Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA, 130 GODINA ČITAONICE I BIBLIOTEKE: Daleka galaksija

Objavljeno prije

na

Upravnica biblioteke Jovanka Mirčić, podsjeća da je andrijevička biblioteka, poslije cetinjske, najstarija u Crnoj Gori

 

Književnik i novinar iz Andrijevice Darko Jovović, nema dilemu na pitanje da li bi više volio da ga je zapalo da radni i stavaralački vijek provede u ovom gradu od prije vijek i po, ili danas. Za njega je odgovor jednostavan i lak. Nekada su se, kaže, više cijenili i ljudska i pisana riječ.

„Tada se govorilo – uzmi knjigu, a danas se obično kaže – uzmite im knjigu“, priča Jovović za Monitor. Zato jedna od njegovih knjiga eseja upravo nosi naslov Uzmi knjigu. „Narod mora da čita i da se obrazuje, jer je današnjim vlastima poželjan neznaven narod. Zato žele simbolično da mu uzmu knjigu, da bi sa njim lakše manipulisali“, kaže Jovović.

U malenoj Andrijevici ove godine se obilježava trinaest decenija knjige, odnosno stotinu trideset godina od formiranja čitaonice i biblioteke. Upravnica biblioteke, koja danas radi pri Centru za kulturu u ovom gradu, Jovanka Mirčić, podsjeća da je andrijevička biblioteka, poslije cetinjske, najstarija u državi.

Ona za Monitor kaže da je čitaonica u Andrijevici osnovana  27. januara 1892. godine. ,,To je prva čitaonica na sjeveru Crne Gore. Po starosti je odmah iza cetinjske čitaonice, koja je osnovana 1868. god. Osnovana je pod pokroviteljstvom knjaza Mirka. Na dan osnivanja  čitaonice u Andrijevici upisano je 40 članova, među kojima je bilo 12 nepismenih. Nepismeni članovi nijesu imenovani, ali je važno znati da su i oni shvatili značaj knjige i širenje prosvjete i kulture u to vrijeme”.

Mirčićeva podsjeća i na činjenicu da je dobrotvorni član čitaonice u Andrijevici bio i prvi crnogorski ministar inostranih poslova vojvoda Gavro Vuković. ,,Na Skupštini koja je održana nekoliko dana ranije donijeta je odluka da čitaonica dobija listove Glas Crnogorca, Prosvjetu, Dubrovnik, Bosansku Vilu, Veliku Srbiju  i Stražilovo. Knjaz Mirko se pretplatio na Neven,  a Pavle Rovinski na Ruski Kurir. Svi ovi podaci mogu se naći u Glasu Crnogorca od 13. februara 1893. godine”.

Zbog činjenice da su u andrijevičku biblioteku stizale sve važnije novine iz tog doba, ona je vrlo brzo postala stjecište viđenijih ljudi. A Andrijevica je, prema popisu iz tih godina, imala najviše pismenih ljudi u odnosu na broj stanovnika, poslije Cetinja.

Andrijevička čitaonica organizovanim životom je počela da živi od februara 1911. godine, kada su usvojena pravila koja su objavljena u 38. broju Glasa Crnogorca. ,,Pravila su objavljena deset godina nakon osnivanja, pa se smatralo da je čitaonica prekinula rad. Pregledanjem tadašnje periodike može se ustanoviti da ipak nije bilo prekida do Balkanskih ratova”, navodi Mirčićeva. Knjižni fond prikupljan je ulozima članova, zavještanjima i poklonima.

,,Prije spaljivanja, jula 1944, čitaonica je imala 14 hiljada knjiga, mahom rariteta. Posjedovala je prve radove Pavla Rovinskog. Čitaonica je nekoliko puta pljačkana, a 1944. god. balisti su iznijeli knjige na ulicu i spalili, tako da biblioteka danas ne posjeduje nijednu knjigu sa starim pečatom. Biblioteka je obnovljena poslije Drugog svjetskog rata”, navodi naša sagovornica.

Ona priča da je čitaonica u toku svog postojanja dugog 130 godina  doživjela čak petnaest preseljenja.  ,,U podrumskim prostorijama opštinske zgrade nalazila se od 1959. do jula 2008. godine. Tada je konačno preseljena u uslovne prostorije nove zgrade Doma kulture. Trenutno posjedujemo 12.500 bibliotečkih jedinica, od čega 8.650 naslova, raspoređenih po UDK sistemu”, kaže Mirčićeva. U biblioteci su posebno ponosni na dječije odjeljenje koje ima preko hiljadu jedinica.

,,Djeca su nam danas i najdraži članovi, i njih ima najviše. Razumljivo, oni su naša budućnost i garancija da andrijevička biblioteka ima svoju perspektivu. Biblioteka organizuje i književe večeri kao i likovne izložbe. Dobila je na poklon, legat od 37 slika od slikara Mila Stojkovića, koji živi i radi u Beogradu, a rođeni je Andrijevčanin”, kaže Mirčićeva. A iz najstarije biblioteka na sjeveru najavljuju da će vrlo brzo biti organizovana svečanost obilježavanja velikog datuma, 130 godina od formiranja biblioteke u ovom gradu.

Najavljenom obilježavanju jubileja raduje se i Darko Jovović. Ali ukazuje da je teško porediti značaj koji je Andrijevica imala prije 130 godina, u odnosu na današnji status najnerazvijenije opštine iz koje se uglavnom odlazi i koja oživi jedino za vrijeme ljeta. Književnik strahuje da je došlo zlo doba da, kako ističe, nema kome da se piše i nema ko da čita.

,,Nema više intelektualnih veličina, kakva je bio, recimo, Mihailo Lalić. Lijepo je prisjetiti se tih vremena i intelektualaca koji su se okupljali oko andrijevičke čitaonice, ali je nekako žalosno kada sagledamo gdje smo danas”,  kaže Jovović. Ipak vjeruje da era knjige nije završena i da će uvijek biti onih koji žive u Gutenbergovoj galaksiji. I u galsaksiji prve čitaonice na sjeveru Crne Gore.

                              Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo