Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VLAST SA ONE STRANE ZAKONA: Novi ljudi stare navike

Objavljeno prije

na

Policajci batinaši – na zvaničnom poslu i u privatnoj službi. Lažna bolovanja. Unaprjeđenja umjesto kazne. Nazakonita zapošljavanja uz falsifikovanu dokumentaciju… Nije vrijeme stalo, nego “nasljednici” mnogo liče na one bivše

 

Dugogodišnji funkcioner Uprave policije, aktuelni načelnik Regionalnog centra Jug ,Miloš Vučinić, mogao bi se uskoro otisnuti u diplomatiju. Mediji su objavili da je pri kraju procedura njegovog imenovanja za oficira za vezu pri Ambasadi Crne Gore u Ljubljani.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti,  sa Vučinićevim imenovanjem saglasio se resorni ministar policije Filip Adžić. Sada  se još čeka potvrda Ministarstva vanjskih poslova (MVP), kojim, već neko vrijeme, koordinira premijer Dritan Abazović.

Najavljena odluka mogla bi biti sporna iz makar dva razloga.

Jedan je formalne prirode: mjesto oficira za vezu u Sloveniji nije predviđeno važećom sistematizacijom radnih mjesta u MVP. Opet, znamo da ne bi bio prvi put u mandatu Abazovićeve vlade da se propisi prekrše i zaobiđu kada su u suprotnosti sa trenutnim interesima donosilaca odluka. Procedure su previše komplikovane, ne jednom se požalio premijer, a makar jednom je (nacionalizacija trajektne linije Kamenari – Lepetani) pred kamerama insistirao da Vlada donese zakonski spornu odluku po cijenu sudskog postupka sa neizvjesnim ishodom.

Drugi problem je nešto komplikovaniji. Miloš Vučinić je jedan od policijskih starješina koji je ljude zlostavljao i tukao pred kamerama. U februaru 2018., dok je bio na dužnosti šefa Odjeljenja bezbjednosti Cetinje, Vučinića je zbog zlostavljanja optužio Cetinjanin Milo Ivanišević. Video snimak sa nadzornih kamera potvrdio je njegovu priču.

Policijsku “akciju” zabilježile su nadzorne kamere kuće koju Ivanišević obezbjeđuje, pišu Vijesti 24. februara 2018, prepričavajući snimak koji je postao dostupan javnosti:

“Na video snimku vidi se da Ivanišević 20. februara sjedi u automobilu parkiranom na jednoj cetinjskoj raskrsnici. Par minuta prije šest sati ujutro pored njega se zaustavlja džip iz kog izlaze dvojica uniformisanih policajaca i Vučinić sa pištoljem u ruci.

Prilaze automobilu i dok Vučinić drži pištolj uperen u Ivaniševića, jedan od policajaca izvlači Cetinjanina iz kola i obara ga u snijeg. Vučinić odlazi do službenog džipa, a potom se vraća, čučne pored Ivaniševića i udara ga po glavi.

Na snimku se vidi da Vučinić nekoliko puta prilazi Ivaniševiću i udara ga po glavi, ali i da ustaje svaki put kad naiđe prolaznik ili automobil, kao da ne želi da neko vidi šta radi… Par minuta nakon što su Ivaniševića izvukli iz kola i oborili na ulicu, kamera je zabilježila da prolazi nekoliko policijskih automobila. Tog jutra, dvadesetak metara dalje od mjesta na kome je Ivanišević pretresen i tučen, policija je pretresla kuću Sava Lipovine i uhapsila ga.”

Nadležni iz MUP-a i Tužilaštva potom su zaključili kako u Vučinićevim postupcima nema elenemata za krivičnu ili bilo kakvu drugu odgovornost.

Na sudu se, ipak, našao koju godinu kasnije, pošto je u drugom slučaju optužen za mučenje i iznuđivanje iskaza od Jovana Grujičića, pravosnažno oslobođenog za bombaške napade na kuću nekadašnjeg pripadnika ANB-a Duška Golubovića. I Miloš Vučinić je oslobođen optužbi. Ostao je u službi, napredovao i sada bi mogao u diplomatiju.

Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je nadležne da odustanu od tog imenovanja. “Osobe koje na bilo koji način primjenjuju ili podržavaju torturu kao metod policijskog rada nemaju šta da traže u međunarodnim odnosima”, navodi se u saopštenju NVO koja godinama, u kontinuitetu, ukazuje na problem policijske torture. Na šta su odgovorni, uglavnom, ostajali gluvi i nijemi.

Ne mogu, ipak, svi policajci nekažnjeno da tuku. Ili, makar, ne uvijek i na svakom mjestu.

Uprava policije raspisala je potjernicu za dvojicom kotorskih policajaca koji su osumnjičeni da su, krajem avgusta, na plaži Ploče pretukli oca i sina, turske državljane. Policajci su ljetos, izgleda, radili kao obezbjeđenje plaže i objekata koji su na njoj izgrađeni. Jedan od njih (Slobodan Vulanović) za to je vrijeme bio na bolovanju, dok je i drugi osumnjičeni policajac (Marko Vućinić) nakon napada na plaži otvorio bolovanje. Potom su obojica postali nedostupni kolegama iz UP. Pridružujući se sve dužem popisu bivših i sadašnjih policajaca koji, umjesto da služe pravdi, od nje bježe… Kako se ne bi pridružili kolegama, odnosno nekadašnjim šefovima, koji se nalaze u pritvoru u Spužu. Među njima su, podsjetimo, i nekadašnji direktor UP Veselin Veljović i doskorašnji pomoćnik direktora UP Dejan Knežević.

Tom društvu se početkom nedjelje pridružila Meliha Dacić, proljetos zaposlena  u Ministarstvu kapitalnih investicija. Ona je, skupa sa još pet osoba, uhapšena zbog sumnji da je pripadala kriminalnoj organizaciji koja se bavila trgovinom ljudima.

U  međuvremenu, javnost je zapljusnuta svjedočenjima o zloupotrebama pri podjeli funkcija po dubini.

Nakon što je Vlada imenovala novu direktoricu Direktorata za normativne poslove i razvoj policije u Ministarstvu unutrašnji poslova, izvršni direktor Foruma Luča Nebojša Mrvaljević ustvrdio je kako je to postavljenje nezakonito. I predočio kako je novoizabrana direktorica Iva Vukoslavčević pravni fakultet završila 2020, pripravnički staž obavljala naredne godine a onda, u aprilu ove, priložila potvrdu prema kojoj je u firmi Ofice centar motors dvije godine obavljala rukovodeće poslove. “Koristeći prostu matematiku, jasno je da je Iva priložila falsifikovanu potvrdu. Osim ako nije moguće obavljati rukovodeće poslove i kao pripravnik u firmi u kojoj ste jedini zaposleni, a čiji je vlasnik vaš svekar”, ustvrdio je Mrvaljević, usmjeravajući odgovornost premijeru Abazoviću i ministru Adžiću.

Potom je, za mnoge neočekivano, i iz Pljevalja stigla slična priča. Nedavno razriješeni direktor Rudnika uglja Milan Lekić (Odbor direktora Rudnika ga je razriješio nakon što je inspekcija utvrdila da je nezakonito – bez obaveznog konkursa – imenovan na to mjesto)  saopštio je da je došao do saznanja da je i predsjednik Odbora direktora te kompanije nezakonito postavljen na funkciju.

“Naime, predsjednik Odbora direktora, u skladu sa sistematizacijom, mora imati tri godine iskustva u nivou VII stepena obrazovanja”, objelodanio je Lekić saznanja do kojih je došao nakon razrješenja sa funkcije izvršnog direktora. “Gospodin Dušan Janjušević, tadašnji, a i sadašnji predsjednik Odbora direktora, diplomirao je u martu 2021. godine, a već u aprilu te godine, postao je predsjednik Odbora direktora. Nije moguće da je za oko mjesec dana, od diplomiranja do imenovanja, stekao tri godine iskustva u stepenu obrazovanja koji se traži sistematizacijom za tu poziciju.” Zbog toga su, smatra Lekić, sve odluke koje je Odbor direktora Rudnika uglja donio od 2021. do danas – nezakonite.

I u DPS-u sve glasnije govore o mogućim nezakonitostima njihovih nasljednika na vlasti. Vršilac dužnosti predsjednika najjače opozicione partije Danijel Živković zatražio je od SDT-a obavještenje o sudbini više krivičnih prijava koje su podnijeli od septembra 2021. godine. Na popisu onih koje DPS sumnjiči za nezakonite radnje nalaze se aktuelni predsjednik Jakov Milatović, gradonačelnica Podgorice Olivera Injac, mandatar Milojko Spajić, bivši premijer Zdravko Krivokapić, ministarka Vesna Bratić… “Tražimo da nas obavijestite kakav je status prijava koje smo podnijeli“, naveo je Živković u pismu upućenom glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Ako je neko zaboravio: slično su, do kraja 2022, ondašnji opozicioni prvaci tražili informacije o krivičnim prijavama koje su podnosili protiv tadašnjih čelnika države i DPS-a.

U to se i ministar Adžić pohvalio pratiocima na društvenim mrežama: “Država se obračunava sa svim oblicima organizovanog kriminala i korupcije…”  Neko možda i povjeruje.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EKSPLOZIJA NA CETINJU: Rat koji nije stao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na Cetinju, u kom su stradala dva navodna pripadnika škaljarskog klana,  pokazuje da Crna Gora ima još  puno toga da uradi u borbi protiv organizovanog kriminala. Iako su brojni funkcioneri završili u pritvoru zbog veza sa suprotstavljenim kavačkim klanom, pravosuđe nije reformisano, pa ti procesi traju u nedogled. Paralelno, i uhapšeni članovi kriminalnih grupa izlaze na slobodu, jer presude kasne.  Oni na vrhu, u pritvor  nisu ni ušli

 

 

Dvije osobe su poginule, a tri povrijeđene,   nakon što je aktivirana eksplozivna naprava nedaleko od  Sportskog centra, na Cetinju.  Eksplozija se dogodila u jutarnjim satima, u četvrtak, 20. juna, a prema nezvaničnim saznanjima brojnih ovdašnjih ali i medija u Srbiji, u njoj su stradali  Petar Kaluđerović i Dragan Roganović. Oni su navodno pripadali škaljarskom klanu, jednom od dva kotorska zaraćena kriminalna klana.

Među povrijeđenima su takođe dva navodna pripadnika škaljarskog klana, Taso Jovanović i Mihailo Borozan. Povrede je zadobila i slučajna prolaznica.

Prema pisanju više portala,  eksplozivna naprava bačena je na teretanu Herkul Gym and Fitness, koja posluje u sklopu Sportskog centra Lovćen. Prije tri godine u istoj teretani ranjen je Ivan Vujović, bivši bokser, koji takođe slovi kao bezbjednosno interesantno lice.

Stradali Roganović bio je meta napada i 2017. godine, a navodno je bio u obezbjeđenju Gorana Radomana, koji se smatra prvom žrtvom rata kotorskih klanova, škaljaraca i kavčana. Radoman je ubijen u februaru 2015. godine na Novom Beogradu, nakon nestanka  300 kilograma kokaina  u Valensiji, što je navodno bio razlog za početak rata dva klana, u kom su tokom godina stradale brojne osobe, među kojima i slučajne žrtve.

Nakon događaja na Cetinju, Uprava policije oglasila se  kratkim saopštenjem: “U cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica, te rasvjetljavanja ovoga događaja, službenici Uprave policije u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju intenzivne izviđajne mjere i radnje, a o čijem toku i ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena”. .

Poginuli Petar Kaluđerović, kao i jedan od povrijeđenih, Mihailo Borozan, uhapšeni su u aprilu ove godine, kada je, kako su  saopštili nadležni “Uprava policije Crne Gore pojačala represivne aktivnosti prema kriminalnim grupama na Cetinju”.

Tada su osim Kaluđerovića i Borozana, uhapšeni i procesuirani Vladimir i Milan Kaluđerović,  zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, kao i eksplozivnih materija, dok je Marko Mašanović ostao nedostupan policiji. Četvorici Cetinjana tada je određen pritvor. Samo dva mjeseca kasnije, dvojica od njih postali su meta napada.

Prema pisanju medija, policija već neko vrijeme strahuje od ovakvih napada i obračuna.  Veliki broj pripadnika kriminalnih klanova u posljednjih nekoliko mjeseci pušten je na slobodu, jer  im sudovi u zakonskom roku nijesu izrekli prvostepene presude.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Prema spisima Europola i bivši policijski službenik Ljubo Milović je bio dio narko-kartela “kavačkog klana” pod vođstvom Radoja Zvicera. Za njim se bezuspješno traga od jula 2022.godine zbog sumnje da je počinio više teških krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta i pa čak i da je dio kriminalne grupe koja je ubila srpskog državljanina Milana Lepoju. 

U međuvremenu i srpsko tužilaštvo formiralo je predmet protiv Milovića. Tako se pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi devetočlanoj grupi koju je organizovao, prema njihovim dokazima, odbjegli Milović. U grupi su i pripadnici MUP-a i BIA, optuženi da su krijumčarili velike količine kokaina prekookeanskim brodovima iz Južne Amerike u zemlje Evropske unije.

Godinu nakon što je izabran, Novović izdaje nalog za hapšenje više policijskih službenika ali i za hapšenje Dejana Kneževića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala.  Specijalno tužilaštvo ga tereti za stvaranje kriminalne organizacije i odavanje službene tajne pripadnicima Kavačkog klana. Nakon hapšenja, a kasnije i pred sudom tokom kontrole optužnice Knežević je negirao optužbe.

Nakon višemjesečnog pritvora Knežević je pušten da se brani sa slobode, a osnovanosti o validnosti tvrdnji Specijalnog tužilaštva, nakon što je vraćena prva optužnica i dostavljanje dopunjene verzije, Viši sud tek treba da odlučuje. Na istom tužiočevom spisku našlo se još desetak tada aktivnih i bivših službenika policije koji se terete za niz krivičnih djela među kojima i da su organizovali šverc kokaina iz Ekvadora do država Evropske unije i Turske, novac stečen od kokaina transportovali u Srbiju i Crnu Goru, nabavljali veće količine oružja i eksplozivnih materija…

Spisak osumnjičenih uniformisanih lica njihovim hapšenjem se nije iscrpio. Kada je to malo ko i očekivao lisice su ponovo škljocnule i to 24.jula prošle godine. Tada su stavljene Veselinu Veljoviću, jednom od ključnih ljudi u sektoru bezbjednosti u posljednje tri decenije. Veljovića je 2005. Vlada Mila Đukanovića imenovala na čelo crnogorske policije.

Mjesto šefa policije krajem 2011. godine zamijenio je mjestom savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a 2014. ga tadašnji premijer Đukanović postavlja za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost.  Na čelo crnogorske policije vraća se jula 2018.godine, u Vladi Duška Markovića. Na tom mjestu će ostati do decembra 2020. godine, kada je izabrana Vlada Zdravka Krivokapića.

Specijalno državno tužilaštvo u januaru je predalo optužnicu protiv 15 osoba, uključujući i Veljovića, koji se tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kriminalne organizacije, koju je formirao odbjegli Nikšićanin Aleksandar Mrkić.  Viši sud je u maju potvrdio optužnicu protiv Mrkićeve grupe i Veljovića, kojem je u nekoliko navrata produžavan pritvor. Veljović je pred tužilaštvom negirao optužbe.  Veljović se i dalje nalazi u pritvoru.

Nekoliko mjeseci nakon Veljovića, 18. Novembra, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, uhapšen je još jedan bivši direktor crnogorske policije – Slavko Stojanović i to zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u vezi sa švercom cigareta.  Krajem decembra prošle godine pušten je da se u daljem postupku brani sa slobode a nedavno je Viši sud potvrdio optužnicu koju je protiv Stojanovića podiglo Specijalno državno tužilaštvo. Tim aktom SDT tereti Stojanovića za krivična djela – zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Sredinom aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Istovremeno su lisice stavljene i njegovom prijatelju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Terete ih da su kao GST i pomoćnih direktora Uprave policije radili u korist mafijaškog kavačkog klana. SDT sumnjiči Lazovića da je aminovao otvaranje crnogorske granice za ulazak plaćenika te organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.

Obojici se na teret stavlja da su teških optužbi spasili visokopozicioniranog člana kavačkog klana Duška Roganovića. Obojica se i dalje nalaze u pritvoru koji im zadnjim donijetim rješnjem može trajati do 14.jula ove godine.

 

Medojević se sa slobode brani od optužbi

Za razliku od akcija koje se izvode pod palicom Novovića, prethodne dvije godine nije bilo hapšenja aktuelnih i bivših policijskih službenika koji su pripadali i odrađivali poslove za drugi kotorski kriminalni klan – Škaljarce. Do takvih dokaza dolazilo se za vrijeme Katnićevog rukovođenja pa je tako samo nekoliko dana prije nego je Novović izabran za GST uhapšen policijski funkcioner Dalibor Medojević. Medojević je, odlukom Višeg suda u Podgorici, pušten iz pritvora 23. septembra uz obrazloženje da ne postoji opasnost od bjekstva. Isti sud je juče potvrdio optužnicu koju je protiv tog policajca podnio SDT zbog sumnje da je odavao policijske podatke škaljarskom kriminalnom klanu. Dalibor Medojević je u Sky komunikaciji sa kriminalcima koristio kodno ime Radonja. On je koristio isto kodno ime od 16. septembra 2019. godine do 8. marta 2021. godine. U dokumentu Europola piše da je on imao samo devet kontakata sa kojima je komunicirao preko Sky aplikacije, od kojih su tri broja nedavno ubijenog šefa kriminalnog klana Jovana Vukotića, jedan broj njegovog brata Igora Vukotića i jedan broj Igora Dedovića. Ostali, navodno, nijesu bili identifikovani. Medojević je sa Jovanom, u dokumentu Europola piše da je on kriminalcima prosleđivao osjetljive i povjerljive podatke, najavljene policijske akcije, podatke o krivičnim istragama, podatke iz policijske baze podataka, naredbe za hapšenja…

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo