INTERVJU
BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Političko lešinarenje nagriza društvo

Desile su se dvije smjene vlasti, treba provesti još dvije brze smjene pa će tek peta vlada početi ozdravljenje i društva i države. Novi glavni SDT Vladimir Novović je znak da u crnogorskom društvu ima zdravih snaga. Ukoliko u narednoj vladi bude i u najmanjoj mogućoj mjeri participirao DPS, siguran sam, Novović će biti smijenjen
MONITOR: Avgustovska većina u posljednjem času, nakon sedam sastanaka, dogovorila je mandatara i vladu. Kako to komentarišete?
GRAHOVAC: Politička prostitucija je osnovna karakteristika a političko lešinarenje je prodrlo skoro u sve sfere društvenog života pa nemoral svake vrste nagriza kako mnoge pojedince tako i veći dio društva.
Ako i ovlaš analiziramo ljudske kvalitete lica koja vrše vlast na svim nivoima u Crnoj Gori u posljednje tri decenije doći ćemo do zaključka da, osim malog broja časnih pojedinaca, na vlasti se nalazi veoma rđav ljudski materijal. To za posljedicu ima ne samo kulturološke nego i mentalitetske poremećaje jer ovo stanje predugo traje.
Već smo svjedoci da oni, koji imaju nekakvu vlast a otimaju, kradu, uzurpiraju ili varaju, njihova djeca idu putem svojih roditelja. Ovo u Crnoj Gori poprima zabrinjavajući zamah. U takvom društvenom i političkom ambijentu u Crnoj Gori se dogovara i vlada.
MONITOR: Gdje je uzrok i ko je za ovo najviše odgovoran?
GRAHOVAC: Uzrok je u višedecenijski nesmjenjivoj vlasti a najveću odgovornost snose sami građani jer uporno biraju političkog monstruma. Više od 15 godina DPS javno kvalifikujem kriminalnom, zločinačkom i neofašističkom organizacijom. Ovo ne činim jer sam nekakva zloća nego zato što prepoznajem parametre koji zlo nagovještavaju i na to upozoravaju. U isto vrijeme, ponavljam da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je Crnoj Gori i te kako potrebno. Mnogi mi zamjeraju što i pomišljam da u DPS-u ima zdravog tkiva. Ovo ističem iz razloga što vidim da i u drugim političkim subjektima ima onih koji su jednako politički i moralno nezdravi kao što su oni u vrhu DPS-a.
MONITOR: Kako vidite dosadašnje pregovore avgustovskih pobjednika?
GRAHOVAC: Prethodno rečeno objašnjava veliku ličnu pohlepu, a malu ili nikakvu odgovornost prema svojoj državi.
MONITOR: A koncept nove 44. vlade? Koalicija Crno na bijelo izdejstvovala je kontrolni paket?
GRAHOVAC: I to je rezultat ili posljedica mentalitetske odrednice u Crnoj Gori. Želi se imati kontrola nad svakim i svačim, dok se u isto vrijeme nema kontrola nad sobom samim.
MONITOR: Da li je ta ocjena prestroga?
GRAHOVAC: Intelektualna i akademska kritika nikada ne može biti prestroga prema bilo kojoj vlasti. Tamo gdje se naziru politička prostitucija i lešinarenje tamo nema intelektualnog i akademskog. Podsjetiću na jedan istorijski fakt. Kada je Hitler okupirao Austriju u toj, tada pokrajini Rajha, i u Bavarskoj su provedeni izbori. Da bi Hitlerova partija svuda osvojila vlast donešen je novi zakon o teritorijalnoj organizaciji u tim pokrajinama. Nove granice su određene prema procijenjenim sklonostima građana da glasaju za njegovu nacističku partiju pa su novim zakonom granice određene na način da u svim pokrajinama vlast osvoje nacisti. Takav način je nazvan ,,salamander”. Zar takozvani zetski zakoni u Crnoj Gori nijesu školski primjer ,,salamandera.”
MONITOR: Đukanović je u više navrata govorio da su najrealniji izlaz iz krize vanredni parlamentarni izbori. Konačno, odbio je da prihvati ponudu avgustovskih pobjednika.
GRAHOVAC: Godinama upozoravam da je višedecenijska ničim kontrolisana DPS vlast u Crnoj Gori osnovni uzrok pojave srpskog klerofašizma čija je generika u nacionalizmu i crnogorskog neofašizma čija generika je u kriminalu. Samo je ravnoteža međusobnog straha između ovih grupacija obezbjeđivala da nema oružanog sukoba između njih. Đukanović je odavno ušao, zbog njemu poznatih razloga, u zonu straha pa mu i izjave i postupci gube politički smisao. Izbori su uvijek blagotvorni za izlazak iz krize ali je problem u tome što se suprotstavljene političke snage nalaze u položaju podmukle zasjede za osvetom.
Prije pet godina vaš list je objavio moju tvrdnju da Đukanović neće prepustiti vlast mirnim putem bilo kome po cijenu upotrebe oružja. On sada provocira građansku neposlušnost a to može prerasti u masovne proteste. Đukanović će proglasiti da je ugrožena država pa ne isključujem mogućnost da on upotrijebi silu a sve tobože zbog odbrane države.
MONITOR: Šta valja činiti?
GRAHOVAC: Da bi se bar u najmanjoj mogućoj mjeri sačuvalo ono zdravo tkivo u DPS-u, u toj partiji je potrebno, za spas nje same a i pomoć Crnoj Gori, da se dogodi partijski puč. Dok se to ne dogodi građani nikako ne treba da glasaju za tog političkog monstruma. Dobitna formula je jednostavna, na izbore svi! Jer DPS godinama čini sve da građane demotiviše za izbore pošto znaju da za njih redovno glasaju nedovoljno prosvijećeni i interesno s njima povezani.
MONITOR: Da li je to za očekivati?
GRAHOVAC: Opet je rješenje problema u rukama građana. Da ne glasaju za političkog monstruma dok se u DPS-u ne dogodi partijski puč.
MONITOR: Ko će da vlada u Crnoj Gori kada se vidi kako se drugi politički subjekti ponašaju u procesu dogovaranja oko konstituisanja nove vlade?
GRAHOVAC: Pizma u Crnoj Gori nije od juče. Ta riječ ( inače grčkog porijekla) označava udružene zavist, zlobu i netrpeljivost. Ona vijekovima razdire crnogorsko društvo. Ta politička i društvena nevolja se rješava čestim smjenama vlasti. Osim pokušaja Željka Šturanovića da nešto promijeni, posljednji pristojan a normalan premijer je bio Vuko Vukadinović. Obojicu je smijenio DPS monstrum pod izgovorom da spašavaju Crnu Goru. I opet su to uradili političkom prostitucijom, lešinarenjem i lopovlukom.
MONITOR: Po čemu se razlikuju druge partije?
GRAHOVAC: Malo po čemu. Kada vidite da se skoro svi grabe za sektor bezbjednosti i za sisteme sile, to je najsigurniji znak da politička prostitucija, lešinarenje i krađa imaju sklonost za samoodržanje. Na primjer, negativnu selekciju kadrova, partijsko protežiranje i zloupotrebe je produkovao Predrag Bošković u Vojsci i Ministarstvu odbrane. To je model svega onoga nakaradnog u jednoj državi i društvu. Većinu toga je preuzeo i čak formalizovao Raško Konjević kao ministar odbrane koji je na tu dužnost došao iz, do tada formalno, opozicione partije. To je znak da je malograđanska sitnosopstvenička psihologija jedna od mentalitetskih odrednica sadašnjeg crnogorskog društva. Najprimitivnije špijanje u sektoru bezbjednosti kao i među onima koji rade za taj sektor, tradicionalan je alat u trovanju cjelokupnog društva. Pokvarenjaci i demagozi uvijek to prikazuju u ime zaštite države.
MONITOR: Mislite li da će nova vlada, ukoliko se formira, moći da odgovori izazovima koji su pred Crnom Gorom?
GRAHOVAC: Dobro ste upotrijebili kondicional ,,ukoliko se formira”. Kada se udruže lična pohlepa i šarlatanstvo teško je isporučiti dobar rezultat. Teško da će to moći kompenzovati, za sada, najbolji prijedlog za mandatara jer gospodin Miodrag Lekić jeste primjer i obrazovanog i pristojnog čovjeka i političara. Pitanje koliku šansu će mu dati i pozicioni i opozicioni politički subjekti zbog one političke prostitucije i lešinarenja o čemu je bilo riječi u prethodnim odgovorima.
MONITOR: Koje je rješenje za ozdravljenje?
GRAHOVAC: Desile su se dvije smjene vlasti, treba provesti još dvije brze smjene pa će tek peta vlada početi ozdravljenje i društva i države. Novi glavni SDT gospodin Vladimir Novović je znak da u crnogorskom društvu ima zdravih snaga. Ukoliko u narednoj vladi bude i u najmanjoj mogućoj mjeri, participirao DPS, siguran sam, Novović će biti smijenjen. Osveta je jedan od pokazatelja malograđanske sitnosopstveničke psihologije a to je kancer po svaku državu. Zbog toga po ko zna koji put u posljednjih 15 godina savjetujem građane Crne Gore: ,,Svi na izbore, problem države riješite olovkom da jednog dana ne biste morali uzeti pušku”. Civilni sektor treba da stavi u prioritet svoga djelovanja donošenje zakona o porijeklu imovine i odbranu GSDT gospodina Vladimira Novovića od podmukle nakane političkih lešinara.
MONITOR: Da li će Vas građani poslušati?
GRAHOVAC: Siguran sam da većina hoće ukoliko do njih dođu moje procjene i moji savjeti.
MONITOR: Koliki je uticaj međunarodnog faktora na političke prilike u Crnoj Gori pa i na formiranje vlade?
GRAHOVAC: Međunarodni faktor se uvijek miješa tamo gdje je oskudna kompetencija, samopouzdanje i osjećaj za državno dostojanstvo. Crna Gora je dosada bila u oskudici svega rečenog.
MONITOR: Nedavno je objavljeno da je Rusija pokušala da utiče na političke prilike u Crnoj Gori. Koliki je njen uticaj, a koliki je uticaj Zapada?
GRAHOVAC: Svaka država ima svoj geopolitički interes. U ostvarivanju svojih interesa Rusija je ovdje duboko involvirana u sve sfere i društvenog i političkog života. To su im omogućile sve vlasti u posljednjih više od tri decenije. Glasna priča o evroatlanskim integracijama ispod koje se vrši tiha okupacija privrednih i prirodnih resursa države je školski primjer neiskrenosti i špekulativnih poslova.
Korumpirane birokrate sa Zapada su u sve to umiješane. Jednostavno, politike država Zapadnog Balkana su poligon neiskrenosti i licemjerstva pa se interesi drugih lako ostvaruju.
MONITOR: Kako vidite dvije godine od izbora 2020.? Šta je pokazala avgustovska većina?
GRAHOVAC: Pokazala je sve ono negativno rečeno u prethopdnim odgovorima. Ali ima i onog pozitivnog – u Crnoj Gori je sve ogoljeno i politički i društveno. Građanima se sve otvorilo, brzo mijenjati i samo mijenjati.
MONITOR: A pozicija DPS-a danas?
GRAHOVAC: Ranjena zvijer je najopasnija, ona hvata pravo za grkljan. Prvo partijski puč, a onda spašavati ono malo zdravog tkiva jer je ono potrebno Crnoj Gori. Njihov dosadašnji način vladanja je politička istorija.
MONITOR: Gdje je Crna Gora na evroatlanskom putu?
GRAHOVAC: Korumpirane likove i kriminalce privoditi pravdi je jedini način za pomirenje u državi. Prestati obmanjivati i sebe i druge da smo nekakav lider na evropskom putu. Aktivno se uključiti u projekat što ga nazivaju ,,Otvoreni Balkan”, jer je ta ideja, pod nazivom Jugoregija, upravo krenula iz Crne Gore prije 20 godina. To je formula da zajedno sa ostalim državama Zapadnog Balkana uđemo u prostor evropskih integracija.
MONITOR: Da li ste optimista?
GRAHOVAC: Veoma, i s razlogom. U Crnoj Gori je politički i društveno sve ogoljeno a građani Crne Gore već pokazuju dovoljan stepen hrabrosti i političke svijesti da mijenjaju. Zbog toga nizašta ne bih zamijenio svoj dom u Podgorici.
Milena PEROVIĆ
Komentari
INTERVJU
DALIBORKA ULJAREVIĆ, CGO: Živimo život za 2+

Istraživanja pokazuju da nam je opšte povjerenje u institucije i organizacije prije avgusta 2020. bilo jače nego danas kada najviše rangirani jedva prebacuju 2,5 na skali od 1 do 4. I mnogo je važnih segmenta koji su nam na ocjeni 2+. Život koji se kreće oko ocjene 2+ nije onaj koji ukazuje na poboljšanje
Za očekivati je da na ovim izborima imamo manju izlaznost nego u avgustu 2020. godine, jer nema više mobilizacijskog potencijala koji bi mogao da se aktivira kao tada, niti su na isti način spoljni akteri zainteresovani za Crnu Goru, kaže Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) u razgovoru za Monitor. „Nema ni onog DPS-a koji je bio homogenizirajući kako za svoje birače, tako i za one koji su izlazili samo da glasaju protiv. To predstavlja izazov mnogima koji su svoju politiku gradili samo na oponiranju DPS-u i sistemu koji je ona oblikovao.
Takođe, dio građana i građanki je poslije ove tri godine razočaran i onim akterima za koje su glasali na prethodnim izborima jer su vidjeli da im je na prvom, a često i jedinom, mjestu lični interes”.
MONITOR: Čeka nas Parlament, a moguće i Vlada, sa mnogo novih lica. Treba li to da nas raduje ili plaši?
ULJAREVIĆ: Problem Crne Gore danas je što ona od obnove nezavisnosti nije uspjela da stvori jaku, prozapadnu alternativu Đukanoviću i DPS-u. Umjesto toga, svjedočimo rastu desno-populističkih snaga, uz dio onih koji su nepouzdani i neotporni na štetne uticaje ili retrogradne strukture. Zato mi sa novim licima, nažalost, najmanje dobijamo kvaliteta u pristupu politici, rukovođenju, pa i u onom što se odnosi na struku kad je riječ o specifičnim oblastima.
Vrijedi podsjetiti da smo mi već imali tu političku fazu u kojoj su samo mladost, neiskustvo, i puka kritika prema prethodnicima bili protežirani kao prednosti – a to nijesu prednosti u politici demokratskih društava. Izgleda da lekciju naučenu 90-ih godina prošlog vijeka moramo da obnavljamo, a vidjećemo i koliko će nas to koštati.
MONITOR: A kakva bi mogla biti nova Vlada?
ULJAREVIĆ: Sada se u dijelu javnosti pozicionira pretpostavljena većina koja bi trebalo da je formira, a koji bi činili Evropa sad sa koalicijom Demokrate-URA i manjinskim partijama. Imajući u vidu sve razlike koje postoje među njima, ali i lične animozitete koji se kao u talasima javljaju i ukrivaju, za očekivati je da to bude mučan proces.
Nema tu kohezivnog faktora koji bi se zasnivao na principima i vrijednostima, uz činjenicu da za neke i ne znamo koje su to magistralne vrijednosti na kojima stoje.
Dodatno, imamo još nekoliko nepoznatih: da li je DF i dalje neprihvatpjiv kao dio vlasti, jer smo svjedoci da se on već duže od aktera sadašnje Vlade i njima bliskih saveznika iz različitih sfera „umiva”; kako će se odvijati stvari u PES-u s obzirom na vidno postojanje različitih struja; da li će koalicija Demokrate – URA biti raskinuta nakon izbora; Kakav će biti odnos Spajića prema Abazoviću i njegovoj partiji koja je bila ključna u obaranju Vlade čiji je on faktički bio drugi čovjek i protiv kojeg je Abazovićeva Vlada prije samo nekoliko sedmica podnijela prijavu zbog zaduženja iz 2020…
Konačno, uz očekivani uspjeh PES-a i činjenicu da su oni otvorili Pandorinu kutiju primarno ekonomskog populizma, bila bi neka kosmička pravda i da dođu u poziciju da pokušaju sprovesti svoja obećanja.
MONITOR: Kako, u odsustvu stabilnih institucija, nadomjestiti očekivani nedostatak iskustva kod budućih nosilaca ključnih političkih funkcija?
ULJAREVIĆ: Nije samo neiskustvo ono što karakteriše novu političku strukturu, već i nedostatak odgovornosti i nevjerovatno brza i jaka opijenost onim što nosi funkcija, a takvima odgovaraju erodirane institucije.
Pored izostanka kvaliteta političkih struktura, treba ukazati i na hronično nedostajanje zdrave kritičke misli u dovoljnom obimu. Naglašavam ovo zdrava kod kritičke misli, da bi pravili razliku između kritike i krikova, a mi, na žalost, prečesto čujemo samo te neartikulisane i prizemne krikove sa raznih strana.
Upravo nedostatak zdrave i principijelne kritike, stalno kalkulisanje niza aktera sa novim ili prolaznim donosiocima odluka, predstavlja opasnost u društvu koje prolazi kroz turbulentne procese u pokušaju da dođe do nove paradigme političkog djelovanja. To bi uključilo fokus na institucijama a ne na ličnostima, realnim javnim politikama a ne promotivnoj kampanji, osluškivanje pulsa građanstva čak i kad nije u skladu sa onim što su preferencije, kao i donošenje odluka koje vode emancipaciji društva, a ne njegovom nazadovanju da bi se lakše vladalo.
Zoran RADULOVIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu

Ako znama da je porijeklo svakog nasilja rezultanta straha kao jedne od tri osnovne emocije, uz bijes i gnijev, onda moramo znati da obezbjeđivanjem osjećaja sigurnosti kod svakog pojedinca, najbolje možemo spriječiti pojavu nasilnog ponašanja
MONITOR: Upozorili ste tokom pandemije na pogoršanje psihičkog zdravlja ljudi. Koliko je povećana agresija i nasilje rezultat pandemije, a koliko drugih faktora?
BURDŽOVIĆ: Posljednjih dana, dešavanja kojima svijedočima kod nas, u regionu, a reklo bi se i u čitavom svijetu, nesumnjivo ukazuju da je nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu. Pritiak na mentalno zdravlje svakog pojedinca nakon zvaničnog kraja pandemije produbio se pogoršanjem socioekonomske situacije, rata u Ukrajini, te raznih političkih previranja. Kada imamo takve prilike u drštvu, a odgovorni ne čine potrebne intervencije da to ublaže, pojačan stepen svih oblika agresije je neminovan.
MONITOR: Kako preduprijediti nasilje?
BURDŽOVIĆ: Ako znama da je porijeklo svakog nasilja rezultanta straha kao jedne od tri osnovne emocije, uz bijes i gnijev, onda moramo znati da obezbijeđivanjem osjećaja sigurnosti kod svakog pojedinca, najbolje možemo spriječiti pojavu nasilnog ponašanja. Veliki problem kod nas predstavlja porast vršnjačkog nasilja o kome se dosta govorilo u posljednje vrijeme, a moramo znati da sigurnost dijece isključivo zavisi od odraslih koji brinu o njima. Kad kažem „odrasli”, mislim na njihove roditelje, blisko okruženje, prosvjetne radnike i sve one koji kreiraju ambijent u kome ta djeca rastu. Jasnim strategijama zdravstvenih vlasti, brigom o mentalnom zdravlju, intervencijama prosvjetnih radnika, možemo učiniti mnoga za nas i naše najmlađe.
Predrag NIKOLIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije

Koliko god nas svađali, plašili i djelili, to nije toliko uspješno koliko se na prvi pogled čini. Najviše putujemo unutar regiona. Rodbinski i prijateljski smo povezani. Govorimo isti jezik, imamo isto porijeklo, mentalitet nam je sličan, jedemo istu hranu, slušamo istu muziku i protiv toga su nemoćni svi naši nacionalizmi
MONITOR: Kako vidite posljedice dva masovna ubistva u Beogradu koja su imala reperkusije i u regionu, pa i u Republici Srpskoj gdje je policiji prijavljeno više incidentnih situacija, naročito u školama?
PUHALO: Ako izuzmemo Sloveniju i donekle Hrvatsku, za ostale zemlje koje su nastale raspadom Jugoslavije, možemo reći da su zapuštana društva u svakom smislu. I to traje već 30 godina. Siromašni smo, PTSP-om se niko nikada nije bavio, permanetno smo pod stresom, politička nestabilnost je svakodnevica, nezadovoljni smo, naoružani smo… Antidepresivi, alkohol i lake droge su nam najbolji prijatelji, besperspektivnost dominira, ljudi odlaze, roditelji nemaju kada da se bave poslom roditelja od trke da zarade za pristojan život, djeca odrastaju u takvom društvu i smatraju ga normalnim, a niko ništa ne preduzima da se to zaustavi.
Što se tiče sistema vrijednosti koji dominira, čini mi se da imamo ozbiljne razlike između onoga što se govori u školama i realnosti.
Imamo sve predispozicije da budemo agresivni, ljuti i samo je pitanje kako će se to ispoljiti prema sebi, porodici, slabijim od sebe, pederima, ljudima druge nacionalnosti ili protivničkim navijačima.
Kao što vidite, namjerno ne spominjem rijalitije, video igrice, jutjubere, Tik-Tok i ostale „kvaritelje omladine“ jer mislim da oni nisu mnogo važni u čitavoj ovoj tragediji.
Naravno, ne smijemo na osnovu jednog ili dva slučaja donositi generalizacije, ali je sasvim jasno da od ovakvih incidenata nijedno društvo nije zaštićeno. Sada treba sjesti i prepustiti stručnjacima da predlože plan kako sanirati štetu i šta raditi na prevenciji da nam se ovakve tragedije ne bi ponavljale.
MONITOR: Ove tragedije su dovele i do nove solidarnosti sa žrtvama i građanstvom u Srbiji. U BiH i Crnoj Gori je proglašen, povodom njih, i dan žalosti. Kako bi to trebalo da razumijemo?
PUHALO: Prije svega naš problem je što nas tragedije najčešće ujedinjuju, sjetimo se poplava ili zemljotresa u Hrvatskoj. Koliko god nas svađali, plašili i djelili, to nije toliko uspješno koliko se na prvi pogled čini. Najviše putujemo unutar regiona. Rodbinski i prijateljski smo povezani. Mi govorimo isti jezik, imamo isto porijeklo, mentalitet nam je sličan, jedemo istu hranu, slušamo istu muziku i protiv toga su nemoćni svi naši nacionalizmi. Na kraju, kada nastradaju djeca, svaki roditelj, kao i odrasli čovjek, ne može da ne saosjeća sa roditeljima žrtava. Empatija je biološki uslovljena i to ne može zaustaviti nijedna granica, niti ideologija ili politika.
Nastasja RADOVIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
SUSRETI3 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI2 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI3 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS3 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
FOKUS2 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
Izdvojeno2 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
DRUŠTVO3 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom