Povežite se sa nama

INTERVJU

DEJAN MILOVAC, MANS: Ne smijemo dozvoliti da gušenje sloboda nadživi koronu

Objavljeno prije

na

Kada su u pitanju medijske slobode i uopšte sloboda govora u doba korone, bojim se da se uspostavlja praksa koja ima za cilj da i građane i novinare gurne u autocenzuru. Mjere koje se sprovode, naročito kada je u pitanju sloboda, manir su najmračnijih totaliratnih režima

 

MONITOR: Visoki funkcioneri DPS –a obilaze opštine, drže govore, ili dijele pomoć od sredstava građana koja su se slila u budžet NKT. Ocijenili ste da se očito radi o predizbornoj kampanji. Koliko je u ovoj situaciji uopšte moguće kontrolisati takve aktivnosti i zloupotrebe državnih fondova?

MILOVAC: Samo naivni su mogli očekivati da je sa epidemijom virusa korona došla i neka nova, transparetnija i odgovornija vlast koja neće koristiti smanjenu pažnju javnosti za najprizemniji politički marketing i da neće upravo najranjivije kategorije stanovništva ponovo koristiti za ostvarivanje takozvane institucionalne prednosti na terenu. Primjeri za to su brojni, počev od povećane aktivnosti funkcionera vladajuće partije u lokalnim zajednicama, pa sve do monopolizacije distribucije humanitarne pomoći onima kojima je u ovom trenutku najpotrebnija.

Kao što sam ranije rekao, nema sumnje da su političke partije već ušle u predizbornu kampanju i da se, nažalost, situacija opšte neizvjesnosti koristi na besprizoran način. Naravno ,,meko vanredno stanje”, mjere koje dobrim dijelom nemaju samo za cilj sprječavanje širenja epidemije, već i značajno ograničavanje slobode govora, predstavljaju idealno okruženje za svaki autoritarni režim, pa ni crnogorski nije izuzetak.

MONITOR: Kako vidite rad NKT, njihovo raspolaganje finansijama, da li je transparentno i može li se  imati pravi uvid?

MILOVAC: Mnogo se ovih dana priča o struci i o tome kako  „politika sada sluša struku, te kako je došlo njeno vrijeme“. Čak i površan pogled na sastav NKT-a, te rukovodioce operativnih štabova, dovoljan je da se vidi da se većinom radi o provjerenom političkom kadru koji već gotovo tri decenije bespogovorno sluša političke direktive, a nikako ono što struka ima da kaže. Većina odluka koju je ovo tijelo donijelo je obrazložena stavovima i preporukama ,,struke”, a da do sada nismo dobili makar kakvo detaljnije obrazloženje osim da se toga moramo strogo pridržavati i da smo sami krivi ukoliko se situacija sa epidemijom pogorša. Nažalost, uz mjere koje jesu bile neophodne kako bi se spriječilo dalje širenje zaraze, u paketu smo dobili i cio set mjera koje značajno ograničavaju osnovne ljudska prava i slobode. Kada je u pitanju raspolaganje finansijama, dovoljno je reći da je Zakon o javnim nabavkama u potpunosti suspendovan, te da se isplate dobavljačima vrše isključivo na osnovu odluka NKT-a. Zašto su neki dobavljači favorizovani u odnosu na druge su pitanja na koja još uvijek nema odgovora. Izvještaji o potrošnji koje objavljuje NKT pružaju samo ograničene informacije iz kojih se doduše može vidjeti da su određeni dobavljači privilegovani, te da se određene vrste roba isključivo kod njih kupuju. I dalje nisu dostupni zapisnici sa sjednica ovog tijela, odluke, a proces odlučivanja se odvija daleko od očiju javnosti.

MONITOR: Apelovali ste na Vladu da se odloži rad na Nacrtu Zakona o slobodnom pristupu informacijama u doba epidemije. Kakav je odgovor?

MILOVAC: MANS je u saradnji sa kolegama iz nevladinog sektora i medijske zajednice na vrijeme prepoznao namjeru Ministarstva javne uprave i Vlade Crne Gore da upravo situaciju sa epidemijom virusa korona iskoristi za nastavak rada na Zakonu o slobodom prisutupu informacijama (SPI). Smatrali smo da  u atmosferi straha i u doba globalne pandemije ne postoje ni elementarni uslovi za održavanje kvalitetne javne rasprave o tako važnom zakonu. Pritisak koji smo kreirali, zajedno sa našim partnerima iz relevantnih međunarodnih organizacija je dao rezultat, pa je rad na Zakonu o SPI odložen za vrijeme nakon epidemije. Naravno, to je tek prvi korak od mnoštva koji će Vlada Crne Gore morati da napravi ako želimo da imamo zakon koji služi da zaštiti javni interes, a ne bude paravan za ostvarenje partijskih i profitnih. U ovoj verziji predloga izmjena zakona se i dalje nalaze vrlo problematične odredbe kojima se dodatno, uz postojeća ograničenja, sužava prostor za uvid u ono što rade državni organi.

Podsjetiću vas da izmjene zakona predviđaju da političke partije budu oslobođene primjene ovog zakona, što bi upravo u izbornoj godini praktično onemogućilo bilo kakvu građansku kontrolu finansija političkih partija. Potpuno smo uvjereni da je do ovakvih predloga došlo upravo zbog činjenice da su civilni sektor i mediji na osnovu Zakona o SPI otkrivali brojne slučajeve unošenja takozvanih crnih fondova u predizborne kampanje. Ostale problematične odredbe se odnose na samu definiciju toga što je informacija koje državnim institucijama omogućavaju da uskrate pristup podacima čak i ako ih faktički posjeduju. Naravno, predlog izmjena ponovo ne donosi precizniju definiciju poslovne i poreske tajne koje su do sada jako često korišćene od strane državnih institucija kako bi sakrili podatke koji po svojoj prirodi moraju biti javni.

MONITOR: Kažete da se u ovom periodu pokušava dodatno suziti ionako uzak prostor za slobodan pristup informacijama?

MILOVAC: Kao što sam pomenuo, aktuelna situacija predstavlja veoma plodno tlo za zloupotrebe i ograničavanje osnovnih prava i sloboda. Jedno od njih svakako jeste pravo na pravovremenu i tačnu informaciju o tome šta rade oni koje plaćamo našim novcem. Jedan od najočiglednijih primjera za to su takozvane press konferencije NKT-a koje se organizuju bez prisustva novinara. Crna Gora je među rijetkim zemljama koja je odlučila da sa javnošću na taj način komunicira o važnim pitanjima vezanim za epidemiju virusa korona. U ovakvoj situaciji je više nego ikada važno da građani imaju sve informacije od javnog interesa i da do kraja razumiju pozadinu mjera koje donose državni organi.  Umjesto toga, pod izgovorom da novinare štite od zaraze, imamo praksu da se pitanja na konferencijama za novinare filtriraju, te da mnoga od njih ostaju bez odgovora. Nemam sumnju da je takva odluka donijeta da bi se ono što nam se prezentuje kao ,,struka” zaštitilo od nezgodnih pitanja.

MONITOR: Crna Gora je opet pala na listi medijskih sloboda. Da li je to  očekivano? 

MILOVAC: Svako ko iole prati dešavanja na medijskoj sceni u Crnoj Gori ne može biti iznenađen ocjenom da smo ponovo pali na listi medijskih sloboda. Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se Crna Gora našla na začelju liste zemalja u regionu koji već decenijama slovi za problematičan kada su u pitanju medijske slobode. Smatram da je tome dominatno doprinio izostanak konkretnih rezultata u procesuiranju napadača i njihovih nalogodavaca na novinare i njihovu imovinu. Istrage čije rezultate smo svi imali priliku da vidimo se isključivo završavaju na identifikaciji pukih izvršilaca, dok stvarni nalogodavci i dalje izmiču pravdi. Takvi rezultati dodatno podgrijavaju sumnje da osim retoričke, nema i stvarne političke volje da se u Crnoj Gori stvore elementarni uslovi za rad novinara.

MONITOR: A, medijske slobode u doba korone?

MILOVAC:  Kada su u pitanju medijske slobode i u opšte sloboda govora u doba korone, bojim se da se uspostavlja praksa koja ima za cilj da i građane i novinare gurne u autocenzuru. Mjere koje se sprovode, naročito kada je u pitanju sloboda govora i izražavanja manir su najmračnijih totaliratnih režima. Ovo je posebno izraženo kada je u pitanju prostor koji državni organi malo ili nimalo mogu da kontrolišu, kao što su društvene mreže. Smatram da nikako ne smijemo dozvoliti da takva praksa nadživi trenutnu epidemiju i postane način na koji će se država obračunavati sa građanima samo zato što misle drugačije.

MONITOR: Koliko civilni sektor trpi zbog situacije sa pandemijom?  

MILOVAC: Sve ono što važi za onaj dio medijske zajednice koji radi u javnom interesu odnosi se i na nevladin sektor. Kada je u pitanju konkretno MANS, za nas svakako predstavlja izazov pristup informacijama kako bi mogli na adekvatan način da pratimo na koji način postupaju državni organi. Kao što sam ranije rekao, vrijeme epidemije je vrlo pogodno da određene kompanije i pojedinci steknu enorman profit mimo procedura, bez javnih tendera i daleko od budnog oka javnosti. Kada na svojoj strani u takvoj situaciji imate i državne organe kao partnere, najčešće trpi javni interes. Jedan od ključnih izazova u narednom periodu za nas će biti da sačuvamo pravo na slobodan pristup informacijama kao jedan od ključnih alata za borbu protiv korupcije i povećanje transparentnosti rada državnih institucija.

MONITOR: Kako ocjenjujete  mjere koje Vlada preduzima?

MILOVAC: Mjere koje je Vlada do sada obznanila povodom saniranja ekonomskih posljedica su samo nastavak ekonomske politike koja se u Crnoj Gori sprovodi decenijama. Čuveni moratorijum na kreditne obaveze građana je, prema analizama ekonomskih eksperata, nešto što neće građanima obezbijediti prijeko potrebnu pomoć, ali će sa druge strane banke zaštititi od gubitka zarade od kamata. Posebno je simptomatična odluka da ,,kapitalni projekti ne smiju stati”, te da i dalje nesmetano funkcionišu upravo oni sektori u kojima svega nekoliko kompanija imaju takozvani ,,meki monopol” poput građevinarstva, trgovine i nabavke medicinske opreme. Ne vidim kako u situaciji uzdrmanog globalnog i regionalnog tržišta Vlada Crne Gore može uraditi išta bolje nego što je to mogla u redovnim uslovima. Nakon završetka epidemije na naplatu će doći sve ono što smo uradili ili propustili da uradimo kao država kada je u pitanju podrška, prije svega maloj privredi.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo