INTERVJU
ČEDOMIR MAROVIĆ, BIOTEHNIČKI INŽENJER I AGRARNI EKONOMISTA: Poljoprivredu uništila loša politika
Korišćenje poljoprivrednih površina u 1989. godini iznosilo je oko 36 odsto, a u 2017. svega pet odsto. Podataka za prošlu godinu još nema
MONITOR:Kakvo je danas stanje u poljoprivredi i na selu?
MAROVIĆ: Krajnje zabrinjavajuće, da ne kažem težu riječ! Umjesto očekivanog progresa svakodnevno doživljavamo bježanje mladih ljudi sa sela i devastaciju ono malo privredne strukture pretekle iz vremena iza nas. Danas na 75 – 80 odsto ruralnog prostora u Crnoj Gori nema ni vukova, jer nemaju šta tražiti tamo gdje nema ljudi. Nije bogatstvo priroda i turizam, bogatstvo su mladi ljudi!
Korišćenje poljoprivrednih površina u 1989. godini iznosilo je oko 36 odsto, dok je u 2017. palo na pet odsto. Podataka za 2018. godinu još nema.Produktivnost u najvažnijoj poljoprivrednoj grani stočarstvu, prema čijem se stanju mjeri stepen razvijenosti ove privredne grane u jednoj zemlji, na veoma je niskom nivou. Imamo produkciju od 2.784 litra mlijeka po muznom grlu na godišnjem nivou (2017), dok je ta produktivnost u zemljama razvijene Evrope 6. 500 litara po grlu, naravno za godinu.U Kanadi je ta mlječnost 9.100 litara, a u Izraelu 11.140.Regionalni prosjek se kreće od 3800 do 4500 litara po muznom grlu godišnje.
Uvozimo godišnje 70–75 odsto prehrambenih proizvoda, potrebnih za ishranu stanovništva i turista. Cijena tog uvoza kreće se od 490 do 500 miliona eura godišnje. Sopstvenom proizvodnjom i izvozom pokrivali smo 1989. oko 65 odsto domaće potrošnje. Sada jedva 25–30 osto (riječ je o procjeni, jer zvaničnih podataka nema), dok nam pokrivenost uvoza izvozom ne prelazi 12 do 15 odsto.
MONITOR: Gdje se Crna Gora nalazi u odnosu na razvijenu Evropu kad je riječ o poljoprivrednoj i seoskoj razvijenosti?
MAROVIĆ: Crna Gora je na pretposljednjem ili posljednjem mjestu na ljestvici agrarno razvijenih zemalja Evrope! Kao rezultat pomenutih i nepomenutih problema, standard ljudi koji žive i privređuju na selu daleko je najniži u odnosu na sve ostale kategorije stanovništva u Crnoj Gori!
MONITOR: Šta mislite o aktuelnom konceptu (strategiji) razvoja poljoprivrede i sela u Crnoj Gori?
MAROVIĆ: Strategijski posmatrano, važeći koncept razvoja poljoprivrede i ruralne privrede (2015-2020), treći po redu od 1990. godine, ne počiva na dobroj prilagođenosti strateških rješenja specifičnostima crnogorskog agrarnog (prirodnog) prostora na jednoj strani, a na drugoj realnim tržišno ekonomskim ciljevima i pretpostavkama za ostvarivanje tih ciljeva, već ad hoc rješenjima koja odudaraju od realnih potreba Crne Gore bilo da je riječ o kraćem ili dužem roku.
Polazeći od te konstatacije, realno je dovesti u sumnju postojeći koncept namjenskog korišćenja investicionih sredstava (domaćih i inostranih), ali i njihovog ekonomskog efektuiranja u trodecenijskom periodu, koji bi umjesto drastičnog pada proizvodnje u odnosu na baznu 1989. rezultirao povećanim proizvodnim bilansima, njihovom ekonomijom i izvozom, što bi u cjelini rezultiralo da crnogorska agrarna privreda bude održiva i ostvaruje regionalne prosjeke, a o približavanju evropskim ostvarenjima da i ne govorimo.
Skoro tri decenije ostali su van domašaja tekuće i razvojne politike, nauke i struke najveći prirodni potencijali u Crnoj Gori: Bjelopavlićka ravnica, Lješkopolje, Crmničko, Vladimirsko i Ulcinjsko polje, priobalna zona Skadarskog jezera sa Zetom, Mrčevo polje, Tivatsko polje, Sutorina, Grahovsko polje, Limska dolina, Vraneška dolina, Krnovo, Lukavica, Kosanica, Drmitorska površ, Bjelasica, Komovi… Na tom prostoru izgubljeno je oko 7000 hektara meliorisanog iosposobljenog zemljišta za intenzivnu proizvodnju hrane (još iz socijalističkog perioda), prilikom vraćanja zemljišta ranijim vlasnicima. Izgubljena je ili vraćena u šikare i korov d v o s t r uka produkciona vrijednost, koja se ostvaruje u plantažnim zasadima u Ćemovskom polju!
MONITOR: Nedavno je jedan zvaničnik Ministarstva poljoprivrede izjavio da Crna Gora raspolaže kritičnom masom proizvodnje koja garantuje dalji uspješan razvoj…
MAROVIĆ: Poznavaocima ove materije ovakva tvrdnja zvuči najblaže rečeno neuvjerljivo. Crna Gora u ovom trenutku sopstvenom produkcijom podmiruje jedva 25–30 odsto potreba u ishrani stanovništva i za izvoz, a ostalo je uvoz prehrambenih proizvoda. Da bi država posjedovala tu kritičnu – održivu masu sopstvene produkcije, taj procenat bi trebalo da iznosi najmanje 51 odsto, računajući godišnji obim potrošnje i izvoza. Pored toga, produktivnost rada u ovoj privrednoj grani trebala bi da bude najmanje na nivou regionalne produktivnosti (stočarstvo), što kod nas nije. Za sada, sve je u domenu pretpostavki, očekivanja. Milton Fridman je rekao: „Jedna od najvećih grešaka je ocjenjivanje programa i namjera, umjesto konkretnih rezultata“.
MONTOR: Zašto?
MAROVIĆ: Zato, između ostalog, jer sune tako davno politički čuvari države i njenog zdravlja drugačije mišljenje smatrali otpadništvom, a nerijetko i razlogom za gubitak građanskih sloboda. Negirati, minimizrati, diskreditovati i odvratiti pažnju od dijaloga i drugačijeg mišljenja, bila je i ostala odlika više od 20 godina tranzicije u višepartijskom sistemu Crne Gore u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Jednostavno, bilo je to vrijeme stigmatizacije drugačijeg mišljenja! Čudno, ali je tako.
MONITOR: Crna Gora je izvoznik pojedinih poljoprivrednih proizvoda…
MAROVIĆ: Bilo bi nepravedno ne istaći da smo posljednjih šest, sedam godina imali pozitivne pomake i u proizvodnji i u izvozu vina, mesa, povrća i voća. Konkurentnost i kvalitet naših proizvoda prihvatila su tržišta, Srbije, BiH, Hrvatske, Makedonije i Kosova, dok su crnogorska vina brend u značajnom broju evropskih i svjetskih država.
MONITOR: Kakva je situacija sa institucionalnom infrastrukturom?
MAROVIĆ:Nije ništa bolja u odnosu na ukupno stanje u ovoj privrednoj grani,koja je nedovoljna i nije orgnizovana na stručno naučnoj osnovi i koja bi bila kadra da unese novu snagu u intenzivniji razvoj i konkurentnosti na tržištu.Imamo veoma kvalitetan med, koji se prodaje po 10 eura, u Mađarskoj po tri, a u Kini po 1,5.Na drugoj strani, to malo institucija koje imamo do te mjere su beživotne, zarobljene nedovoljno životno izučenom idejom, koja je sve svezala u „čvor“ i kao takva ne daje rezultate.
MONITOR: Kako otvoriti nove – evropske procese u poljoprivredi?
MAROVIĆ: Recept u ovom trenutku ne može dati niko. Pomoć možemo potražiti otvaranjem dijaloga i reformisanjem (strukturnim promjenama) postojećeg agrarnog sistema. Mislim da posjedujemo osnove za pokretanje kvalitetnog nasušno potrebnog dijaloga!
Zloupotreba zemlje
MONITOR: Kakao ocjenjujete pojedina rješenjima u agrarnoj politici u Crnoj Gori?
MAROVIĆ: Prisutan je višedecenijski nedostatak dobro utemeljene zemljišne politike, bez koje nema uspješne agrarne i privredno ekonomske politike. Sada je resurs zemlja kao neobnovljiv, izvrgnut raznim zloupotrebama i nepoštovanju. U zemljama koje adekvatno vrednuju resurs zemlja, ovaj potencijal se štiti ustavom. Predugo je evidentan nedostatak koncepta valjane tržišne organizacije u bazičnoj poljoprivrednoj proizvodnji i preradi, pa ovaj problem decenijama predstavlja rak ranu poljoprivredne produkcije na crnogorskom ruralnom prostoru. Nema kooperativa ili drugih efikasnih oblika udruživanja kao nosilaca tehnološkog, tržišno ekonomskog i razvojnog napretka.
Na tom planu izostala je valorizacija visokih prednosti udruživanjem proizvođača hrane u reprodukcione cjeline: bazična poljoprivredna proizvodnja, industrijska prerada, tržište i razvoj. Taj bi se proces najbolje ostvario organizovanjem određenih oblika udruživanja i čvršćeg povezivanja proizvođača. Sdašnji modaliteti nijesu dali očekivane rezultate i figuriraju kao sveta voda – niti pomažu niti odmažu. Prosto rečeno, nema ni slova „U“ od udruživanja!
Izostala je ozbiljna dogradnja efikasnog sistema planiranja i upravljanja procesima u regionima. Nedostajui dobro poslovno upravljanje i o d g o v o r n o s t. O korišćenju informacionih tehnologija u proizvodnji, tržištu i upravljanju procesima u proizvodnji na selu da ne govorimo.
Trodecenijski slom
MONITOR: Kako poboljšati stanje u poljoprivredi i na selu kao strateškoj privrednoj grani u Crnoj Gori?
MAROVIĆ:Teško pitanje. No,suštinska (decenijska) karakteristika nerazumijevanja oko stanja u poljoprivredi i ruralnoj privredi je izostanak krupnih strukturnih promjena u bazičnoj poljoprivrednoj proizvodnji (koja je doživjela trodecenijski slom), a ne na područja birokratskih ograničenja u regulaciji trgovine, zaštite životne sredine, tržišta rada i finansijskih usluga, kao glavnih obilježja svih neoliberalnih projekata u svijetu zapadnog kapitalizma.
Poljoprivreda i ruralna privreda kod nas su toliko složen privredni i ekonomsko- socijalni organizam da, kada bi skupili svu crnogorsku pamet iz ove oblasti na jedno mjesto, ne bi bila dovoljna da otvorimo ,,gvozdena” vrata rješenjima decenijama nagomilanih problema i krenemo putem kojim odavno koračaju zemlje razvijene Evrope! Kod nas su posve krivo shvaćeni postulati neoliberalizma u bazičnoj poljoprivrednoj proizvodnji na selu, zato imamo stanje kakvo imamo. Nadalje, kod nas predugo traje nedostatak ozbiljnijih promjena u sistemu budžetiranja poljoprivrede i sela (nema valjanih projekata zbog čega nam stoje neiskorišćena bespovratna sredstva), uz puno jaču n a m j e n s k u kontrolu i sistemsku podršku, regionalnom razvoju u oblasti infrastrukture, razvoja, proizvodnje hrane i seoskog turizma.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
Reforma crnogorskog pravosuđa ne može imati održive rezultate dok se do kraja ne raspetlja “hobotnica” Vesne Medenice i ispitaju sve šeme uticaja koji je ona nesporno imala na nosioce tužilačke i sudske funkcije u Crnoj Gori
MONITOR: Kako komentarišete objavljene prepiske izmedju direktorice ASK Jelene Perović i bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice?
MILOVAC: Mislim da je prepiska između Perović i Medenice pokazala kako je posljednjih decenija izgledao modus operandi crnogorskog pravosuđa, i sasvim sam siguran da tadašnja predsjednica cetinjskog Osnovnog suda nije bila jedina koja je na takav način tražila smjernice i nudila podršku bivšoj predsjednici Vrhovnog suda. Na stranu groteskni udvornički odnos koji je ispoljila Perović, komunikacija je pokazala koja količina moći i uticaja je bila u rukama Vesne Medenice i na koji način je ona manifestovana.
MANS je i ranije ukazivao da reforma crnogorskog pravosuđa ne može imati održive rezultate dok se do kraja ne raspetlja “hobotnica” Vesne Medenice i ispitaju sve šeme uticaja koji je ona nesporno imala na nosioce tužilačke i sudske funkcije u Crnoj Gori. Sve dok svaka od tih relacija ne bude detaljno ispitana, mi kao građani imamo pravo da sumnjamo da je pravosuđe i dalje u rukama onih koji se sumnjiče za saradnju sa kriminalnim klanovima. U ovom konkretnom slučaju MANS je već pozvao Specijalno državno tužilaštvo da formira predmet i ispita ne samo komunikaciju između Perović i Medenice, već prije svega kakve posljedice je ona imala na profesionalni integritet i odluke koje je Perović donosila u cetinjskom sudu, ali i kasnije sa mjesta direktorice Agencije za sprječavanje korupcije.
MONITOR:Da li vas iznenadjuje odnos Perović prema Medenici, koji bivša predsjednica Vrhovnog suda u porukama definiše „savjesnim“?
MILOVAC: Svjedočimo potpuno iskrivljenom sistemu vrijednosti koji je uspostavio prethodni režim na svim nivoima, pa i u pravosuđu. “Savjesno postupanje” u percepciji takozvanih vojnika bivše vlasti, kakva je Vesne Medenica, pretpostavlja gaženje procedura i zarobljavanje institucija i koncetraciju neograničene moći odlučivanja u rukama jedne osobe. Takav odnos prema integritetu nosilaca pravosudne funkcije je nešto što je “njegovano” i podsticano decenijama i sasvim moguće je postalo sastavni dio jedne potpuno izokrenute profesionalne etike.
Hijerarhija koja je postavljena na način da se lojalnost kultu ličnosti koji je Medenica uspostavila prepoznaje kao “savjesno postupanje”, najviše liči onima koje možemo da vidimo kada su u pitanju strukture organizovanog kriminala. Ovo je posebno problematično ako pretpostavimo da je takav odnos vrlo vjerovatno bio potka za donošenje odluka u sudskim predmetima u skladu sa interesima koji je nisu poklapali sa javnim interesom ili zakonom.
Nisam iznenađen odnosom i iz razloga što je dosadašnja profesionalna karijera davala prostor Vesni Medenici da utiče na izbor sudija, ima kompletan uvid u njihov rad i ocjenjivanje njihovog rada, kreirajući poziciju sa koje je od prvog dana mogla da oblikuje sudije prema onome što su bile njene potrebe i potrebe grupa koje je u pravosuđu neformalno zastupala. Zbog toga je svako “klimanje glavom” Jelene Perović bilo dočekano kao “savjesno”.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR BRANKA BOŠNJAK PROFESORICA UCG I POTPREDSJEDNICA PZP-A: Temeljne reforme i dobra metla za obrazovni sistem
Javna uprava je postala prepuna uhljebljenih bahatih neznalica. Nije ovo od juče, radio je to i bivši DPS režim, ali sa mnogo više stila, senzitivnije, neupadljivije… Ovo sad je postalo brutalno, bestidno i ogoljeno do kraja
MONITOR: Nakon najnovije afere oko diplome pomoćnice direktora IJZ vi ste javno istupili i kazali da lažnih ima i u vrhu Vlade, te da su političke partije pune kadrova sa ovakvim znanjem. Da li je onda iluzorno očekivati da će biti političke volje da se sporne diplome provjere?
BOŠNJAK: Mi kao društvo moramo da se odlučimo da li hoćemo istinsko ozdravljenje i vraćanje pravim vrijednostima, želimo li društvo znanja, što javno propagiramo ili želimo degradaciju svih vrijednosti, koju upravo živimo.
Zato je važno da se aktuelizovao ovaj veliki problem, ali nažalost, to je samo jedan segment iz Pandorine kutije, jer mnogo je devijacija na ovom polju. Nama trebaju značajno veća ulaganja u nauku, revizija naučnih i nastavnih zvanja, nepristrasna reakreditacija studijskih programa, revizija licenci za visokoobrazovne ustanove, savremene laboratorije, dosljedna borba protiv plagijata, a preduslov svega ovoga je potpuna depolitizacija ovog sektora.
Optimista nijesam, jer živimo najbrutalniji iskaz partitokratije, a svjedok sam bila da mnogi politički lideri potpuno obesmišljavaju znanje i olako delegiraju za rukovodeće funkcije ljude bez znanja i iskustva, sa sumnjivo stečenim diplomama, jer oni prvenstveno cijene partijsku lojalnost. Koalicioni dogovori, umjesto da podrazumijevaju da stavimo na sto najbolje što imamo od kadrova i od njih napravimo najoptimalniji odabir, nažalost kažu da se niko nikome ne miješa u politička kadriranja koja su im pripala. Zato imamo ministre i predsjednike opština bez fakultetskog obrazovanja, ljude na pozicijama koji ne umiju ni napisani im tekst da pročitaju kako treba, zato su nam bordovi direktora i upravni odbori puni dojučerašnjih šofera, ljudi iz obezbjeđenja, kafe kuvarica, konduktera… Javna uprava je postala prepuna uhljebljenih bahatih neznalica. Nije ovo od juče, radio je to i bivši DPS režim, ali sa mnogo više stila, senzitivnije, neupadljivije… Ovo sada je postalo brutalno, bestidno i ogoljeno do kraja.
Mi smo malo društvo i nije problem ko je čiji, ako je sposoban, obrazovan i ako zna, ali problem je neznanje, koje onda iz kompleksa rađa umišljenost i bahatost, kao paravan, da bi se zamaskiralo neznanje i onda se proganja i mobinguje svako ko išta zna.
Dodatan problem je što Vladina komisija za politička namještenja, i ne provjerava CV predloženih kandidata no im se unaprijed vjeruje na riječ, a mnogi su zbog fotelje spremni da „nakite“ svoj CV raznim neistinama pa i onom da su završili fakultet. Predlažu se zakoni i sistematizacije, koje značajno smanjuju kriterijume za neka rukovodna mjesta, jer se sve šteluje za unaprijed odabrane pojedince.
Optimista nijesam po pitanju političke volje, ali jak pritisak javnosti može da pomjeri stvari i da krenemo ka ozdravljenju.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR LINO VELJAK, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: U ovom „tridesetgodišnjem ratu“ se već poodavno nalazimo
Ukoliko bi predsjednik Bajden uspio da pomoć Izraelu uslovi izraelskom obnovom prihvaćanja ideje dviju država, to bi predstavljalo izniman uspjeh. Ukoliko bi to uvjetovanje rezultiralo tek selektivnošću izraelskih vojnih operacija to bi bio nekakav uspjeh. No, bez temeljnih političkih promjena i u Izraelu i u njegovom arapsko-islamskom okruženju koncept dviju država ostaje privlačna i – do daljnjega, nedosežna utopija
MONITOR: Na obeležavanju godišnjice stradanja Vukovara glavnu riječ je imao gradonačelnik Ivan Penava, koji je upozorio sve koji ne respektuju njegovu, u mnogo čemu, proustašku scenografiju, da se ne priključuju događaju. U Srbiji je predizborna kampanja u koju je predsjednik Srbije, prvi put od svog dolaska na vlast, zatražio pomoć svog nekadašnjeg političkog mentora Vojislava Šešelja. Koliko su ovo tek praktički-politički aranžmani a koliko simbolički relevantni činovi?
VELJAK: Nisu to nikakvi simbolički činovi, pa ni pragmatični predizborni aranžmani, nego ih valja promatrati u kontekstu generalnog rasta desnice u Evropi i šire (rezultati izbora u Slovačkoj i Nizozemskoj, ali i u Argentini), koji ukazuju na realne dimenzije skretanja društvene svijesti u smjeru populizma i radikalne desnice. Ta je tendencija značajnim dijelom uzrokovana medijskom podrškom brutalizaciji javnog diskursa, a u našoj regiji nedvojbeno i pojačanim djelovanjem ruske agenture. Konkretno, u Hrvatskoj se zloćudan ruski utjecaj može dokazati analizom financijske baze Domovinskog pokreta (čiji je Penava predsjednik), koja je izravno povezana s oligarhijskom strukturom Putinove Rusije. Onima koji sumnjaju u ispravnost ove tvrdnje preporučujem da otkriju odgovor na pitanje: Tko kontrolira Fortenovu? Putinovim ljubiteljima neće biti jasno zbog čega ruske službe i oligarsi podržavaju obnovu ustaškog diskursa, kao što mnogima neće biti milo kad se suoče s dokazivim činjenicama koje govore o međusobnoj podršci četnika i ustaša (kako u Drugom svjetskom ratu, tako i danas, kada je to u cilju ostvarivanja političke moći i – što je najvažnije – financijskih interesa). Svađajući narode, oni jačaju svoje pozicije, a njihova međusobna solidarnost ne dolazi u pitanje. Dokaz je i pravo bratstvo i jedinstvo koje je vladalo u Hagu među optuženicima za najteže ratne zločine.
MONITOR: EU je u prvim danima posle napada Hamasa, snažno podržala pravo Izraela da se brani, čak je i redovna pomoć Palestincima bila, na kratko, obustavljena. Danas je stav Brisela izbalansiraniji. Neki su ponašanje EU administracije nazvali „ evropskim kompleksom Holokausta“. Koliko se tu radi o „kompleksu“ a koliko o, nesamostalnosti spoljne politike EU?
VELJAK: Ukoliko je riječ o Njemačkoj, kompleks Holokausta je od presudne važnosti. Ukoliko je pak riječ o EU, ključan je moment inzistiranje na potrebi evroatlantskog jedinstva, te se upravo time može objasniti relativna uravnoteženost njezinog stava.
Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
POPIS POČINJE TREĆEG DECEMBRA: Pobjeda bez poraženih
VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe
JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni
-
FOKUS3 sedmiceMINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS2 sedmiceUZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS1 sedmicaMIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO3 sedmicePLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
INTERVJU2 sedmiceMILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
DRUŠTVO2 sedmiceŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
DRUŠTVO3 sedmiceNAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene
-
INTERVJU3 sedmiceMIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Bojim se da smo zaigrali isuviše rizično