Povežite se sa nama

INTERVJU

ČEDOMIR MAROVIĆ, BIOTEHNIČKI INŽENJER I AGRARNI EKONOMISTA: Poljoprivredu uništila loša politika

Objavljeno prije

na

Korišćenje poljoprivrednih površina u 1989. godini iznosilo je oko 36 odsto, a u 2017. svega pet odsto. Podataka za prošlu  godinu još nema

 

MONITOR:Kakvo je danas stanje u poljoprivredi i na selu? 

MAROVIĆ: Krajnje zabrinjavajuće, da ne kažem težu riječ! Umjesto očekivanog progresa  svakodnevno doživljavamo bježanje mladih ljudi sa sela i devastaciju  ono malo privredne strukture  pretekle iz vremena iza nas. Danas na 75 – 80 odsto ruralnog prostora u Crnoj Gori nema ni vukova, jer nemaju šta tražiti tamo gdje nema ljudi. Nije bogatstvo priroda i turizam, bogatstvo su mladi ljudi!

Korišćenje poljoprivrednih površina u 1989. godini iznosilo je oko 36 odsto, dok je  u 2017. palo na pet odsto. Podataka za 2018. godinu još nema.Produktivnost u najvažnijoj poljoprivrednoj grani stočarstvu, prema čijem se stanju mjeri stepen razvijenosti ove privredne grane u jednoj zemlji, na veoma je niskom nivou. Imamo produkciju od 2.784 litra mlijeka po muznom grlu na godišnjem nivou (2017), dok je ta produktivnost u zemljama razvijene Evrope 6. 500 litara po grlu, naravno za godinu.U Kanadi je ta mlječnost 9.100 litara, a u Izraelu 11.140.Regionalni prosjek se kreće od 3800 do 4500 litara po muznom grlu godišnje.

Uvozimo godišnje 70–75 odsto prehrambenih proizvoda, potrebnih za ishranu stanovništva i turista. Cijena tog uvoza kreće se od 490 do 500  miliona eura godišnje. Sopstvenom proizvodnjom i izvozom pokrivali smo 1989. oko 65 odsto domaće potrošnje. Sada jedva 25–30 osto (riječ je o procjeni, jer zvaničnih podataka nema), dok nam  pokrivenost uvoza izvozom ne prelazi 12 do 15 odsto.

MONITOR: Gdje se Crna Gora nalazi u odnosu na razvijenu Evropu kad je riječ o poljoprivrednoj i seoskoj razvijenosti?

MAROVIĆ: Crna Gora je na pretposljednjem ili posljednjem mjestu na ljestvici agrarno razvijenih zemalja Evrope! Kao rezultat pomenutih i nepomenutih problema, standard ljudi koji žive i privređuju na selu daleko je najniži  u odnosu na sve ostale kategorije stanovništva u Crnoj Gori!

MONITOR: Šta mislite o  aktuelnom konceptu (strategiji)  razvoja poljoprivrede i sela u Crnoj Gori?   

MAROVIĆ: Strategijski posmatrano, važeći koncept razvoja poljoprivrede i ruralne privrede (2015-2020), treći po redu od 1990. godine, ne počiva na  dobroj prilagođenosti strateških rješenja specifičnostima crnogorskog agrarnog (prirodnog) prostora na jednoj strani, a na drugoj realnim tržišno ekonomskim  ciljevima  i pretpostavkama za ostvarivanje tih ciljeva, već ad hoc rješenjima koja odudaraju od realnih  potreba Crne Gore bilo da je riječ o kraćem ili dužem roku.

Polazeći od te konstatacije, realno je dovesti u sumnju postojeći  koncept   namjenskog  korišćenja  investicionih sredstava (domaćih i inostranih), ali i njihovog  ekonomskog efektuiranja u trodecenijskom periodu, koji bi umjesto drastičnog pada proizvodnje u odnosu na baznu 1989. rezultirao povećanim proizvodnim bilansima, njihovom ekonomijom i izvozom, što bi u cjelini rezultiralo da  crnogorska agrarna privreda bude  održiva  i  ostvaruje regionalne prosjeke, a o približavanju evropskim  ostvarenjima  da i ne govorimo.

Skoro tri decenije ostali su van domašaja tekuće i razvojne politike, nauke i struke najveći  prirodni potencijali u Crnoj Gori: Bjelopavlićka ravnica, Lješkopolje, Crmničko, Vladimirsko i Ulcinjsko polje, priobalna zona Skadarskog jezera sa Zetom, Mrčevo polje, Tivatsko polje, Sutorina, Grahovsko polje, Limska dolina, Vraneška dolina, Krnovo, Lukavica, Kosanica, Drmitorska površ, Bjelasica, Komovi… Na tom prostoru izgubljeno je oko 7000 hektara meliorisanog iosposobljenog zemljišta za intenzivnu proizvodnju hrane (još iz socijalističkog perioda), prilikom vraćanja zemljišta ranijim vlasnicima. Izgubljena je  ili vraćena u šikare i korov d v o s t r uka  produkciona vrijednost, koja se ostvaruje u plantažnim zasadima u Ćemovskom polju!

MONITOR: Nedavno je jedan zvaničnik Ministarstva poljoprivrede izjavio da Crna Gora raspolaže kritičnom masom proizvodnje koja garantuje dalji uspješan  razvoj…

MAROVIĆ: Poznavaocima ove materije ovakva tvrdnja zvuči najblaže rečeno neuvjerljivo. Crna Gora u ovom trenutku  sopstvenom produkcijom  podmiruje jedva 25–30 odsto potreba u ishrani stanovništva i za izvoz, a ostalo je uvoz prehrambenih proizvoda. Da bi država posjedovala tu kritičnu – održivu masu sopstvene produkcije, taj procenat bi trebalo da iznosi najmanje 51 odsto, računajući godišnji obim  potrošnje i izvoza. Pored toga,  produktivnost rada u ovoj privrednoj grani trebala  bi da bude  najmanje na nivou regionalne produktivnosti (stočarstvo), što kod nas nije. Za sada, sve je u domenu pretpostavki, očekivanja. Milton Fridman je rekao: „Jedna od najvećih grešaka je ocjenjivanje programa i namjera, umjesto konkretnih rezultata“.

MONTOR: Zašto?

MAROVIĆ: Zato, između ostalog, jer sune tako davno politički čuvari države i njenog zdravlja drugačije mišljenje smatrali otpadništvom, a nerijetko i razlogom za  gubitak građanskih sloboda. Negirati, minimizrati, diskreditovati i odvratiti pažnju od dijaloga i drugačijeg mišljenja, bila je i ostala odlika više od 20 godina tranzicije u višepartijskom sistemu Crne Gore u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Jednostavno, bilo je to vrijeme stigmatizacije drugačijeg mišljenja! Čudno, ali je tako.

MONITOR: Crna Gora je izvoznik pojedinih poljoprivrednih proizvoda…

MAROVIĆ: Bilo bi nepravedno ne istaći da smo posljednjih šest, sedam godina imali  pozitivne pomake i u proizvodnji i u  izvozu vina, mesa, povrća i voća. Konkurentnost i kvalitet naših proizvoda prihvatila su tržišta, Srbije, BiH, Hrvatske, Makedonije i Kosova, dok su crnogorska vina brend u značajnom broju evropskih i svjetskih država.

MONITOR: Kakva je situacija sa institucionalnom infrastrukturom?

MAROVIĆ:Nije ništa bolja u odnosu na ukupno stanje u ovoj privrednoj grani,koja je  nedovoljna  i nije orgnizovana na stručno naučnoj osnovi i koja bi bila kadra da unese novu snagu u intenzivniji razvoj i konkurentnosti na tržištu.Imamo veoma kvalitetan med, koji se prodaje po 10 eura, u Mađarskoj po tri, a u Kini po 1,5.Na drugoj strani, to malo institucija koje imamo do te mjere su beživotne, zarobljene nedovoljno životno izučenom idejom, koja je sve svezala u „čvor“ i kao takva ne daje rezultate.

MONITOR: Kako otvoriti nove – evropske procese u poljoprivredi?

MAROVIĆ: Recept u ovom trenutku ne može dati niko. Pomoć možemo potražiti  otvaranjem dijaloga  i reformisanjem (strukturnim promjenama) postojećeg agrarnog sistema. Mislim da posjedujemo osnove za pokretanje kvalitetnog nasušno potrebnog dijaloga!

 

Zloupotreba zemlje

 

MONITOR: Kakao ocjenjujete pojedina rješenjima u agrarnoj politici u Crnoj Gori?

MAROVIĆ: Prisutan je višedecenijski nedostatak dobro utemeljene zemljišne politike, bez koje nema uspješne agrarne i privredno ekonomske politike. Sada je resurs zemlja kao neobnovljiv, izvrgnut raznim zloupotrebama i nepoštovanju. U zemljama koje adekvatno vrednuju resurs zemlja, ovaj potencijal se štiti ustavom. Predugo je evidentan nedostatak koncepta valjane tržišne organizacije  u bazičnoj poljoprivrednoj proizvodnji i preradi, pa ovaj  problem decenijama predstavlja rak ranu poljoprivredne produkcije na crnogorskom ruralnom prostoru. Nema kooperativa ili drugih efikasnih oblika udruživanja kao nosilaca tehnološkog, tržišno  ekonomskog i razvojnog napretka.

Na tom planu izostala je valorizacija  visokih prednosti udruživanjem proizvođača hrane u reprodukcione  cjeline: bazična poljoprivredna  proizvodnja, industrijska prerada,  tržište i razvoj. Taj bi se proces najbolje ostvario organizovanjem određenih oblika udruživanja i čvršćeg povezivanja proizvođača. Sdašnji modaliteti nijesu  dali očekivane rezultate i figuriraju kao sveta voda – niti pomažu niti odmažu. Prosto rečeno, nema ni slova „U“ od udruživanja!

Izostala je ozbiljna dogradnja efikasnog sistema planiranja i upravljanja procesima u regionima. Nedostajui dobro poslovno upravljanje i  o d g o v o r n o s t. O korišćenju informacionih tehnologija u proizvodnji, tržištu i upravljanju procesima u proizvodnji na selu da ne govorimo.

 

Trodecenijski slom

 

MONITOR: Kako poboljšati stanje u poljoprivredi i na selu kao strateškoj privrednoj grani u Crnoj Gori?

MAROVIĆ:Teško pitanje. No,suštinska (decenijska) karakteristika nerazumijevanja oko stanja u poljoprivredi i ruralnoj privredi je izostanak krupnih  strukturnih  promjena u   bazičnoj poljoprivrednoj proizvodnji (koja je doživjela trodecenijski slom), a ne na područja birokratskih ograničenja u regulaciji trgovine, zaštite životne sredine, tržišta rada i finansijskih usluga, kao glavnih obilježja svih neoliberalnih projekata u svijetu zapadnog kapitalizma.

Poljoprivreda i ruralna privreda kod nas su toliko složen privredni i ekonomsko- socijalni  organizam da, kada bi skupili svu crnogorsku pamet iz ove oblasti na jedno mjesto, ne bi bila dovoljna da otvorimo ,,gvozdena” vrata rješenjima decenijama nagomilanih problema i krenemo putem kojim odavno koračaju zemlje razvijene Evrope! Kod nas su posve  krivo  shvaćeni postulati neoliberalizma u bazičnoj poljoprivrednoj proizvodnji na selu, zato imamo stanje kakvo imamo. Nadalje, kod nas predugo  traje nedostatak ozbiljnijih promjena u sistemu  budžetiranja poljoprivrede i sela (nema valjanih projekata zbog čega nam stoje neiskorišćena bespovratna sredstva), uz puno jaču  n a m j e n s k u  kontrolu i sistemsku podršku,  regionalnom razvoju u oblasti infrastrukture, razvoja, proizvodnje hrane i seoskog turizma.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

ALEKSANDAR ZEKOVIĆ, PREDSJEDNIK SAVJETA ZA GRAĐANSKU KONTROLU POLICIJE: Kritikuju nas i vlast i opozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Savjet za građansku kontrolu rada policije ne pristaje na manipulacije „događanje naroda” kada su u pitanju vjerske svetkovine, kao ni na „spontano događanje mladosti” kada je riječ o proslavi Dana nezavisnosti

 

MONITOR: Savjet je nakon proslave Dana nezavisnosti zatražio od direktora Uprave policije Veselina Veljovića da saopšti da li je tog dana bilo hapšenja, pošto  su se pojavili snimci na kojima se vide javna okupljanja, koja su u to vrijeme još zabranjena. Da li ste dobili odgovor?

ZEKOVIĆ: Nakon dvije požurnice, dobili smo podatak za koji osnovano sumnjamo da objektivno ne održava stanje sa terena. Obaviješteni smo da su policijski službenici podnijeli krivične prijave protiv tri lica zbog postojanja osnovane sumnje da su počinila krivična djela protiv zdravlja ljudi. U pogledu rasvjetljavanja tuče u Nikšiću ocijenili smo da je policija postupala  brzo i efikasno kao i kod napada na pravoslavnog sveštenika u Baru.

MONITOR: Da li činjenica da nema hapšenja zbog javnog okupljanja tokom Dana nezavisnosti, dok se zbog istog  hapse  predstavnici Mitropolije, govori o selektivnoj primjeni zakona od strane policije? .

ZEKOVIĆ: Savjet za građansku kontrolu rada policije ne pristaje na manipulacije „događanje naroda” kada su u pitanju vjerske svetkovine, kao ni na „spontano događanje mladosti” kada je riječ o proslavi Dana nezavisnosti. Naša je odgovornost da podržimo policiju u neselektivnom postupanju ali i obaveza da je prozovemo ukoliko nije dosljedna u primjeni zakona. Ne možemo još uvijek reći konačnu ocjenu jer smo Upravi policije ukazali i na određene snimke, posebno na onaj sa mauzoleja na Lovćenu, povodom kojih nam još nije odgovoreno. Mogu konstatovati da se nijesmo štedjeli da proaktivnim i preventivnim djelovanjem spriječimo povredu prava, neselektivnu primjenu zakona ali i da podržimo i pomognemo profesionalni rad policijskih službenika kako bi se odbacile kvalifikacije da je crnogorska policija zapravo partijska policija.

MONITOR: Kakav je nalaz Savjeta o postupanju poliicije otkako je proglašena pandemija? Da li ste i koja sve prekoračenja konstatovali?

ZEKOVIĆ: U uslovima bitnog zadiranja u građanske slobode, usljed protivepidemijskih mjera, pristupili smo aktivnom praćenju poštovanja ljudskih prava pri postupanju policije. Naročita je pažnja posvećena tretmanu uhapšenih građana. Tokom intenzivnog postupanja, policija se generalno ponašala odgovorno i profesionalno. Ipak, registrovali smo slučaj prekoračenja ovlašćenja, prebijanje mladića u Pljevljima. Uočili smo i određene greške policije kao posljedicu neprofesionalnog postupanja zdravstveno-sanitarnih inspektora. Vjerujemo da će se o tome više govoriti, posebno od strane Ombudsmana. Vlada Crne Gore je, preko svoje Uprave za imovinu, potpuno zanemarila uslove za boravak osoba lišenih slobode. Zbog loših uslova i prenatrpanosti u pritvoru smo često i oštro reagovali, rekao bih opravdano i sa priličnim uspjehom. Jedini smo bez zadrške prozivali državno tužilaštvo zbog prekomjernog zadržavanja građana koji krše zdravstvene propise. Pokazano je nerazumijevanje prema stvarnim kapacitetima i uslovima policijskog pritvora. Zadražni građani su bili bez bitnijih primjedbi na postupanje osoblja u policijskom pritvoru što je značajan napredak u radu policije.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SAFETA BIŠEVAC, KOLUMNISTKINJA BEOGRADSKOG DNEVNIKA DANAS: Vele, da nemamo Vučića pomrli bismo od korone

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pandemija korona virusa je u Srbiji više nego zloupotrijebljena. Aleksandar Vučić i njegova SNS se trude da sve politički iskoriste, pa su to uspjeli i sa pandemijom. Njihovi simpatizeri su ubijeđeni da bi se u Srbiji ponovio ,,italijanski scenario” da nije bilo Vučića. Čovjek ne zna da li da plače ili da se smije

 

MONITOR: Kako glasi najnoviji zvanični izvještaj o epidemiji korona virusa u Srbiji?

BIŠEVAC: U sredu, 27. maja je saopšteno da je u poslednja 24 sata preminula jedna osoba od KOVID-19, a registrovano još 48 novih slučajeva zaraze.  Na bolničkom lečenju su 622 pacijenta, od kojih 10 na respiratoru. Od početka epidemije, a prvi slučaj je zabeležen 6. marta,  testirano je skoro 230 hiljada, a registrovano 11.275 zaraženih. Umrlo je 240 ljudi, procenat smrtnosti je 2,13 odsto. Oporavilo se 6.277 obolelih.

MONITOR: Koje su mjere još na snazi?

BIŠEVAC: Najuočljivije je da putnici u gradskom prevozu u Beogradu uglavnom nose maske i rukavice, bar oni srednje i starije generacije. Mladi većinom ne poštuju nikakve mere. Na pijacama, u prodavnicama, tržnim centrima, kao i ostalim zatvorenim objektima takođe se mogu videti ljudi s maskama, ali sve su ređi. Preporučeno je nošenje zaštitne opreme i na radnim mestima. Na ulici se građani trude da drže rastojanje, ali sve je mnogo opuštenije.

MONITOR:Je li Srbija spremno dočekala epidemiju?

BIŠEVAC: Epidemiju nisu spremno dočekale ni mnogo veće, bogatije i razvijenije zemlje, pa kako bi onda Srbija? Ako je korona iznenadila Francusku,  Italiju i Španiju, šta od Srbije da očekujemo?  Ipak,  mislim da smo prošli bolje od mnogih. Zaostajemo za većim delom bivše Jugoslavije, Hrvatskom i Crnom Gorom, na primer, ali u poređenju sa ostatkom kontinenta nismo loši. Verujem da su za to zaslužni ljudi na terenu, zaposleni u bolnicama, lekari, medicinske sestre, tehničari, vozači, spremačice… Pandemija virusa KOVID-19 je pokazala da su bolje prošle zemlje koje su očuvale državni zdravstveni sistem nego one koje su sve privatizovale.  U Srbiji je, ipak, pored silnih problema i nedostatka para, opstao državni zdravstveni sistem.

MONITOR:  U februaru je na konferenciji za novinare rečeno da je korona virus najsmješnija epidemija …

BIŠEVAC: Svašta se moglo čuti na toj konferenciji za novinare. I da treba da idemo u šoping u Milano i da rakija leči koronu. Posle nekoliko dana, vlast je ,,okrenula ćurak” i na ulicama se pojavila vojska, koja je počela da čuva bolnice, domove za stare, migrantske centre, proglašeno je vanredno stanje, predsednik Vučić je govorio da će nam groblja biti mala… Od smeha i tvrdnji da Srbi imaju gene otporne na koronu, za nekoliko dana smo prešli 180 stepeni i ušli u fazu panike i histerije, imali smo karantin po tri dana.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

NIJAZ SKENDERAGIĆ, POTPREDSJEDNIK SAVEZA ANTIFAŠISTA I BORACA NARODNOOSLOBODILAČKOG RATA BiH: Svojevrsni praznik antifašizma u Sarajevu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U BiH je donijet  opaki virus neofašizma i nacionalizma, koji već tridesetak godina razara ovu lijepu državu u kojoj smo složno i u ljubavi živjeli. Političke aspiracije i susjeda i komšija neprestano se lome preko leđa napaćene BiH

 

MONITOR: Povodom nedavne mise u Sarajevu ustašama stradalim  u Blajburgu članovi Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u BiH, i drugi građani antifašisti, organizovali su  komemorativnu šetnju kako bi se odala pošta žrtvama ustaškog režima. Koje su najvažnije poruke sa tog  antifašističkog skupa?

SKENDERAGIĆ: Sarajevo nikada nije bilo na pogrešnoj strani istorije. Kroz istoriju je Sarajevo preživjelo mnoga razaranja, ubijanja koja su kod njegovih stanovnika izazvala prkos i inat da se odupru svim nevoljama.

Nije u redu da se usred jednog antifašističkog, slobodarskog Sarajeva, koje se još liječi od dva krvava rata, dosipa so na rane tako što se održava misa onima koji su počinili neke od najkrvavijih zločina u ovome gradu.

Poruka, koju je poslalo građansko, antifašističko Sarajevo, pozitivno je odjeknula u cijelom svijetu i regionu. Bio sam ponosan na svoje sugrađane koji su jednom tihom, dostojanstvenom, komemorativnom šetnjom odavali poštovanje žrtvama ustaškog režima u Sarajevu bez ijednog incidenta.

Bio je ovo jedan od najvećih vjerskih i etnički miješanih antifašističkih skupova u BiH posljednjih decenija. Bio je to svojevrsni praznik antifašizma  u Sarajevu. To je svima nama koji volimo svoj grad i svoju domovinu dalo neku nadu i podstrek da se vrijedi boriti za bolje sutra.

MONITOR: Jeste li zadovoljni odzivom građana, je li među njima bilo poznatih ličnosti iz kulture i politike?

SKENDERAGIĆ: Onako masovan odziv građana Sarajeva učinio je ukupni dojam još impresivnijim i veličanstvenijim. Bezbroj uglednih i poštovanih ljudi je defilovalo taj dan – umjetnika, redatelja, glumaca, medicinskih radnika, književnika, sportista, poznatih i dragih Sarajlija. Ono što me posebno obradovalo jeste veliki broj mladih. Na mene je naročito emotivan dojam ostavilo to što se tih dana, kako u medijima tako i na društvenim mrežama, oglasio veliki broj potomaka nevino stradalih Sarajlija koji su pisali o svojim djedovima, bakama, stričevima i rođacima koje su ustaše surovo mučile i svirepo ubijale.

MONITOR: Misa, koja je održana pod pokroviteljstvom Sabora Republike Hrvatske, bilo je još jedno miješanje Hrvatske u unutrašnje stvari BiH. Zašto vam to rade susjedi?

SKENDERAGIĆ: Nama u BiH je donijet  jedan opaki virus neofašizma i nacionalizma. Taj opaki virus, evo već tridesetak godina razara ovu lijepu državu u kojoj smo složno i u ljubavi živjeli.

Političke aspiracije i susjeda i komšija neprestano se lome preko leđa ove napaćene BiH. Nikako da nas, ako već neće da nam pomognu,  bar ostave na miru da sami rješavamo svoje probleme i gradimo ljepšu budućnost. Znate kako se kod nas kaže: kad se u Beogradu i Zagrebu nakašlju, mi u BiH dobijemo upalu pluća.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo