Povežite se sa nama

DRUŠTVO

FOTELJA BOBANA ŠARANOVIĆA DIREKTORA POLICIJSKE AKADEMIJE: Dok nastavnici štrajkuju

Objavljeno prije

na

Grupa nastavnika  Akademiju brani štrajkom od direktora i traži njegovu smjenu, a on,  kako tvrdi, brani Akademiju od njih i da mu ne pada na pamet da se rastane od direktorske fotelje

 

Za upis na Akademiju treba puno upornosti, a svi kandidati treba da se pripreme na stres.

Kada je ovo prije dvije godine kazao jedan polaznik Policijske akademije u Danilovgradu nije ni slutio da je uspostavio i dijagnozu onome što se od tada do dana današnjeg dešava u toj ustanovi.

U četvrtak se navršilo trideset dana od kada štrajkuje njenih 11 nastavnika tražeći smjenu direktora Bobana Šaranovića. Uporni oni  a uporan i direktor da sačuva fotelju. O stresnoj situaciji u Akademiji da i ne govorimo.

Štrajkački odbor je prije nekoliko dana saopštio da Šaranović umjesto da rješava probleme na Akademiji vrijeme “provodi vozikajući se službenim autom i obilazeći zemlje svijeta o državnom trošku”. Tvrde da Šaranović ne može ostati na čelu Policijske akademije, jer je Prosvjetna inspekcija utvrdila ozbiljne zloupotrebe i njegova nezakonita postupanja.

Prije pet mjeseci počeli su da se obraćaju državnim institucijama zbog sumnji da direktor zloupotrebljava  položaj i pokušava da Akademiju “nakon devastacije u pravnom, moralnom i ljudskom smislu, pretvori u svoj lični posjed”.

Tvrde da je ključni problem u Akademiji neusklađenost teksta Statuta sa Ustavom i zakonom. Problem je i Kolektivni ugovor koji je bez znanja i potpisa tadašnjeg predsjednika Sindikata objavljen na sajtu Vlade. Saopštili su da je nezakonito smijenjen predsjednik Sindikata, nakon čega je direktor “krenuo u lične obračune kroz nasilnu i nezakonitu smjenu” njihovih predstavnika u Upravnom odboru.

Pošto mjesecima nisu dobili odgovor od odgovarajućih institucija, 25. marta  stupili su u štrajk upozorenja. Prvog dana štrajka četvorici nastavnika, članova Štrajkačkog odbora, uručene su su spenzije, jer je po mišljenju direktora odluka o štrajku nezakonita.

Iako je štrajk najavljen 22. marta, direktor je otputovao u Ameriku dva dana kasnije.

Uz parolu Akademijo ne damo te, nastavnici i dalje apeluju na nadležne državne organe da reaguju. Poručuju da od štrajka neće odustati do ispunjenja zahtjeva: “Smatramo da Šaranović permanentno zloupotrebljava položaj, manipuliše, podmeće, razjedinjava kolektiv i vrši mobing nad službenicima. Smatramo da ne posjeduje ni profesionalne ni moralne kvalitete da bi rukovodio ovom respektabilnom ustanovom”.

Nastavnici mjesecima traže pomoć od premijera Duška Markovića, ministra prosvjete Damira Šehovića, ali oni ne odgovaraju na njihove dopise.

“O svim zloupotrebama smo dva puta obavijestili premijera Duška Markovića, dva puta ministra prosvjete Damira Šehovića, dva puta članove Upravnog odbora i danilovgradsku lokalnu samoupravu. Pet mjeseci nismo dobili nikakav odgovor. Uz poštovanje drugih obaveza koje navedene institucije imaju, svakodnevnu torturu, manipulacije, diskriminaciju, zloupotrebe i apsolutizam jednog čovjeka više ne možemo i ne želimo da trpimo”, saopštili su štrajkači.

Direktor Šaranović ne može mirno otići sa te pozicije, već mora biti uhapšen zbog krivičnih djela koja čini kao najodgovorniji u toj obrazovnoj ustanovi, rekao je Damir Zejnilović, jedan od suspendovanih nastavnika, objašnjavajući da on i deset njegovih kolega “mjesecima ukazuju na Šaranovićeve nezakonite postupke”.

Štrajkači kažu da Šaranović iz budžeta rasipa veliku količinu novca za sudske postupke i troškove, ne vodeći računa o zakonitosti, samo da bi se revanširao nastavnicima koji su tražili njegovu smjenu.

Šaranović je optužio nastavnike da se pod plaštom navodne brige za rad ustanove  bore za svoje nezakonite privilegije. On je saopštio da  etiketiranje i  neutemeljene optužbe ne mogu sakriti  da Akademija i on rade u skladu sa ovlašćenjima i nadležnostima, u korist ustanove i ne kršeći nijedno slovo zakona: “Jedini koji su se ogriješili o zakonske odredbe jesu upravo pomenuti nastavnici, kojima za razliku od prethodnih godina, nije uspio puč na Policijskoj akademiji i blokiranje njenog rada”.

Nastavnici  koji su pribjegli nezakonitim opstrukcijama, moraju biti svjesni da će snositi posljedice za svoje postupanje shodno zakonu, poručio je Šaranović.  Nastavnike koji su tražili njegovu smjenu optužio je da pokušavaju da zavedu anarhiju na Akademiji, poručujući im da to neće učiniti.

Krajem prošle godine Šaranović se požalio:”Razočaran sam reagovanjom kolega nastavnika, sa kojima sam 10 godina kao nastavnik dijelio i dobro i zlo. I ranije je bilo razmirica na relaciji nastavnici – direktor, ali su se stvari riješavale unutar kuće. Ovog puta, iz njima znanih razloga, odlučuju da to bude van ustanove i putem medija”.

Akademija se prije dvije godine pročula i po tome što je na nju upisano mnogo više kandidata nego što je traženo konkursom.Upisano je, na primjer, dvanaest njih koji nisu položili prijemni ispit, petoro nije prošlo test psihičke sposobnosti, jedan kandidat nije prošao specijalistički ljekarski pregled, a jedan nije ni učestvovao u selekciji zbog nepostojanja potrebne dokumentacije. Većina upisanih bili su iz manjinskih naroda, a Šaranović im je odobrio upis kao vršilac dužnosti direktora Akademije.

Šaranović je tvrdio da su shodno potrebama Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije primljeni svi koji su položili testove. Iz MUP-a su odgovorili Vijestima da nisu  tražili od Šaranovića da upiše više kandidata od broja predviđenog konkursom.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević zatražila je hitno pokretanje postupka inspekcijskog nadzora nad upisom kandidata u Policijsku akademiju za školsku 2017/18.

Odgovorni pojedinci iz afere „Policijska akademija“ uhvaćeni su javno u neistini i nadležni ne čine ništa da to sankcionišu, saopštila je Ujedinjena Crna Gora. Istakli su da je Šaranović to kivično djelo učinio iz nepotističkih i stranačkih interesa.

Nastavnici koji štrajkuju kao jedan od direktorovih grjehova navode  zloupotrebu službenih vozila. Kažu da Šaranović pitanje prevoza definiše kao “nezakonite privilegije dijela nastavnika”, prećutkujući činjenicu da je, između ostalih privilegovanih službenika, službena vozila “dodijelio na lično zaduženje dvojici nastavnika koji ga podržavaju”. Korisnicima službenih vozila je, tvrde, strogo zabranjeno da prevoze ostale zaposlene.

Tvrde i da je novčano nagradio “poslušne koji su mu svojim potpisom dali podršku da nezakonito smijeni predsjednika sindikata Policijske akademije Žarka Mrdovića”.

Direktor Šaranović je, saopštili su, svakom poslušniku – potpisniku dao po 150 eura kao novogodišnji poklon, dok je nastavnicima koji su tražili njegovo razrješenje i smjenu zbog raznih malverzacija koje je vršio za vrijeme svog rukovođenja, kao i drugim ‘neposlušnim’ zaposlenima uskraćena novogodišnja nagrada.

Šaranović je diplomirani pravnik. Od 2008.  bio je profesor prava na Policijskoj akademiji,  sedam godina kasnije imenovan je za rukovodioca Sektora za osnovno policijsko obrazovanje, a onda za vršioca direktora Akademije. Za direktora imenovao ga je ministar prosvjete Damir Šehović 27. novembra 2017. godine.

Vijesti su objavile da je Šaranović dobar izbor za premijera Duška Markovića i da su u vladajućoj koaliciji DPS-SD takođe saglasni da je on najbolji za tu fotelju.

A zna se: ko je miljenik vlasti i njen odani vojnik – može da radi sve što mu se prohtije.

 

                                                Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo