Povežite se sa nama

INTERVJU

ČEDOMIR MAROVIĆ, BIOTEHNIČKI INŽENJER I AGRARNI EKONOMISTA: Poljoprivredu uništila loša politika

Objavljeno prije

na

Korišćenje poljoprivrednih površina u 1989. godini iznosilo je oko 36 odsto, a u 2017. svega pet odsto. Podataka za prošlu  godinu još nema

 

MONITOR:Kakvo je danas stanje u poljoprivredi i na selu? 

MAROVIĆ: Krajnje zabrinjavajuće, da ne kažem težu riječ! Umjesto očekivanog progresa  svakodnevno doživljavamo bježanje mladih ljudi sa sela i devastaciju  ono malo privredne strukture  pretekle iz vremena iza nas. Danas na 75 – 80 odsto ruralnog prostora u Crnoj Gori nema ni vukova, jer nemaju šta tražiti tamo gdje nema ljudi. Nije bogatstvo priroda i turizam, bogatstvo su mladi ljudi!

Korišćenje poljoprivrednih površina u 1989. godini iznosilo je oko 36 odsto, dok je  u 2017. palo na pet odsto. Podataka za 2018. godinu još nema.Produktivnost u najvažnijoj poljoprivrednoj grani stočarstvu, prema čijem se stanju mjeri stepen razvijenosti ove privredne grane u jednoj zemlji, na veoma je niskom nivou. Imamo produkciju od 2.784 litra mlijeka po muznom grlu na godišnjem nivou (2017), dok je ta produktivnost u zemljama razvijene Evrope 6. 500 litara po grlu, naravno za godinu.U Kanadi je ta mlječnost 9.100 litara, a u Izraelu 11.140.Regionalni prosjek se kreće od 3800 do 4500 litara po muznom grlu godišnje.

Uvozimo godišnje 70–75 odsto prehrambenih proizvoda, potrebnih za ishranu stanovništva i turista. Cijena tog uvoza kreće se od 490 do 500  miliona eura godišnje. Sopstvenom proizvodnjom i izvozom pokrivali smo 1989. oko 65 odsto domaće potrošnje. Sada jedva 25–30 osto (riječ je o procjeni, jer zvaničnih podataka nema), dok nam  pokrivenost uvoza izvozom ne prelazi 12 do 15 odsto.

MONITOR: Gdje se Crna Gora nalazi u odnosu na razvijenu Evropu kad je riječ o poljoprivrednoj i seoskoj razvijenosti?

MAROVIĆ: Crna Gora je na pretposljednjem ili posljednjem mjestu na ljestvici agrarno razvijenih zemalja Evrope! Kao rezultat pomenutih i nepomenutih problema, standard ljudi koji žive i privređuju na selu daleko je najniži  u odnosu na sve ostale kategorije stanovništva u Crnoj Gori!

MONITOR: Šta mislite o  aktuelnom konceptu (strategiji)  razvoja poljoprivrede i sela u Crnoj Gori?   

MAROVIĆ: Strategijski posmatrano, važeći koncept razvoja poljoprivrede i ruralne privrede (2015-2020), treći po redu od 1990. godine, ne počiva na  dobroj prilagođenosti strateških rješenja specifičnostima crnogorskog agrarnog (prirodnog) prostora na jednoj strani, a na drugoj realnim tržišno ekonomskim  ciljevima  i pretpostavkama za ostvarivanje tih ciljeva, već ad hoc rješenjima koja odudaraju od realnih  potreba Crne Gore bilo da je riječ o kraćem ili dužem roku.

Polazeći od te konstatacije, realno je dovesti u sumnju postojeći  koncept   namjenskog  korišćenja  investicionih sredstava (domaćih i inostranih), ali i njihovog  ekonomskog efektuiranja u trodecenijskom periodu, koji bi umjesto drastičnog pada proizvodnje u odnosu na baznu 1989. rezultirao povećanim proizvodnim bilansima, njihovom ekonomijom i izvozom, što bi u cjelini rezultiralo da  crnogorska agrarna privreda bude  održiva  i  ostvaruje regionalne prosjeke, a o približavanju evropskim  ostvarenjima  da i ne govorimo.

Skoro tri decenije ostali su van domašaja tekuće i razvojne politike, nauke i struke najveći  prirodni potencijali u Crnoj Gori: Bjelopavlićka ravnica, Lješkopolje, Crmničko, Vladimirsko i Ulcinjsko polje, priobalna zona Skadarskog jezera sa Zetom, Mrčevo polje, Tivatsko polje, Sutorina, Grahovsko polje, Limska dolina, Vraneška dolina, Krnovo, Lukavica, Kosanica, Drmitorska površ, Bjelasica, Komovi… Na tom prostoru izgubljeno je oko 7000 hektara meliorisanog iosposobljenog zemljišta za intenzivnu proizvodnju hrane (još iz socijalističkog perioda), prilikom vraćanja zemljišta ranijim vlasnicima. Izgubljena je  ili vraćena u šikare i korov d v o s t r uka  produkciona vrijednost, koja se ostvaruje u plantažnim zasadima u Ćemovskom polju!

MONITOR: Nedavno je jedan zvaničnik Ministarstva poljoprivrede izjavio da Crna Gora raspolaže kritičnom masom proizvodnje koja garantuje dalji uspješan  razvoj…

MAROVIĆ: Poznavaocima ove materije ovakva tvrdnja zvuči najblaže rečeno neuvjerljivo. Crna Gora u ovom trenutku  sopstvenom produkcijom  podmiruje jedva 25–30 odsto potreba u ishrani stanovništva i za izvoz, a ostalo je uvoz prehrambenih proizvoda. Da bi država posjedovala tu kritičnu – održivu masu sopstvene produkcije, taj procenat bi trebalo da iznosi najmanje 51 odsto, računajući godišnji obim  potrošnje i izvoza. Pored toga,  produktivnost rada u ovoj privrednoj grani trebala  bi da bude  najmanje na nivou regionalne produktivnosti (stočarstvo), što kod nas nije. Za sada, sve je u domenu pretpostavki, očekivanja. Milton Fridman je rekao: „Jedna od najvećih grešaka je ocjenjivanje programa i namjera, umjesto konkretnih rezultata“.

MONTOR: Zašto?

MAROVIĆ: Zato, između ostalog, jer sune tako davno politički čuvari države i njenog zdravlja drugačije mišljenje smatrali otpadništvom, a nerijetko i razlogom za  gubitak građanskih sloboda. Negirati, minimizrati, diskreditovati i odvratiti pažnju od dijaloga i drugačijeg mišljenja, bila je i ostala odlika više od 20 godina tranzicije u višepartijskom sistemu Crne Gore u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Jednostavno, bilo je to vrijeme stigmatizacije drugačijeg mišljenja! Čudno, ali je tako.

MONITOR: Crna Gora je izvoznik pojedinih poljoprivrednih proizvoda…

MAROVIĆ: Bilo bi nepravedno ne istaći da smo posljednjih šest, sedam godina imali  pozitivne pomake i u proizvodnji i u  izvozu vina, mesa, povrća i voća. Konkurentnost i kvalitet naših proizvoda prihvatila su tržišta, Srbije, BiH, Hrvatske, Makedonije i Kosova, dok su crnogorska vina brend u značajnom broju evropskih i svjetskih država.

MONITOR: Kakva je situacija sa institucionalnom infrastrukturom?

MAROVIĆ:Nije ništa bolja u odnosu na ukupno stanje u ovoj privrednoj grani,koja je  nedovoljna  i nije orgnizovana na stručno naučnoj osnovi i koja bi bila kadra da unese novu snagu u intenzivniji razvoj i konkurentnosti na tržištu.Imamo veoma kvalitetan med, koji se prodaje po 10 eura, u Mađarskoj po tri, a u Kini po 1,5.Na drugoj strani, to malo institucija koje imamo do te mjere su beživotne, zarobljene nedovoljno životno izučenom idejom, koja je sve svezala u „čvor“ i kao takva ne daje rezultate.

MONITOR: Kako otvoriti nove – evropske procese u poljoprivredi?

MAROVIĆ: Recept u ovom trenutku ne može dati niko. Pomoć možemo potražiti  otvaranjem dijaloga  i reformisanjem (strukturnim promjenama) postojećeg agrarnog sistema. Mislim da posjedujemo osnove za pokretanje kvalitetnog nasušno potrebnog dijaloga!

 

Zloupotreba zemlje

 

MONITOR: Kakao ocjenjujete pojedina rješenjima u agrarnoj politici u Crnoj Gori?

MAROVIĆ: Prisutan je višedecenijski nedostatak dobro utemeljene zemljišne politike, bez koje nema uspješne agrarne i privredno ekonomske politike. Sada je resurs zemlja kao neobnovljiv, izvrgnut raznim zloupotrebama i nepoštovanju. U zemljama koje adekvatno vrednuju resurs zemlja, ovaj potencijal se štiti ustavom. Predugo je evidentan nedostatak koncepta valjane tržišne organizacije  u bazičnoj poljoprivrednoj proizvodnji i preradi, pa ovaj  problem decenijama predstavlja rak ranu poljoprivredne produkcije na crnogorskom ruralnom prostoru. Nema kooperativa ili drugih efikasnih oblika udruživanja kao nosilaca tehnološkog, tržišno  ekonomskog i razvojnog napretka.

Na tom planu izostala je valorizacija  visokih prednosti udruživanjem proizvođača hrane u reprodukcione  cjeline: bazična poljoprivredna  proizvodnja, industrijska prerada,  tržište i razvoj. Taj bi se proces najbolje ostvario organizovanjem određenih oblika udruživanja i čvršćeg povezivanja proizvođača. Sdašnji modaliteti nijesu  dali očekivane rezultate i figuriraju kao sveta voda – niti pomažu niti odmažu. Prosto rečeno, nema ni slova „U“ od udruživanja!

Izostala je ozbiljna dogradnja efikasnog sistema planiranja i upravljanja procesima u regionima. Nedostajui dobro poslovno upravljanje i  o d g o v o r n o s t. O korišćenju informacionih tehnologija u proizvodnji, tržištu i upravljanju procesima u proizvodnji na selu da ne govorimo.

 

Trodecenijski slom

 

MONITOR: Kako poboljšati stanje u poljoprivredi i na selu kao strateškoj privrednoj grani u Crnoj Gori?

MAROVIĆ:Teško pitanje. No,suštinska (decenijska) karakteristika nerazumijevanja oko stanja u poljoprivredi i ruralnoj privredi je izostanak krupnih  strukturnih  promjena u   bazičnoj poljoprivrednoj proizvodnji (koja je doživjela trodecenijski slom), a ne na područja birokratskih ograničenja u regulaciji trgovine, zaštite životne sredine, tržišta rada i finansijskih usluga, kao glavnih obilježja svih neoliberalnih projekata u svijetu zapadnog kapitalizma.

Poljoprivreda i ruralna privreda kod nas su toliko složen privredni i ekonomsko- socijalni  organizam da, kada bi skupili svu crnogorsku pamet iz ove oblasti na jedno mjesto, ne bi bila dovoljna da otvorimo ,,gvozdena” vrata rješenjima decenijama nagomilanih problema i krenemo putem kojim odavno koračaju zemlje razvijene Evrope! Kod nas su posve  krivo  shvaćeni postulati neoliberalizma u bazičnoj poljoprivrednoj proizvodnji na selu, zato imamo stanje kakvo imamo. Nadalje, kod nas predugo  traje nedostatak ozbiljnijih promjena u sistemu  budžetiranja poljoprivrede i sela (nema valjanih projekata zbog čega nam stoje neiskorišćena bespovratna sredstva), uz puno jaču  n a m j e n s k u  kontrolu i sistemsku podršku,  regionalnom razvoju u oblasti infrastrukture, razvoja, proizvodnje hrane i seoskog turizma.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo