Povežite se sa nama

DRUŠTVO

FOTELJA BOBANA ŠARANOVIĆA DIREKTORA POLICIJSKE AKADEMIJE: Dok nastavnici štrajkuju

Objavljeno prije

5 godina

na

Grupa nastavnika  Akademiju brani štrajkom od direktora i traži njegovu smjenu, a on,  kako tvrdi, brani Akademiju od njih i da mu ne pada na pamet da se rastane od direktorske fotelje

 

Za upis na Akademiju treba puno upornosti, a svi kandidati treba da se pripreme na stres.

Kada je ovo prije dvije godine kazao jedan polaznik Policijske akademije u Danilovgradu nije ni slutio da je uspostavio i dijagnozu onome što se od tada do dana današnjeg dešava u toj ustanovi.

U četvrtak se navršilo trideset dana od kada štrajkuje njenih 11 nastavnika tražeći smjenu direktora Bobana Šaranovića. Uporni oni  a uporan i direktor da sačuva fotelju. O stresnoj situaciji u Akademiji da i ne govorimo.

Štrajkački odbor je prije nekoliko dana saopštio da Šaranović umjesto da rješava probleme na Akademiji vrijeme “provodi vozikajući se službenim autom i obilazeći zemlje svijeta o državnom trošku”. Tvrde da Šaranović ne može ostati na čelu Policijske akademije, jer je Prosvjetna inspekcija utvrdila ozbiljne zloupotrebe i njegova nezakonita postupanja.

Prije pet mjeseci počeli su da se obraćaju državnim institucijama zbog sumnji da direktor zloupotrebljava  položaj i pokušava da Akademiju “nakon devastacije u pravnom, moralnom i ljudskom smislu, pretvori u svoj lični posjed”.

Tvrde da je ključni problem u Akademiji neusklađenost teksta Statuta sa Ustavom i zakonom. Problem je i Kolektivni ugovor koji je bez znanja i potpisa tadašnjeg predsjednika Sindikata objavljen na sajtu Vlade. Saopštili su da je nezakonito smijenjen predsjednik Sindikata, nakon čega je direktor “krenuo u lične obračune kroz nasilnu i nezakonitu smjenu” njihovih predstavnika u Upravnom odboru.

Pošto mjesecima nisu dobili odgovor od odgovarajućih institucija, 25. marta  stupili su u štrajk upozorenja. Prvog dana štrajka četvorici nastavnika, članova Štrajkačkog odbora, uručene su su spenzije, jer je po mišljenju direktora odluka o štrajku nezakonita.

Iako je štrajk najavljen 22. marta, direktor je otputovao u Ameriku dva dana kasnije.

Uz parolu Akademijo ne damo te, nastavnici i dalje apeluju na nadležne državne organe da reaguju. Poručuju da od štrajka neće odustati do ispunjenja zahtjeva: “Smatramo da Šaranović permanentno zloupotrebljava položaj, manipuliše, podmeće, razjedinjava kolektiv i vrši mobing nad službenicima. Smatramo da ne posjeduje ni profesionalne ni moralne kvalitete da bi rukovodio ovom respektabilnom ustanovom”.

Nastavnici mjesecima traže pomoć od premijera Duška Markovića, ministra prosvjete Damira Šehovića, ali oni ne odgovaraju na njihove dopise.

“O svim zloupotrebama smo dva puta obavijestili premijera Duška Markovića, dva puta ministra prosvjete Damira Šehovića, dva puta članove Upravnog odbora i danilovgradsku lokalnu samoupravu. Pet mjeseci nismo dobili nikakav odgovor. Uz poštovanje drugih obaveza koje navedene institucije imaju, svakodnevnu torturu, manipulacije, diskriminaciju, zloupotrebe i apsolutizam jednog čovjeka više ne možemo i ne želimo da trpimo”, saopštili su štrajkači.

Direktor Šaranović ne može mirno otići sa te pozicije, već mora biti uhapšen zbog krivičnih djela koja čini kao najodgovorniji u toj obrazovnoj ustanovi, rekao je Damir Zejnilović, jedan od suspendovanih nastavnika, objašnjavajući da on i deset njegovih kolega “mjesecima ukazuju na Šaranovićeve nezakonite postupke”.

Štrajkači kažu da Šaranović iz budžeta rasipa veliku količinu novca za sudske postupke i troškove, ne vodeći računa o zakonitosti, samo da bi se revanširao nastavnicima koji su tražili njegovu smjenu.

Šaranović je optužio nastavnike da se pod plaštom navodne brige za rad ustanove  bore za svoje nezakonite privilegije. On je saopštio da  etiketiranje i  neutemeljene optužbe ne mogu sakriti  da Akademija i on rade u skladu sa ovlašćenjima i nadležnostima, u korist ustanove i ne kršeći nijedno slovo zakona: “Jedini koji su se ogriješili o zakonske odredbe jesu upravo pomenuti nastavnici, kojima za razliku od prethodnih godina, nije uspio puč na Policijskoj akademiji i blokiranje njenog rada”.

Nastavnici  koji su pribjegli nezakonitim opstrukcijama, moraju biti svjesni da će snositi posljedice za svoje postupanje shodno zakonu, poručio je Šaranović.  Nastavnike koji su tražili njegovu smjenu optužio je da pokušavaju da zavedu anarhiju na Akademiji, poručujući im da to neće učiniti.

Krajem prošle godine Šaranović se požalio:”Razočaran sam reagovanjom kolega nastavnika, sa kojima sam 10 godina kao nastavnik dijelio i dobro i zlo. I ranije je bilo razmirica na relaciji nastavnici – direktor, ali su se stvari riješavale unutar kuće. Ovog puta, iz njima znanih razloga, odlučuju da to bude van ustanove i putem medija”.

Akademija se prije dvije godine pročula i po tome što je na nju upisano mnogo više kandidata nego što je traženo konkursom.Upisano je, na primjer, dvanaest njih koji nisu položili prijemni ispit, petoro nije prošlo test psihičke sposobnosti, jedan kandidat nije prošao specijalistički ljekarski pregled, a jedan nije ni učestvovao u selekciji zbog nepostojanja potrebne dokumentacije. Većina upisanih bili su iz manjinskih naroda, a Šaranović im je odobrio upis kao vršilac dužnosti direktora Akademije.

Šaranović je tvrdio da su shodno potrebama Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije primljeni svi koji su položili testove. Iz MUP-a su odgovorili Vijestima da nisu  tražili od Šaranovića da upiše više kandidata od broja predviđenog konkursom.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević zatražila je hitno pokretanje postupka inspekcijskog nadzora nad upisom kandidata u Policijsku akademiju za školsku 2017/18.

Odgovorni pojedinci iz afere „Policijska akademija“ uhvaćeni su javno u neistini i nadležni ne čine ništa da to sankcionišu, saopštila je Ujedinjena Crna Gora. Istakli su da je Šaranović to kivično djelo učinio iz nepotističkih i stranačkih interesa.

Nastavnici koji štrajkuju kao jedan od direktorovih grjehova navode  zloupotrebu službenih vozila. Kažu da Šaranović pitanje prevoza definiše kao “nezakonite privilegije dijela nastavnika”, prećutkujući činjenicu da je, između ostalih privilegovanih službenika, službena vozila “dodijelio na lično zaduženje dvojici nastavnika koji ga podržavaju”. Korisnicima službenih vozila je, tvrde, strogo zabranjeno da prevoze ostale zaposlene.

Tvrde i da je novčano nagradio “poslušne koji su mu svojim potpisom dali podršku da nezakonito smijeni predsjednika sindikata Policijske akademije Žarka Mrdovića”.

Direktor Šaranović je, saopštili su, svakom poslušniku – potpisniku dao po 150 eura kao novogodišnji poklon, dok je nastavnicima koji su tražili njegovo razrješenje i smjenu zbog raznih malverzacija koje je vršio za vrijeme svog rukovođenja, kao i drugim ‘neposlušnim’ zaposlenima uskraćena novogodišnja nagrada.

Šaranović je diplomirani pravnik. Od 2008.  bio je profesor prava na Policijskoj akademiji,  sedam godina kasnije imenovan je za rukovodioca Sektora za osnovno policijsko obrazovanje, a onda za vršioca direktora Akademije. Za direktora imenovao ga je ministar prosvjete Damir Šehović 27. novembra 2017. godine.

Vijesti su objavile da je Šaranović dobar izbor za premijera Duška Markovića i da su u vladajućoj koaliciji DPS-SD takođe saglasni da je on najbolji za tu fotelju.

A zna se: ko je miljenik vlasti i njen odani vojnik – može da radi sve što mu se prohtije.

 

                                                Veseljko KOPRIVICA

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

1 sedmica

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo