Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAŠTO NAJTEŽI ZLOČINI OSTAJU BEZ SUDSKOG EPILOGA: (Pre)spora pravda

Objavljeno prije

na

Šta je urađeno i dokle se stiglo sa suđenjima u postupcima protiv organizovanih kriminalnih grupa, počev od postupka koji se vodi protiv Kotoranina Slobodana Kašćelana, navodnog vođe kavačkog klana i drugih pripadnika njegove kriminalne grupe, koji su uhapšeni u septembru 2016. godine

 

Ni nakon 15 godina od zločina nema ni naznaka da bi suđenje za ubistvo Slavoljuba Šćekića, visokog policijskog funkcionera, moglo uskoro biti privedeno kraju.

Ovonedjeljna sjednica u Apelacionom sudu odgođena je na neodređeno vrijeme, kako bi se obavilo vještačenje optuženog Ljuba Bigovića, za koga njegovi advokati godinama unazad dostavljaju dokumentaciju da je teško bolestan. Potez sudija Apelacionog suda, advokati optuženih smatraju odugovlačenjem postupka, objašnjavajući da su sudije i ranije znale kakvog je zdravstvenog stanja njihov branjenik, te da se on, zbog bolesti nije pojavljivao ni na sjednicama po žalbama pred Apelacionim sudom, održanim prije nekoliko godina.

Nijesu nezadovoljni samo advokati odbrane. Ljuta je i sestra ubijenog inspektora, Slavica Šćekić. Ona sve ovo vidi kao odugovlačenje donošenja konačne pravde za svirepi zločin koji je zadesio njenu porodicu.

Konačna pravda, ako je ikada i bude, ne može se očekivati tako brzo, jer što god odlučile sudije Apelacionog suda tu će odluku kontrolisati njihove kolege iz Vrhovnog a potom će, najvjerovatnije, svoj sud ponovo dati i Ustavni sud.

Ako se ovome doda činjenica da će, u skorijoj budućnosti, nekoliko sudija iz postupka postati penzioneri zbog čega, po slovu zakona, proces mora početi iznova, onda ne možemo, a da se ne zapitamo da li će svoje kazne (po 30 godina zatvora) optuženi izdržati prije nego što se pravosnažno okonča postupak protiv njih. Polovinu kazne su već ,,odležali”.

Ovo je samo jedan od velikih sudskih slučajeva koji nijesu pravosnažno okončani. Samo u protekla dva mjeseca Specijalno državno tužilaštvo podiglo je nekoliko optužnica protiv više pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, a suđenje u pojedinim slučajevima još nije ni počelo.

Počnimo od suđenja u slučaju ubistva Radomira Đuričkovića u oktobru 2016. godine. Zločin je rasvijetljen u, za naše prilike, ekspresnom roku, ali ni do danas nije počelo suđenje. Početak suđenja odgođen je iz više razloga, među kojima je i zdravstveno staje jednog od optuženih.

Slučaj Đuričković je relativno mlad predmet jer je tek prije par mjeseci optužnica postala pravosnažna.

Nešto malo stariji, ali bez realne procjene kada bi mogao biti okončan sudski postupak, je suđenje grupi Nikšićanina Ranka Radulovića i odbjeglog Kotoranina Igora Vukotića. „U ovom postupku suđenje mora početi iznova jer je došlo do izručenja optuženog Nikole Mršića koji se tereti da je ubio sportistu Gorana Lenca. Kako je u ovom postupku veliki broj optuženih, a sudovi poštuju mjere NKT-a, to se novi početak suđenja ne može očekivati u neko dogledno vrijeme“, kazao je za Monitor jedan od branilaca u tom postupku advokat Damir Lekić.

Zato će javnost pričekati da sazna šta će utvrditi sud i da li je ova kriminalna grupa zaista planirala likvidacije glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i policijskih funkcionera Zorana Lazovića i Duška Golubovića,  na šta upućuju tužilački dokazi i kako tvrdi zaštićeni svjedok saradnik u ovom postupku Jadranko Jonski.

Šta je urađeno i dokle se stiglo sa suđenjima u postupcima protiv organizovanih kriminalnih grupa, počev od postupka koji se vodi protiv Kotoranina Slobodana Kašćelana, navodnog vođe kavačkog klana i drugih pripadnika njegove kriminalne grupe, koji su uhapšeni u septembru 2016. godine? Glavni pretres i dalje traje, a nije poznato kada bi se mogla čuti makar prvostepena odluka u tom slučaja, tačnije kada će sud makar nepravosnažno saopštiti da li je Kašćelan organizator kriminalne grupe, te da li mu je pomoćnik komandira kotorske policije Zlatko Samardžić odavao povjerljive službene podatke.

Suđenje je nedavno opet odgođeno jer iz Beograda, zbog situacije sa korona virusom, ne može da doputuje jedna od optuženih u ovom predmetu – Aleksandra Bogdanović.

Kašćelan i Samardžić, naravno, negiraju krivicu, a opet po slovu ZKP-a ,,svako se smatra nevinim dok se njegova krivica za krivično djelo ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda”.

Da li zbog korone ili nečega drugog, tek činjenica je da u mnoštvu do sada formiranih predmeta po podignutim optužnicama kojima su obuhvaćene osobe koje važe za pripadnike kavačkog i škaljarskog klana, suđenje nije ni počelo. Tako da se ni o prvostepenim preesudama još ne može ni razmišljati. Suviše su daleko.

Nekoliko u nizu optužnica Specijalnog državnog tužilaštva podnijete su protiv članova kriminalnih grupa optuženih za ubistva, ali na optuženičkoj klupi nema likvidatora niti organizatora. Oni su u većini slučajeva u bjekstvu. I za njima se, makar kako to tvrde istražitelji, „intenzivno traga“. U nekim slučajevima dešavalo se da pripadnici suprotstavljenih kriminalnih grupa do optuženih stignu prije istražitelja. I presude im na svoj način.

Tako je, između ostalih, bilo i u slučaju Podgoričanina Stevana Stamatovića, navodnog vođe škaljarske kriminalne grupe, a koji je zajedno sa Igorom Dedovićem, na očigled njihovih porodica, sredinom januara ubijen u Atini.

Stamatović je u bjekstu osuđen nepravosnažno jer je, prema mišljenju suda, organizovao kriminalu grupu koja je eksplozivom trebala da ubije Radojicu Zekovića, koji operativno važi za pripadnika kavačke kriminalne grupe. Istu sudbinu doživjeli su Baranin Alan Kožar i Užičanin Damir Hadžić. Za Kožarom se tragalo zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja je planirala niz likvidacija, dok je Hadžić označen kao ubica Davorina Baltića.

Optužnice Specijalnog državnog tužilaštva su obimne. Neke su čak napisane na više od 100 strana. Ali u gotovo nijednoj od njih nije naveden motiv, odnosno zbog čega su članovi neke kriminalne grupe počinili neku od mnogobrojnih likvidacija.

Možda se i zbog toga na suđenja dugo čeka. Na prve presude još duže. A pravosnažno riješenih najtežih zločina gotovo da i nema.

 

Suđenje u razumnom roku

Prema podacima iz Izvještaja Sudskog savjeta za 2019. godinu, crnogorski sudovi su počeli izvještajnu godinu sa 38. 972 predmeta, primili 92. 984, završili 92. 305, dok je ostalo neriješeno 38. 190 predmeta.

Prema istom izvještaju, tokom 2019. godine bilo je u radu 78 tužbi za pravično zadovoljenje, od kojih je 71 riješeno. Po okončanim postupcima u kojima je utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku, na ime naknade nematerijalne štete dosuđeno je ukupno 50.000 eura. U izvještajnoj 2018. godini, iznos naknade je bio 41. 500 eura.

,,Sudski savjet će u dijelu svoje nadležnosti i nadalje raditi na unapređenju efikasnosti rada sudova“, piše u Izvještaju. „Očekujemo da se i u narednom periodu uloži maksimalan napor kako bi se smanjio broj zaostalih neriješenih predmeta, jer povećanje ažurnosti, kvalitetan i efikasan rad sudija jedino mogu povratiti povjerenje građana u rad sudova“.

U prvoj polovini 2020. godine sudovi su riješili 99,3 odsto predmeta, čime su predsjednici sudova i sudije dokazali da se svojim radom i postignutim rezultatima, sudska vlast uspješno odupire svim pritiscima, poručila je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, početkom jula ove godine.

„Prema podacima iz izvještaja, svi sudovi ostvarili su izvanrednu stopu efikasnosti od 99,3 odsto… Uprkos činjenici da je prosječna opterećenost po sudiji bila 312,2 predmeta, postupak je trajao do tri mjeseca u 60 odsto predmeta, što je do sada najbolje zabilježeni rezultat“, kazala je tada Medenica.

I konstatovala da je kvalitet rada, koji obuhvata i „najizazovniji period“ tokom COVID-19, zadržan na ranijem nivou. Samo nekoliko mjeseci kasnije, krajem oktobra, Medenica se  obrušila na  mjere i one koji su ih donijeli.

Tada je istakla da mjere koje nacionalne vlasti preduzimaju kako bi zaštitile interes javnog zdravlja i živote ljudi, predstavljaju zadiranja u ljudska prava, i insistirala da „postoji goruća potreba“ za stvaranjem balansa između prava pojedinaca i prava društva.

„Da li su države preduzele srazmjerne mjere kako bi zaštitile opstanak nacije i svog društveno – ekonomskog sistema, procijeniće samo sudovi, jer sprovođene vladavine prava, odnosno primjena propisa od strane drugih grana vlasti, mora ostati pod sudskim nadzorom, koji je još više izražen u kriznim vremenima“, kazala je tada Medenica.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo