Povežite se sa nama

Izdvojeno

AMERIČKI IZBORI 2020.: Kada demokratija postane šala 

Objavljeno prije

na

Analitičari se slažu da fenomen Donald Tramp mora da bude zapamćen i analiziran kako bi se izvukle lekcije. Kakvi god da budu rezultati izbora, Amerika će se boriti sa trampizmom u narednom periodu

 

Novembarske izbore u SAD-u ne treba sagledavati kao borbu dva predsjednička kandidata, već kao izbore na kojima će se ljudi boriti za ideale poklekle demokratije i sankcionisati poteze predsjednikovanja Donalda Trampa, smatraju brojni analitičari i svjetski mediji. Ovogodišnji predsjednički izbori u SAD-u dobijaju i epitet najvažnijih. Neki idu toliko daleko da ih nazivaju događajem koji će imati najdugosežnije posljedice. Ulozi, piše magazine The Conversation su nemjerljivi. Kao i posljedice.

 Noam Čomski smatra da nastavak Trampovog predsjednikovanja ne predstavlja samo prijetnju za SAD, već za svijet u cjelini. Uz mogući drugi Trampov mandat Čomski postavlja sentence ,,najopasniji trenutak u istoriji”, ,,autoritarijanizam u usponu”, pa i ,,nuklearni rat”.

,,Tramp je uspio u nečemu stvarno impresivnom – uspio je povećati prijetnje od sve tri opasnosti. Uvećao je razvoj novih, opasnih oružja, što znači da će i ostali uraditi isto, a to je povećana prijetnja za sve nas”, govorio je Čomski za New Statesman. ,,Kada je u pitanju ekološka katastrofa, dodatno se potrudio da maksimizira upotrebu fosilnih goriva i ukine regulative koje su donekle ublažavale efekte nadolazeće katastrofe ako nastavimo sa našim sadašnjim kursom”, komentariše Čomski uticaje Trampove vladavine na ovu važnu oblast. Na kraju, ali ne manje bitno osvrnuo se na urušavanje demokratije. ,,Postala je šala!”, kaže Čomski. Po njemu izvršne grane vlasti su u potpunosti pročišćene od bilo kakvih disidentskih glasova. ,,Ostala je samo grupa sikofanata”, zaključuje naučnik.

Predsjednikovanje Donalda Trampa bilo je horor šou koji se završava pandemijom koja je izmakla kontroli, ekonomskom recesijom i sve većom političkom polarizacijom, piše londonski Gardijan. Demokratija u njegovoj zemlji je teško pogođena tokom njegovog prvog četvorogodišnjeg mandata. Gardianovi analitičari  kažu da demokratija ne bi preživjela ukoliko Tramp dobije nove četiri godine. Oni u svojim člancima otvoreno pozivaju Amerikance da glasaju za Trampovog protivkandidata Džo Bajdena.

Rasizam, mizoginija, homofobija i transfobija su polja na kojima se sadašnji predsjednik SAD-a najbolje snalazi piše ovaj list. Govoriti ultradesničarskoj grupaciji Proud Boys, da budu pripravni je bilo previše čak i od njega. Bajden je to protumačio kao pištaljku za „pse čuvare“. Kada na to dodate akcije koje je preduzimao protiv muslimana, zidanje zida na granici sa Meksikom i mnoge druge stvari sa sličnim potpisom, jasno je da je sve karte bacio na ideju nadmoći bijele Amerike, podsjeća engleski list.

Korona virus je kao i mnogim svjetskim liderima došao u pogrešnom momentu i  dodatno razotkrio njihovu nemogućnost nošenja sa vanrednim situacijama, ali u Trampovom slučaju i odsustvo empatije za preminule i njihove porodice.

Njegova taktika deklarisanja protivnika kao neprijatelja države, sve manje odrađuje posao. Njen korijen leži u  nemogućnosti rješavanja nagomilanih nevolja i okretanju glave na drugu stranu.

Bajdenove mane se prilično minimiziraju. Brojni američki mediji poput USA Today, New York Timesa i Scientific Americana otvoreno su stali uz demokratskog kandidata za predsjednika i pozvali glasače da učine isto. Borba medija sa Trampom traje već prilično. Ti mediji  smatraju da je Bajdenova politika u odnosu na početnu centrističku poziciju, oplemenjena  idejama pozajmljenim od progresivnijeg krila svoje partije. Inkorporiranje Green New Deala i besplatnog koledža za srednju klasu je osvježilo njegov plan. Velikom broju Amerikanaca se sviđaju i njegove ideje o povećanju poreza bogatijim sunarodnicima i unapređivanje javnih službi. No, mnogi se boje da će 99 posto opet izvisiti zbog moći koju u svojim rukama ima najbogatiji sloj Amerikanaca. Politička obećanja, kratkog su vijeka, a SAD-u trebaju korjenite promjene.

Ukoliko Džo Bajden pobijedi očekuje se  nova politika prema Moskvi i Pekingu, prema kojima je Tramp, smatra veliki broj američkih analitičara, bio premekan. Kakve će se igre igrati kada su u pitanju odnosi sa Pjongjangom i Teheranom? Najavljen je i povratak Pariskom sporazumu koji polako napušta Trampova administracija.

Gardijan navodi da nijedna zemlja na svijetu neće izgubiti pobjedom Bajdena više od Britanije. Po njima ona je imala tu nesreću da je vodi Boris Džonson. „Još jedan populista koji krši pravila“ je upozoren od strane Bajdena da ne smije ugroziti Good Friday sporazum tokom  pregovora oko Brexita. Ukoliko pobjedu odnese Bajden, njegov mandat će se poklapati sa izlaskom Britanije iz EU.

Sukob na terenu između tabora Trampa i Bajdena prelio se i u prvu debatu dvojice kandidata. Bučno, napadački, agresivno, ogorčenje na obje strane. Neprimjereno za predsjedničku debatu. Tokom jednoipočasovne debate u Klivlendu u saveznoj državi Ohajo, Tramp i Bajden sučelili su stavove o pandemiji korona virusa, rasizmu i privredi.

Druga debata je protekla u mirnijem tonu i vjerovatno doprla do većeg broja glasača obojice kandidata.

Nedjelju dana pred izbore, protivnici su opet krenuli u agresivniju terensku kampanju. Uputili su se u utorak u države koje predstavljaju glavno političko bojno polje.

U utorak Tramp je otišao ka tri države srednjeg zapada u kojima je pobijedio u uzbudljivoj trci protiv demokratkinje Hilari Klinton 2016. godine – Mičigenu, Viskonsinu i Nebraski. Želi da ponovi uspjeh.

„Planovi njihovih putovanja odraz su stanja trke, uz ankete koje pokazuju da je Bajden u prednosti nad Trampom sedam do devet procentnih poena na nacionalnom nivou i oko polovinu te vrednosti u državama u kojima će se voditi glavna borba i koje će verovatno odrediti konačni ishod“, prenosi VOA.

Ukoliko Tramp ne uspije da obezbijedi novi mandat, biće prvi predsjednik još od 1993. i Džordža Buša Starijeg kome to nije pošlo za rukom. No, treba se sjetiti da je Donald Tramp uspješno odolio pokušaju impičmenta sa kraja prošle i početka ove godine. Protivnik je to koji zna da se izvuče.

Analitičari se pribojavaju i scenarija iz 2000. godine kada je Al Gor pobijedio Džordža Buša Mlađeg sa većim brojem glasačkih listića. Na kraju su se izbori sveli na šaku glasova koji su odlučili predsjedničku sudbinu (vidi boks). Amerikanci su nastavili da se druže sa Džordž W. Bušom.

Bila je to, prenosili su mediji, jedna od najkontroverznijih odluka Vrhovnog suda u američkoj istoriji. Pobjedom na Floridi, Buš je prestigao Gora u elektorskim glasovima 271-266.

Buš je tada postao prvi američki predsjednik od Bendžamina Harisa 1888. koji je izgubio u narodnom glasanju, ali ipak pobijedio na izborima.

Mnogi analitičari se slažu da Tramp mora da bude zapamćen i analiziran kako bi se iz svega izvukle pouke.  Kakvi god da budu rezultati izbora, Amerika će se boriti sa Trampizmom u narednom periodu.

U svijetu koji je predvođen šakom autoritarnih lidera i logikom tržišta ne može biti pravih promjena bez promjene svijesti. Amerika je preživjela jedan Trampov mandat. Preživjeće i drugi ako ga dobije, ali ukoliko se rječnik kritike ne uzdigne na viši nivo i pokrene masovnije pokrete koji će bacati drugačije poglede na ekonomsku, kulturnu i socijalnu politiku, Tramp će postati parametar.

Sigurno je: trećeg novembra SAD će dobiti najstarijeg predsjednika u istoriji. Bio to 74-godišnji Tramp ili četiri godine stariji Bajden.

Na koncu svega američki izbori se svedu na dva kandidata koji predstavljaju dvije najveće političke grupacije te zemlje. Kako god zvučalo, na ovogodišnje izbore za predsjednika SAD-a prijavilo se 1.216 kandidata. Riječi jedne od njih, aktivistkinje Džejd Simons, zaslužuju da ih svijet čuje: „…Od prvog dana govorimo da moramo da povratimo tkanje naše nacije. To je duhovno tkanje, to je kulturološko tkanje, to je društveno i rasno tkanje, i mi mislimo da je ono rašiveno – a da su to prvenstveno radile obe političke stranke. To ne može samo da bude ping-pong moći i osvete“.  Vrijedi za mnoge zemlje i mnoge kampanje.

 

Glasači, elektori, predsjednik

U američkom izbornom sistemu, važno je kako se glasa na nivou savezne države.  Kada izađu na biralište građani SAD-a ne biraju direktno predsjedničke kandidate. Predsjednika i potpredsjednika SAD-a bira takozvani elektorski koledž koji čine predstavnici svih američkih saveznih država. Američki građani dajući svoj glas, zapravo biraju elektore u matičnoj državi koji se potom po automatizmu izjašnjavaju o kandidatima. Države nemaju jednak broj elektora. Najveći broj predstavnika ima Kalifornija 55, zatim Teksas 38 i Florida 29, dok najmanje države imaju po 3 elektora. U većini država pobjednik dobija sve glasove elektora, što ovaj sistem čini posebno zanimljivim. Istorijski, većina država je tradicionalno opredijeljena za jednu od stranaka, pa se kampanja fokusira na 10 takozvanih neodlučnih (swing) država gdje ishod glasanja nije očekivan.

BBC prenosi da dva nezavisna američka izvora, Ril Klir Politiks (Real Clear Politics) i Kuk Politikal Riport (The Cook Political Report) objavljuju spisak država grupisanih na osnovu toga kako se očekuje da glasaju.

U grupu neodlučnih BBC je uvrstio nekoliko ključnih država koje imaju dovoljno elektorskih glasova da presudno utiču na konačan ishod i u kojima se očekuje tijesna borba. U tu grupu ubrajaju: Mičigen, Ohajo, Sjevernu Karolinu, Floridu, Viskonsin i Pensilvaniju. U svima je Tramp pobijedio prije četiri godine. Po drugim izvorima tzv. swing states su i Ajova, Džordžija, Arizona… Uprkos naklonjenosti brojnih analitičara i medija prema Bajdenu, ishod i ovih izbora je veoma neizvjestan.

Priredio: Dragan LUČIĆ

Komentari

FOKUS

ANDRIJA MANDIĆ, OSVAJANJE VLASTI: Za srpski svet u Orbanovoj Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadolazeća desna Evropa, računaju Vučić, Dodik i Mandić, mogla bi imati razumijevanja za njihove aspiracije: političke, nacionalne, državne. Umjesto da im se suprotstavi, postojeća većina u crnogorskom parlamentu pravi se da bira između nekadašnjih DPS-a i DF-a. A to je siguran način da svi budemo na gubitku

 

 

Bio je to trijumfalan petak (12. jul) za predsjednika parlamenta. U Podgorici je, u odsustvu, nepravosnažno oslobođen optužbi za učešće u aferi poznatoj kao državni udar. Na Cetinju je, pod njegovim pokroviteljstvom, obavljena dodjela Trinaestojulskih nagrada. Andrija Mandić se potrudio da sve to ostane u sjenci njegove najnovije inicijative – obnova kapele na Lovćenu.

“Smatram da smo danas zreli kao društvo i zajednica da realizujemo tu ideju koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori. I želim da iskoristim priliku da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore javno iniciram. Poštujući Njegoševu želju, uspostavili bi novu moralnu vertikalu koja će učiniti da Crna Gora ozdravi i da u bolju budućnost zakorači svjesna sebe i svoje slavne istorije zatvarajući poglavlje podjela i netolerancija”, poručio je Mandić iz Vladinog doma u Prijestonici.

Pomirenje, ozdravljenje, uspostavljanje nove moralne vertikale… To je dio  nove retorike kojom  Mandić daruje  javnost od, otprilike, prošlogodišnjih predsjedničkih izbora. Na kojima je, kao trećeplasirani, pretrpio ozbiljan neuspjeh. Takav i toliko da bi ga malo ko, izuzev njega, politički preživio na ovdašnjoj javnoj sceni.

To je i najveće skeptike uvjerilo u upotrebnu vrijednost decenijskog političkog iskustva i neograničene logističke, finansijske i medijske podrške zvaničnog Beograda. Aleksandra Vućića, preciznije. I SPC. Pod uslovom da ta dva centra moći posmatramo kao zasebne entitete.

To, naravno, ima  cijenu. Mandić je plaća, veselo,  lično i preko političkog bloka koji predvodi. Intenzivno radeći na tome da destabilizuje Crnu Goru, naruši njene odnose sa susjedima i zapadnim partnerima. I, možda najvažnije, pojača zavisnost koalicionih partnera iz vladajuće većine od njega i njegovih domaćih i stranih saveznika sa transverzale Banjaluka – Beograd – Budimpešta – Moskva.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo