Povežite se sa nama

OKO NAS

DIVLJAČ ZAVADILA LOVCE I POLJOPRIVREDNIKE: Zbog jazavca – pred sudom

Objavljeno prije

na

Divljač, tvrde mještani pojedinih sela na sjeveru, pravi veliku štetu njihovim usjevima, voćnjacima i pčelinjacima…. Umjesto isplate očekivane naknade, u nekim lovačkim društvima tvrde da je odgovornost, isključivo, na poljoprivrednicima koji nijesu adekvatno zaštitili svoju imovinu

 

Pravilnik o mjerama za sprečavanje štete od divljači i načinu i postupku za ostvarivanje naknade donesen je prije 13 godina. U tom dokumentu data su upustva kako da vlasnici imanja spriječe štetu od divljači, odnosno, kako da je nedoknade. No, u selima na sjeveru  kažu da pravila ne valjaju. Tačnije, tvrde, da je propisana zaštita preskupa za većinu onih koji jedva preživaljavaju od poljoprivrede. S druge strane zbog nepreduzetih adekvatnih mjera zaštite imovine, rijetki su oni kojima je država nadokandila štetu.

„Vlasnici, odnosno, korisnici stoke i zemljišta dužni su da svoje zasijane, odnosno zasađene poljoprivredne kulture i stogove sijena ograđuju drvenom ili žičanom ogradom, na način koji onemogućava prolazak bilo koje dlakave divljači. Dužni su i da premazivanjem mladih stabala voćaka, odbojnim sredstvima, spriječe oštećenja na kori tih stabala. Takođe, da redovno kontrolišu stanje svoje imovine, organizuju njeno čuvanje korišćenjem vezanih pasa, vidljivih plašila i zvučnih uređaja, kao i da sprovode ostale uobičajene mjere zaštite“, piše između ostalog u članu 3. Pravilnika.

U lovištima gdje ima medvjeda, vukova i šakala, stoka se može puštati na ispašu samo u pratnji čobana, precizirano je tim dokumentom. Stoka se, u zavisnosti od vrste divljači na tom terenu, noću mora  zatvarati  u štalama, odnosno, u otvorenim ograđenim prostorima-torovima, uz nadzor i stalno prisustvo čobana i sa vezanim psom čuvarom. U lovištima gdje ima medvjeda, navedeno je u pravilniku, pčelinjaci moraju biti ograđeni, pod stalnim nadzorom vlasnika-čuvara.

Ako pored svih preduzetih mjera divljač pričini štetu, vlasnik (korisnik) stoke i zemljišta podnosi zahtjev za procjenu štete korisniku lovišta. Procedura za nakanadu štete počinje u roku od tri dana od dana kada je vlasnik saznao za štetu, a „najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je šteta nastala“. Međutim, iskustva poljoprivrednika koji su pokušali da naplate odštetu,  obeshrabrujuća su. Komisija je, kažu u nekim kolašinskim selima, svaki put ustanovila da nijesu preduzete adekvatne mjere zaštite.

„Mnoge livade u ovom kraju odavno se ne kose jer je, poslije najezde divljih svinja, nemoguće uhvatiti i kilo  sijena. Sve to dovodi do drastičnog smanjenja stočnog fonda.  A kako zagraditi sve livade u Morači tako da ne može divlja svinja kroz njih? Nemoguće je čak ni kad se radi o njivama. Pređe  dara mjeru. Ne možemo sve što zaradimo potrošiti na ograde. Pored toga ni ograde ne pomažu, kad na njih navali krdo gladnih divljih svinja“, kažu u MZ Sela u Morači.

Predsjednik MZ Rade Rakočević pokazuje punu fasciklu dopisa slatih na različite adrese. U ime svojih komšija tražio je pomoć od Ministarstva poljoprivrede, a pokušao je da nađe zajedenički jezik i sa upravom lovačkih društava na teritoriji Morače i Rovaca.  U blizini je, objašanjava, nekoliko lovnih zabrana kojim gazdju tri lovačka  društva. Od svih njih mještani nijesu dobili ni euro.

U pljevaljskom selu  Poblaće slično iskustvo. Kažu da divlje svinje, u potrazi za hranom,  prekopavaju zemljište, vade korijenje, a livade za sobom ostavljaju preorane. To se dešava čak i zimi, a na udaru su, naročito, livade okružene bukovom šumom. Lovačko udruženje Dr Zoran Kesler iz Nikšića početkom minulog ljeta evidentiralo je „ekspanziju prijavljenih šteta u lovištu koju su počinili medvjedi i vukovi“.

U selima ispod Koma, ne području Andrijevice, međutim, ratarima ove jeseni  najavći problem predstavljaju  jazavci koji uništavaju parcele zasađene  kukuruzom. Ranije su, objašnjavaju u domaćinstvu Jovović, štetu pravile divlje svinje.

„Minulih godina prednjačile su divlje svinje koje su za sobom ostavljale haos. Ove godine imamo veliku najezdu jazavaca koji prave pustoš u našim njivama, tako da je posao postao uzaludan. Nemoćni smo da zaštitimo njive, a drugi niko ne pokušava da nam pomogne“, kažu u toj porodici. Najezdu jazavaca, slučnu ovogodišnjoj, tvrde, ne pamte u tom kraju.

I dok se neka lovačka društva žale na visoke iznose koje isplaćuju na ime odštete vlasnicima  imovine u blizini lovišta, iz drugih ne haju za šetu koju napravi divljač. U Morači kažu da je situacija s velikim brojem divljih svinja postala alarmantna kada je, prije nekoliko godina, uvezeno nekoliko krmača iz Vojvodine. Smatraju, iako nemaju dokaza, da je to dovelo do enormnog razmnožavanja te divljači. Podsjećaju kako je Pravilnikom precizirano i da je ,,korisnik lovišta dužan da obezbijedi  hranu i vodu u dovoljnim količinama, a naročito za vrijeme suše, zimskog perioda i elementarnih nepogoda“.

To se ne dešava u Morači, kažu mještani Donje Morače. Prema nekim procjenama, tu je trenutno oko 1.500 divljih svinja, ali lovačka društva za njih ne haju. ,,Namnožili su ih i pustili da nam rovare po imanjima. Pojedini  predsjednici tih društava se svađaju sa nama i bahate se. O nakanadi štete i ne razmišljaju“. Pokazuju nam i odgovor jednog od predsjednika lovačkih društava koja gazduju lovištima na tom prostoru. Lovci mještane, u tom dopisu,  optužuju za „nebrigu o biljnom i životinjskom svijetu, nedostatku savjesnog odnosa prema imanjima i politikanstvo“. Takođe, upućuju ih na sud, ako smatraju da su oštećeni.

Iz LD Manastir Morača, u razgovoru za Monitor, tvrde  „da probleme koje imaju u tom kraju kolašinske opštine sa divljim svinjama, imaju svuda u regionu“. Kažu i da su, prema zakonu, obavezni da na jednoj trećini lovišta uspostave lovni zabran, te da je „divljač svojina države, a ne LD“. Novinarima su preporučili da provjere koliko je imanja u moračkim selima zaista obrađeno i koliko vlasnici brinu o svojoj imovini.

U nekoliko sela na sjeveru ocjenjuju kako je izostao monitoring gazadovanja lovištima. Tvrde da ne znaju za slučaj sveobuhvatne kontrole onih koji  su zaduženi za lovne zabrane niti evidenciju o divljači.  Na dopise koje su upućivali resornom ministarstvu, dobijali su skoro identične odgovore od nekoliko ministara. Uglavnom ih iz tog resora podsjećaju na obaveznu  zaštitu imanja.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo