Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAŠTO NAJTEŽI ZLOČINI OSTAJU BEZ SUDSKOG EPILOGA: (Pre)spora pravda

Objavljeno prije

na

Šta je urađeno i dokle se stiglo sa suđenjima u postupcima protiv organizovanih kriminalnih grupa, počev od postupka koji se vodi protiv Kotoranina Slobodana Kašćelana, navodnog vođe kavačkog klana i drugih pripadnika njegove kriminalne grupe, koji su uhapšeni u septembru 2016. godine

 

Ni nakon 15 godina od zločina nema ni naznaka da bi suđenje za ubistvo Slavoljuba Šćekića, visokog policijskog funkcionera, moglo uskoro biti privedeno kraju.

Ovonedjeljna sjednica u Apelacionom sudu odgođena je na neodređeno vrijeme, kako bi se obavilo vještačenje optuženog Ljuba Bigovića, za koga njegovi advokati godinama unazad dostavljaju dokumentaciju da je teško bolestan. Potez sudija Apelacionog suda, advokati optuženih smatraju odugovlačenjem postupka, objašnjavajući da su sudije i ranije znale kakvog je zdravstvenog stanja njihov branjenik, te da se on, zbog bolesti nije pojavljivao ni na sjednicama po žalbama pred Apelacionim sudom, održanim prije nekoliko godina.

Nijesu nezadovoljni samo advokati odbrane. Ljuta je i sestra ubijenog inspektora, Slavica Šćekić. Ona sve ovo vidi kao odugovlačenje donošenja konačne pravde za svirepi zločin koji je zadesio njenu porodicu.

Konačna pravda, ako je ikada i bude, ne može se očekivati tako brzo, jer što god odlučile sudije Apelacionog suda tu će odluku kontrolisati njihove kolege iz Vrhovnog a potom će, najvjerovatnije, svoj sud ponovo dati i Ustavni sud.

Ako se ovome doda činjenica da će, u skorijoj budućnosti, nekoliko sudija iz postupka postati penzioneri zbog čega, po slovu zakona, proces mora početi iznova, onda ne možemo, a da se ne zapitamo da li će svoje kazne (po 30 godina zatvora) optuženi izdržati prije nego što se pravosnažno okonča postupak protiv njih. Polovinu kazne su već ,,odležali”.

Ovo je samo jedan od velikih sudskih slučajeva koji nijesu pravosnažno okončani. Samo u protekla dva mjeseca Specijalno državno tužilaštvo podiglo je nekoliko optužnica protiv više pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, a suđenje u pojedinim slučajevima još nije ni počelo.

Počnimo od suđenja u slučaju ubistva Radomira Đuričkovića u oktobru 2016. godine. Zločin je rasvijetljen u, za naše prilike, ekspresnom roku, ali ni do danas nije počelo suđenje. Početak suđenja odgođen je iz više razloga, među kojima je i zdravstveno staje jednog od optuženih.

Slučaj Đuričković je relativno mlad predmet jer je tek prije par mjeseci optužnica postala pravosnažna.

Nešto malo stariji, ali bez realne procjene kada bi mogao biti okončan sudski postupak, je suđenje grupi Nikšićanina Ranka Radulovića i odbjeglog Kotoranina Igora Vukotića. „U ovom postupku suđenje mora početi iznova jer je došlo do izručenja optuženog Nikole Mršića koji se tereti da je ubio sportistu Gorana Lenca. Kako je u ovom postupku veliki broj optuženih, a sudovi poštuju mjere NKT-a, to se novi početak suđenja ne može očekivati u neko dogledno vrijeme“, kazao je za Monitor jedan od branilaca u tom postupku advokat Damir Lekić.

Zato će javnost pričekati da sazna šta će utvrditi sud i da li je ova kriminalna grupa zaista planirala likvidacije glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i policijskih funkcionera Zorana Lazovića i Duška Golubovića,  na šta upućuju tužilački dokazi i kako tvrdi zaštićeni svjedok saradnik u ovom postupku Jadranko Jonski.

Šta je urađeno i dokle se stiglo sa suđenjima u postupcima protiv organizovanih kriminalnih grupa, počev od postupka koji se vodi protiv Kotoranina Slobodana Kašćelana, navodnog vođe kavačkog klana i drugih pripadnika njegove kriminalne grupe, koji su uhapšeni u septembru 2016. godine? Glavni pretres i dalje traje, a nije poznato kada bi se mogla čuti makar prvostepena odluka u tom slučaja, tačnije kada će sud makar nepravosnažno saopštiti da li je Kašćelan organizator kriminalne grupe, te da li mu je pomoćnik komandira kotorske policije Zlatko Samardžić odavao povjerljive službene podatke.

Suđenje je nedavno opet odgođeno jer iz Beograda, zbog situacije sa korona virusom, ne može da doputuje jedna od optuženih u ovom predmetu – Aleksandra Bogdanović.

Kašćelan i Samardžić, naravno, negiraju krivicu, a opet po slovu ZKP-a ,,svako se smatra nevinim dok se njegova krivica za krivično djelo ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda”.

Da li zbog korone ili nečega drugog, tek činjenica je da u mnoštvu do sada formiranih predmeta po podignutim optužnicama kojima su obuhvaćene osobe koje važe za pripadnike kavačkog i škaljarskog klana, suđenje nije ni počelo. Tako da se ni o prvostepenim preesudama još ne može ni razmišljati. Suviše su daleko.

Nekoliko u nizu optužnica Specijalnog državnog tužilaštva podnijete su protiv članova kriminalnih grupa optuženih za ubistva, ali na optuženičkoj klupi nema likvidatora niti organizatora. Oni su u većini slučajeva u bjekstvu. I za njima se, makar kako to tvrde istražitelji, „intenzivno traga“. U nekim slučajevima dešavalo se da pripadnici suprotstavljenih kriminalnih grupa do optuženih stignu prije istražitelja. I presude im na svoj način.

Tako je, između ostalih, bilo i u slučaju Podgoričanina Stevana Stamatovića, navodnog vođe škaljarske kriminalne grupe, a koji je zajedno sa Igorom Dedovićem, na očigled njihovih porodica, sredinom januara ubijen u Atini.

Stamatović je u bjekstu osuđen nepravosnažno jer je, prema mišljenju suda, organizovao kriminalu grupu koja je eksplozivom trebala da ubije Radojicu Zekovića, koji operativno važi za pripadnika kavačke kriminalne grupe. Istu sudbinu doživjeli su Baranin Alan Kožar i Užičanin Damir Hadžić. Za Kožarom se tragalo zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja je planirala niz likvidacija, dok je Hadžić označen kao ubica Davorina Baltića.

Optužnice Specijalnog državnog tužilaštva su obimne. Neke su čak napisane na više od 100 strana. Ali u gotovo nijednoj od njih nije naveden motiv, odnosno zbog čega su članovi neke kriminalne grupe počinili neku od mnogobrojnih likvidacija.

Možda se i zbog toga na suđenja dugo čeka. Na prve presude još duže. A pravosnažno riješenih najtežih zločina gotovo da i nema.

 

Suđenje u razumnom roku

Prema podacima iz Izvještaja Sudskog savjeta za 2019. godinu, crnogorski sudovi su počeli izvještajnu godinu sa 38. 972 predmeta, primili 92. 984, završili 92. 305, dok je ostalo neriješeno 38. 190 predmeta.

Prema istom izvještaju, tokom 2019. godine bilo je u radu 78 tužbi za pravično zadovoljenje, od kojih je 71 riješeno. Po okončanim postupcima u kojima je utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku, na ime naknade nematerijalne štete dosuđeno je ukupno 50.000 eura. U izvještajnoj 2018. godini, iznos naknade je bio 41. 500 eura.

,,Sudski savjet će u dijelu svoje nadležnosti i nadalje raditi na unapređenju efikasnosti rada sudova“, piše u Izvještaju. „Očekujemo da se i u narednom periodu uloži maksimalan napor kako bi se smanjio broj zaostalih neriješenih predmeta, jer povećanje ažurnosti, kvalitetan i efikasan rad sudija jedino mogu povratiti povjerenje građana u rad sudova“.

U prvoj polovini 2020. godine sudovi su riješili 99,3 odsto predmeta, čime su predsjednici sudova i sudije dokazali da se svojim radom i postignutim rezultatima, sudska vlast uspješno odupire svim pritiscima, poručila je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, početkom jula ove godine.

„Prema podacima iz izvještaja, svi sudovi ostvarili su izvanrednu stopu efikasnosti od 99,3 odsto… Uprkos činjenici da je prosječna opterećenost po sudiji bila 312,2 predmeta, postupak je trajao do tri mjeseca u 60 odsto predmeta, što je do sada najbolje zabilježeni rezultat“, kazala je tada Medenica.

I konstatovala da je kvalitet rada, koji obuhvata i „najizazovniji period“ tokom COVID-19, zadržan na ranijem nivou. Samo nekoliko mjeseci kasnije, krajem oktobra, Medenica se  obrušila na  mjere i one koji su ih donijeli.

Tada je istakla da mjere koje nacionalne vlasti preduzimaju kako bi zaštitile interes javnog zdravlja i živote ljudi, predstavljaju zadiranja u ljudska prava, i insistirala da „postoji goruća potreba“ za stvaranjem balansa između prava pojedinaca i prava društva.

„Da li su države preduzele srazmjerne mjere kako bi zaštitile opstanak nacije i svog društveno – ekonomskog sistema, procijeniće samo sudovi, jer sprovođene vladavine prava, odnosno primjena propisa od strane drugih grana vlasti, mora ostati pod sudskim nadzorom, koji je još više izražen u kriznim vremenima“, kazala je tada Medenica.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo