zagrljaju i devedesetim, ili ući u EU. Zato se tako dramatično „rješava“ izgradnja jednog postrojenja kakvih ima na desetine, svuda
Slučaj kolektora u Botunu koji se mjesecima „kuva“, eskalirao je posljednjih dana godine na izmaku. Pošto nijesu urodili plodom poprilično okašnjeli pregovori vlasti sa mještanima Botuna, koji se od jeseni sve oštrije protive izgradnji kolektora, pa su postavili i šatore na tom mjestu, policija je intervenisala ovog ranog utorka i „raščistila teren“ za izgradnju postrojenja. Njegova gradnja prema ugovorenim obavezama mora početi 31. decembra.
Policija je intervenisala dan prije krajnjeg roka, a nakon što su u toku noći između ponedeljka i utorka, Botunjali spriječili komunalnu policiju da priđe terenu. Prilikom intervencije privedeno je dvadesetak Botunjana i predsjednik Zete Mihailo Asanović (DNP). U policijsku maricu dobrovoljno je ušao i Milan Knežević, lider DNP , glas i lice protesta u Botunu. Knežević već duži period radikalizuje situaciju sa kolektorom, politički zloupotrebljavajući i hraneći strahove Botunjana, koji zbog Kombinata aluminijuma decenijama žive u ekološkoj crnoj tački. U kampanji koju poduže vodi protiv izgradnje, navodno u interesu Botunjana, Knežević predstavlja kolektor kao novi ekološki problem Botuna, ravan Černobilju. Svi objavljeni relevantni podaci govore suprotno, da se radi o postrojenju koje bi riješilo ekološke muke Botuna i Podgorice.
Krizi sa kolektorom koja je sada „riješena“ policijskom intervencijom, nije pomoglo ni to što se Spajićeva Vlada u pregovore intenzivnije uključila tek nakon postavljanja šatora i najave referenduma o kolektoru . Brojne pogodnosti koje su vlasti na kraju obećali Botunjanima, od kojih su neke i zakonski upitne, mještani nijesu prihvatili. Oni od počeka do kraja pregovora nijesu odstupali od zahtjeva da se kolektor izmjesti iz njihovog komšiluka i izgradi na nekoj drugoj lokalciji. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović (PES) više puta je kategorično saopštio da to nije moguće i da bi to izgradnju postrojenja odložilo na nekoliko godina, da bi zemlja plaćala ogromne finansijske penale i kasnila sa evropskim obavezama. On je pozdravio akciju policije.
Mnogi u Kneževićevoj akciji „spasavanja“ Botuna vide potpis srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.Nakon policijske akcije, Vučić se oglasio i podržao javno Kneževića. Kazao je da će uvijek biti uz njega. “Danas je u Crnoj Gori uhapšen lider DNP, i važnije od toga, lider srpskog naroda Milan Knežević”, napisao je Vučić. To je, očito, i šifrovana poruka Andriji Mandiću, koji je do skoro očima, bio lider vučićevskog srpstva u CrnojGori.
Knežević nije uhapšen. Štiti ga i poslanički imunitet. Lider DNP se, dok su mještani uzvikivali policiji „ustaše“, samouhapsio da iskaže podršku Botunjanima. Ili nekom širem političkom planu. Odavno je jasno da Vučić ne želi Crnu Goru u EU, a njegova posljednja ideja da „region istovremeno uđe u Evropu“ samo je dodatna potvrda da želi Crnu Goru pod svojom rukom.
Botun nije samo ekološka, nego i politička priča. Drama Crne Gore koja se preliva kroz jedan kolektor. Priča o odnosima u vlasti, kretanjima u srpskom svetu i posebno – perspektivi Crne Gore. Hoće li ostati zaglavljena u Vučićevom zagrljaju i devedesetim ili ući u EU. Zato se tako dramatično „rješava“ izgradnja jednog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kakvih ima na desetine, posvuda.
Knežević je nakon intervencije policije poručio da će “odmah kad se završi ova agonija”, predložiti predsjedništvu svoje partije da izađe iz “ove krvave vlade “.
Lutnja Botunjana tokom intervencije policije bila je usmjerena na lidera Demokrata i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Aleksu Bečića.Na njegov su račun upućivani povici da je „izdajnik“, a čuli su se povici i o izdajništvu Andrije Mandića.
Bečićeva partija kontroliše bezbjednosni sektor. Iako su Demokrate privatizovale policiju stavljajući je pod punu partijsku kontrolu, Bečić je odbacio svaku vezu sa intervencijom. “Razumijem političke pokušaje crtanja meta mojoj malenkosti. Nije prvi put i jasni su mi motivi”, kazao je nastavljajući o sebi u trećem licu. “Aleksa Bečić apsolutno, saglasno Zakonu, nema bilo kakvog dodira sa operativnim postupanjem policije i sve suprotno je strogo zabranjeno”, saopštio je. Zakonom je zabranjena i politička kontrola policije, ali je realnost. Da Botun nije policijsko već političko pitanje, Bečić nije primijetio.
Ni Bečić, kao ni Kneževićev politički saborac Andrija Mandić o Botunu proteklih mjeseci nijesu saopštili ni riječ, iako je već duže vrijeme jasno da je kolektor pitanje evropske budućnosti zemlje. Obojica su se kleli u Evropu i ćutali o Botunu. Njihovi ministri ili direktori policije su „sprovodili zakon“, izdavali dozvole za izgradnju kolektora, ili intervenisali kako bi kolektor ipak bio izgrađen.
Dok se Bečić pravi da nema veze sa policijom, nakon akcije u Botunu, ostavku na sve funkcije u partiji i odborničko mjesto podnio je presjednik odbora Demokrata u Zeti Novica Pejović.
Mandić je sada, prvi put nakon mjeseci „zagrijavanja“ slučaja, saopštio da podržava Kneževića, iako ga je lider DNP više puta ranije javno začikavao po tom pitanju. „ Stojim uz Milana Kneževića da se ispoštuje ono što su odlučili građani Zete. Ovog trenutka je ugrožen mir i stabilnost”, kazao je .
Zaglavljen između vučićevog i evropskog sveta, ambicije da političku karijeru učini međunarodnom i sačuva domaće glasove sviknute na odbranu srpstva, Mandić se mjesecima ne pojavljuje u Botunu, dok njegov ministar Slaven Radunović, potpisuje dozvole za izgradnju kolektora. Sada je prvi put Mandić javno podržao Kneževića. Možda je prelomio? Vidjećemo.Potrajaće ova igranka.
Od Radunovića na dan eksalacije botunske priče, ni tona ni slike.
Mandić je kazao da je posebno zabrinut zbog željezničkog prevoza i blokiranih soabraćajnica i kuda sve to može odvesti. U međuvremenu, dok ovaj broj izlazi u štampu, Botunjani su odblokirali saobraćajnice.
Predsjednik parlamenta koji mjesecima nije mrdnuo prstom kako bi dopriniuo da se situacija u Botunu razriješi kroz razgovor i dijalog , sada poručuje da se problem mora riješiti “dogovorom”.
Oglasio se i predsjednik države. I potvrdio da kad god zagusti on može biti sve, ali ne državnik.
Zanimljiva je i pozicija opozicione Demokratske partije socijalista. Ona je sa brige da izgradnja kolektora neće početi na vrijeme prešla na kritiku policijske intervencije kojom se pokušao ispoštovati ugovoreni rok za izgradnju kolektora.
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić je u parlamentu osudio “brutalnu akciju policije” koja je, rekao je, u Botunu udarila na građane na neprimjeren način: “Nije mi bilo lako gledati prijatelje, rođake, poznanike koje privode. Država nije kadra da se uhvati ukoštac sa problemima. Želim da apelujem na organe javnog reda i mira i pravosudne organe da ih puste na slobodu”.
Svi privedeni Botunjani su ubrzo nakon privođenja pušteni na slobodu.
Policijsku intervenciju u Botunu u parlamentu je samo podržao premijer Milojko Spajić. Zahvalio se gradonačelniku Podgorice i policiji na, kako se izrazio, sjajnoj akciji.
“Mislim da smo to sproveli na miran i civilizovan način. Ponosan sam na jedno transparetno demokratsko postupanje koje smo jutros pokazali i mislim da je to evropski put kojem Crna Gora treba da teži. Pitanje prečišćavača vode u Botunu je prvenstveno zdravstveno pitanje, ponavljali smo koliko je benefita za lokalnu zajednicu i Podgoricu u cjelini. Čestitao bih gradonačelniku jer smo izbjegli veliku kaznu finansijsku. Mislim da je država zaštićena i sa te strane”, kazao je premijer. On je ocijenio je da je 2026. godina sudbonosna za Crnu Goru i da će zemlja zatvoriti sva poglavlja sa EU.
Naredna godina jeste sudbonosna za Crnu Goru. Ili će zemlja krenuti u budućnost, ili se strpoštati nazad u prošlost.Tamo je ne mogu gurnuti samo Milan Knežević i Vučić. Ukoliko Crna Gora ne uđe u EU, za to će biti odgovorni i svi oni, i u vlasti i u opoziciji, koji se kunu u Evropu, a ne rade u interesu evropskog puta zemlje. Bilo da igraju za Vučića ili za sopstveni partijski ćar, svejedno.
Milena PEROVIĆ
Komentari
FOKUS
BORBA PROTIV VISOKE KORUPCIJE PO NAŠKI: I Milutinovih 5.000 eura
Objavljeno prije
3 sedmicena
27 Decembra, 2025
Ruka pravde radi sve sitnije. Dok je bivši ministar poljoprivrede Milutin Simović ručavao o državnom trošku, zbog čega je uz dramske efekte uhapšen ove sedmice, zemlja je već bila poharana. Milionske afere iz Đukanovićevog doba su ili zastarele ili pred pravosuđem pretvorene u karikature
Ministar poljoprivrede za vrijeme Đukanovićeve vlasti, Milutin Simović, uhapšen je ove sedmice, po drugi put u godinu dana. Specijalno tužilaštvo (SDT) ga ovog puta tereti da je od juna 2017. do avgusta 2020. godine “protivpravno iskorišćavao svoj službeni položaj i ovlašćenja i sebi pribavio imovinsku korist”. Ispostaviće se da iza ove formulacije stoje Simovićevi trogodišnji ručkovi o trošku Ministarstva, u iznosu od – 5000 eura.
Simović je uhapšen u spektakularnoj, medijski propraćenoj policijskoj akciji. Određen mu je i pritvor, kako ne bi uticao na svjedoke. U saopštenju SDT detaljno se navodi gdje je bivši ministar sve jeo. “Sam ili sa suprugom i drugim članovima porodice ili drugim njemu bliskim licima, boravio je u hotelima ‘Splendid’, u Bečićima, ‘Bjanka’, u Kolašinu i drugim, odnosno, konzumirao hranu i piće u restoranima ‘Porto’ i ‘Imanje Knjaz’ u Podgorici, ‘Izvor’ u Reževićima, ‘Il Brodetto’, u Pržnu, ‘Ristorante Life’, ‘Tartufi & Friends’, ‘Le Grotte’ u Rimu i drugim, pa i u dane vikenda, a plaćene račune dostavljao blagajni Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i po osnovu njih mu je vršena nadoknada troškova u vidu gotovinskih isplata”, navodi tužilaštvo. Simović je na saslušanju u Specijalnom tužilaštvu odbacio sve optužbe.
Njegov branilac Miroslav Adžić saopštio je da tužilaštvo sumnja da je riječ o ukupnom iznosu od 5.000 eura – pojedinačno od 100 do 500 eura u više navrata. „Simović je pred tužiocem detaljno iznio odbranu… Vjerujem da će u daljem toku postupka sumnja biti umanjena, odnosno da će biti otklonjena“, kazao je Adžić.
Bivši ministar uhapšen je i 13. decembra prošle godine zbog nezakonite isplate novca iz Agrobudžeta kojom je, prema procjeni SDT, pričinjena šteta državi od 300.000 eura. U istom slučaju istraga je otvorena i protiv Petra Ivanovića, još jednog ministra poljoprivrede iz Đukanovićevog doba, kao i protiv bivšeg državnog sekretara Nemanje Katnića. SDT je u avgustu ove godine podigao optužnicu u tom predmetu, ali je Simović iz nje isključen. Koji mjesec kasnije evo su mu lisice metnuli opet.
Da li zbog sopstvenih računa za ručkove i reprezentaciju ili nečeg drugog, tek ovoga su puta izostale uobičajene izjave predstavnika vlasti, tipa – „ruka pravde ne smije da stane“, kojima rezultate SDT u borbi protiv visoke korupcije pripisuju sebi. Oglasila se samo opoziciona Demokratska partija socijalista, ocijenivši da je Simovićevim hapšenjem „formalizovan progon naše partije“.
Ruka pravde radi sve sitnije. U vrijeme kada je Simović navodno o državnom trošku ručavao po crnogorskim hotelima i restoranima, od 2017. do 2020., zbog čega je uz dramske efekte uhapšen ove sedmice, zemlja je već bila poharana od strane bivše DPS vlasti. Milionske afere su ili zastarele ili su pred pravosuđem pretvorene u karikature. Neke nijesu ni došle na red novih boraca protiv visoke korupcije.
Afera Telekom, koja je vodila sve do vrha prethodne vlasti, odnosno porodice Đukanović, zastarela je, saznali smo nedavno. Uprkos tome što je korupcija prilikom privatizacije nekadašnje državne telekomunikacione kompanije dokazana pred američkim istražnim organima, odnosno tamošnjom Komisijom za hartije od vrijednosti. Panama papiri, još jedna afera koja se vezuje za Đukanovića, čeka. Afera Carine okončana je ovog proljeća pravosnažnom oslobađajućom presudom nakon skoro desetogodišnjeg procesa. Mugošu je SDT teretio da je u slučaju prodaje gradskog zemljišta građevinskoj kompaniji DOO Carine oštetio budžet Glavnog grada za 6,7 miliona eura. Optužnica koja je pala, podignuta je u vrijeme dok je na čelu SDT bio Milivoje Katnić. I tako redom.
Da se borba protiv visoke korupcije „usitnjava“, pokazao je i nedavni postupak protiv Đukanovića. Iako je još prije deceniju i po dospio na Forbsovu listu najbogatijih državnika svijeta, jedini postupak protiv njega vodi Agencija za sprečavanje korupcije i tiče se sedam njegovih navodnih satova. Agencija je najavila mogući nastavak istrage tužilaštva u tom slučaju. Još ništa.
Najveći problem crnogorske borbe protiv visoke korupcije, nijesu (ne)pokrenuti procesi, već njihova nesrazmjera sa brojem presuda. Iako su nakon avgusta 2020. godine uhapšeni brojni funkcioneri, predstavnici pravosuđa i policije, u tim procesima još nema pravosnažnih presuda. Neki traju već godinama. Prošlog mjeseca donijeta je tek prvostepena presuda u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, nakon trogodišnjeg procesa. To je druga prvostepena presuda u procesima protiv Medenice. Pravosnažne presude nijesu na vidiku.
„Broj pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije u Crnoj Gori je nizak i ona treba da poboljša rezultate u ovoj oblasti“, jedan je od zaključaka Savjeta Evropske unije iz 16. decembra. Toga dana Crna Gora je zatvorila pet pregovaračkih poglavlja, a vlasti euforično najavile da će sva poglavlja, uključujući i poglavlja 23, 24, biti zatvorena do kraja naredne godine.
Šef Delegcije EU u Crnoj Gori Johan Satler je poručio da bez optužnica i presuda neće biti zatvaranja ključnih poglavlja 23 i 24, koja se tiču vladavine prava.
“Zakoni su bitni, strategije su bitne, akcioni planovi su bitni. Ali mjerljivi rezultati su najvažniji. Bez tih rezultata, da budem veoma iskren, poglavlja 23 i 24 ne mogu i neće biti zatvorena i proces pristupanja neće biti kompletiran”, kazao je Satler.
Poruka da EU očekuje efikasniju borbu protiv korupcije na visokom nivou, poslata je i sa nedavne Nacionalne antikorupcijske konferencije. “Kada članice EU pozivaju na još efikasniju borbu protiv korupcije, nemamo na umu javna hapšenja već konačne presude zasnovane na visokokvalitetnim dokazima. To je stvarna pravda”, pojasnio je plastično njemački ambasador Peter Felten.
Uslijedilo je Simovićevo javno hapšenje zbog 5000 eura. Presude su i dalje na čekanju.
„Bilans ostvarenih rezultata u oblasti istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou i dalje se poboljšava, ali mali broj pravosnažnih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih sankcija doprinose percepciji nekažnjivosti“, konstatuje se i u najnovijem Izvještaju EK. „Tužilaštvo i sudovi moraju nastaviti sa unapređenjem efikasne primjene krivičnog zakonodavstva, uključujući preventivne i represivne mjere. Ovo treba da obuhvati i rješavanje pitanja zloupotreba garancija iz Zakonika o krivičnom postupku koje se koriste za neopravdano odlaganje krivičnih postupaka u slučajevima korupcije na visokom nivou“, objašnjava se u dokumentu.
Komisija podsjeća da je 2024. godine Specijalno tužilaštvo pokrenulo istrage protiv 17 osoba i podiglo optužnice protiv 16 osoba. U dokumentu se navodi i da je tokom 2024. godine, Uprava policije podnijela 88 izvještaja o krivičnim djelima povezanim sa korupcijom, što je povećanje od 35,5 posto u odnosu na 2023. godinu, kao i 6 krivičnih prijava u predmetima korupcije na visokom nivou. “Među prijavljenima se nalaze 6 policijskih službenika i 9 javnih funkcionera”, navodi se.
U dokumentu se akcentuje proces protiv bivše direktorice ASK Jelene Perović, optužene za zloupotrebu službenog položaja i nenamjensko trošenje budžetskih sredstava. Komisija daje detaljne podatke o tom slučaju, koji pokazuju kako se “akcije” borbe protiv korupcije u praksi pretvaraju u pravne zavrzlame. Koje traju. “Savjet ASK-a je razriješio direktoricu, ali je tu odluku poništio Upravni sud u prvostepenom postupku. Osim toga, Osnovni sud u Podgorici je u prvostepenoj presudi oslobodio direktoricu optužbi za utaju poreza. Postupak u ovom predmetu i dalje je u toku”, navodi se u Izvještaju.
Slično je i na nižim nivoima. Samo u 2025. godini pokrenuti su postupci protiv pet službenika MUP-a i jednog carinika zbog primanja mita, dok sudske presude i rješenja u prethodnih 17 godina upozoravaju na uporne štetne obrasce, nalazi su nedavnog istraživanja CIN CG.
CIN navodi da je u 2023. godini jedna policijska službenica, koja je radila na graničnom prelazu Dobrakovo, optužena da je tokom kontrole putnika uzela 10 eura koje je vozač iz Azerbejdžana sakrio u zeleni karton, kako bi izbjegao kaznu zbog prevoza nedozvoljenog broja putnika.
U redu je kažnjavati korupciju i za cent ako treba. Ali ako istovremeno nekažnjeni ostaju akteri višemilionskih afera, teško je povjerovati u onu krilaticu novih vlasti „da ruka pravde kuca na svačija vrata“.
U redu je i da Milutin odgovara za pet hiljada eura ako ih je potrošio na privatne ručkove tokom pet godina. No dok bivšeg ministra zbog toga hapsi specijalno policijsko odeljenje, mediji javljaju da su državne kompanije potrošile na desetine hiljada eura reprezentacije i ručkove samo u nekoliko mjeseci ove godine. U 17 crnogorskih lokalnih samouprava, u prvih devet meseci prošle godine za reprezentaciju je potrošeno 200.615,18 eura. Jedan od izdašnijih bio je ručak Opštine Rožaje u iznosu od 1.849,45 eura, sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem povodom svečanog otvaranja puta Rožaje-Špiljani.
Razlika je što je Milutin ručao sa porodicom. Definicija borbe protiv visoke korupcije, po naški.
Milena PEROVIĆ
Komentari

Stid
CRNA GORA I POPLAVE: Kad voda ogoli vlast
NAJBOGATIJI CRNOGORCI: Zvanično i skriveno
Izdvajamo
-
DRUŠTVO2 sedmiceDOČEK NOVE 2026. U BUDVI: Milion i po eura za sedam dana pjesme i zabave
-
SUSRETI4 sedmiceTIHOMIR TIKA STANIĆ, GLUMAC, „G“ VELIKO: Život ostvarenih dječačkih snova
-
DRUŠTVO4 sedmiceALARMANTNO ZAGAĐENJE VAZDUHA U PLJEVLJIMA: Kontinuitet neodgovornosti
-
Izdvojeno4 sedmiceUKRAJINA UKLIJEŠTENA IZMEĐU PUTINOVOG RATA I TRAMPOVOG MIRA: Zašto je Donbas toliko važan
-
INTERVJU4 sedmiceRADE BOJOVIĆ, IZVRŠNI KOORDINATOR GI „21.MAJ“: Vapaj za političkom alternativom
-
DRUŠTVO3 sedmiceNOVO BETONIRANJE BETONIRANE ZAVALE: Hoteli, zgrade , stanovi, apartmani
-
FOKUS3 sedmiceBORBA PROTIV VISOKE KORUPCIJE PO NAŠKI: I Milutinovih 5.000 eura
-
FOKUS4 sedmiceZATVORENO PET POGLAVLJA – OPSTRUKCIJE OSTALE: Može li Crna Gora
