Povežite se sa nama

DRUŠTVO

FOTELJA BOBANA ŠARANOVIĆA DIREKTORA POLICIJSKE AKADEMIJE: Dok nastavnici štrajkuju

Objavljeno prije

na

Grupa nastavnika  Akademiju brani štrajkom od direktora i traži njegovu smjenu, a on,  kako tvrdi, brani Akademiju od njih i da mu ne pada na pamet da se rastane od direktorske fotelje

 

Za upis na Akademiju treba puno upornosti, a svi kandidati treba da se pripreme na stres.

Kada je ovo prije dvije godine kazao jedan polaznik Policijske akademije u Danilovgradu nije ni slutio da je uspostavio i dijagnozu onome što se od tada do dana današnjeg dešava u toj ustanovi.

U četvrtak se navršilo trideset dana od kada štrajkuje njenih 11 nastavnika tražeći smjenu direktora Bobana Šaranovića. Uporni oni  a uporan i direktor da sačuva fotelju. O stresnoj situaciji u Akademiji da i ne govorimo.

Štrajkački odbor je prije nekoliko dana saopštio da Šaranović umjesto da rješava probleme na Akademiji vrijeme “provodi vozikajući se službenim autom i obilazeći zemlje svijeta o državnom trošku”. Tvrde da Šaranović ne može ostati na čelu Policijske akademije, jer je Prosvjetna inspekcija utvrdila ozbiljne zloupotrebe i njegova nezakonita postupanja.

Prije pet mjeseci počeli su da se obraćaju državnim institucijama zbog sumnji da direktor zloupotrebljava  položaj i pokušava da Akademiju “nakon devastacije u pravnom, moralnom i ljudskom smislu, pretvori u svoj lični posjed”.

Tvrde da je ključni problem u Akademiji neusklađenost teksta Statuta sa Ustavom i zakonom. Problem je i Kolektivni ugovor koji je bez znanja i potpisa tadašnjeg predsjednika Sindikata objavljen na sajtu Vlade. Saopštili su da je nezakonito smijenjen predsjednik Sindikata, nakon čega je direktor “krenuo u lične obračune kroz nasilnu i nezakonitu smjenu” njihovih predstavnika u Upravnom odboru.

Pošto mjesecima nisu dobili odgovor od odgovarajućih institucija, 25. marta  stupili su u štrajk upozorenja. Prvog dana štrajka četvorici nastavnika, članova Štrajkačkog odbora, uručene su su spenzije, jer je po mišljenju direktora odluka o štrajku nezakonita.

Iako je štrajk najavljen 22. marta, direktor je otputovao u Ameriku dva dana kasnije.

Uz parolu Akademijo ne damo te, nastavnici i dalje apeluju na nadležne državne organe da reaguju. Poručuju da od štrajka neće odustati do ispunjenja zahtjeva: “Smatramo da Šaranović permanentno zloupotrebljava položaj, manipuliše, podmeće, razjedinjava kolektiv i vrši mobing nad službenicima. Smatramo da ne posjeduje ni profesionalne ni moralne kvalitete da bi rukovodio ovom respektabilnom ustanovom”.

Nastavnici mjesecima traže pomoć od premijera Duška Markovića, ministra prosvjete Damira Šehovića, ali oni ne odgovaraju na njihove dopise.

“O svim zloupotrebama smo dva puta obavijestili premijera Duška Markovića, dva puta ministra prosvjete Damira Šehovića, dva puta članove Upravnog odbora i danilovgradsku lokalnu samoupravu. Pet mjeseci nismo dobili nikakav odgovor. Uz poštovanje drugih obaveza koje navedene institucije imaju, svakodnevnu torturu, manipulacije, diskriminaciju, zloupotrebe i apsolutizam jednog čovjeka više ne možemo i ne želimo da trpimo”, saopštili su štrajkači.

Direktor Šaranović ne može mirno otići sa te pozicije, već mora biti uhapšen zbog krivičnih djela koja čini kao najodgovorniji u toj obrazovnoj ustanovi, rekao je Damir Zejnilović, jedan od suspendovanih nastavnika, objašnjavajući da on i deset njegovih kolega “mjesecima ukazuju na Šaranovićeve nezakonite postupke”.

Štrajkači kažu da Šaranović iz budžeta rasipa veliku količinu novca za sudske postupke i troškove, ne vodeći računa o zakonitosti, samo da bi se revanširao nastavnicima koji su tražili njegovu smjenu.

Šaranović je optužio nastavnike da se pod plaštom navodne brige za rad ustanove  bore za svoje nezakonite privilegije. On je saopštio da  etiketiranje i  neutemeljene optužbe ne mogu sakriti  da Akademija i on rade u skladu sa ovlašćenjima i nadležnostima, u korist ustanove i ne kršeći nijedno slovo zakona: “Jedini koji su se ogriješili o zakonske odredbe jesu upravo pomenuti nastavnici, kojima za razliku od prethodnih godina, nije uspio puč na Policijskoj akademiji i blokiranje njenog rada”.

Nastavnici  koji su pribjegli nezakonitim opstrukcijama, moraju biti svjesni da će snositi posljedice za svoje postupanje shodno zakonu, poručio je Šaranović.  Nastavnike koji su tražili njegovu smjenu optužio je da pokušavaju da zavedu anarhiju na Akademiji, poručujući im da to neće učiniti.

Krajem prošle godine Šaranović se požalio:”Razočaran sam reagovanjom kolega nastavnika, sa kojima sam 10 godina kao nastavnik dijelio i dobro i zlo. I ranije je bilo razmirica na relaciji nastavnici – direktor, ali su se stvari riješavale unutar kuće. Ovog puta, iz njima znanih razloga, odlučuju da to bude van ustanove i putem medija”.

Akademija se prije dvije godine pročula i po tome što je na nju upisano mnogo više kandidata nego što je traženo konkursom.Upisano je, na primjer, dvanaest njih koji nisu položili prijemni ispit, petoro nije prošlo test psihičke sposobnosti, jedan kandidat nije prošao specijalistički ljekarski pregled, a jedan nije ni učestvovao u selekciji zbog nepostojanja potrebne dokumentacije. Većina upisanih bili su iz manjinskih naroda, a Šaranović im je odobrio upis kao vršilac dužnosti direktora Akademije.

Šaranović je tvrdio da su shodno potrebama Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije primljeni svi koji su položili testove. Iz MUP-a su odgovorili Vijestima da nisu  tražili od Šaranovića da upiše više kandidata od broja predviđenog konkursom.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević zatražila je hitno pokretanje postupka inspekcijskog nadzora nad upisom kandidata u Policijsku akademiju za školsku 2017/18.

Odgovorni pojedinci iz afere „Policijska akademija“ uhvaćeni su javno u neistini i nadležni ne čine ništa da to sankcionišu, saopštila je Ujedinjena Crna Gora. Istakli su da je Šaranović to kivično djelo učinio iz nepotističkih i stranačkih interesa.

Nastavnici koji štrajkuju kao jedan od direktorovih grjehova navode  zloupotrebu službenih vozila. Kažu da Šaranović pitanje prevoza definiše kao “nezakonite privilegije dijela nastavnika”, prećutkujući činjenicu da je, između ostalih privilegovanih službenika, službena vozila “dodijelio na lično zaduženje dvojici nastavnika koji ga podržavaju”. Korisnicima službenih vozila je, tvrde, strogo zabranjeno da prevoze ostale zaposlene.

Tvrde i da je novčano nagradio “poslušne koji su mu svojim potpisom dali podršku da nezakonito smijeni predsjednika sindikata Policijske akademije Žarka Mrdovića”.

Direktor Šaranović je, saopštili su, svakom poslušniku – potpisniku dao po 150 eura kao novogodišnji poklon, dok je nastavnicima koji su tražili njegovo razrješenje i smjenu zbog raznih malverzacija koje je vršio za vrijeme svog rukovođenja, kao i drugim ‘neposlušnim’ zaposlenima uskraćena novogodišnja nagrada.

Šaranović je diplomirani pravnik. Od 2008.  bio je profesor prava na Policijskoj akademiji,  sedam godina kasnije imenovan je za rukovodioca Sektora za osnovno policijsko obrazovanje, a onda za vršioca direktora Akademije. Za direktora imenovao ga je ministar prosvjete Damir Šehović 27. novembra 2017. godine.

Vijesti su objavile da je Šaranović dobar izbor za premijera Duška Markovića i da su u vladajućoj koaliciji DPS-SD takođe saglasni da je on najbolji za tu fotelju.

A zna se: ko je miljenik vlasti i njen odani vojnik – može da radi sve što mu se prohtije.

 

                                                Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

NERADNA NEDJELJA U TRGOVINAMA NE RJEŠAVA KLJUČNE POVREDE RADNIH PRAVA ŽENA: Gore je šest dana stajanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se propisuje neradna nedjelja za trgovine na malo i veliko, trebalo bi da počne da se primjenjuje od sredine oktobra, tiče se više od 37.000 zaposlenih u sektoru trgovine, od kojih je oko 25.000 žena

 

,,Kakva crna neđelja, nijesmo u Titovo vrijeme, nego radimo kod kapitalista’’, komentariše jedna od radnica u trgovini pitanje novinara Monitora o tome da li očekuje da će se poštovati Vladina uredba o neradnoj nedjelji.

Poslanici u Skupštini Crne Gore jednoglasno su 20. juna usvojili izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini kojima se, između ostalog, propisuje neradna nedjelja za trgovine na malo i veliko. Propisane su i kazne za poslodavce koji prekrše zakon  –  od 1.000 do 10.000 eura, a postoji i mogućnost zatvaranja objekta. Zakon koji bi trebalo da počne da se primjenjuje od sredine oktobra, tiče se više od 37.000 zaposlenih u sektoru trgovine, od kojih je oko 25.000 žena.

Brigu o radnicima podržala je i Privredna komora Crne Gore, odnosno poslodavci kroz Odbor za trgovinu, čiji članovi su, između ostalih, predstavnici najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori, istakli su iz Ministarstva ekonomije.

Bezuspješno, za sada, bunili su se veliki trgovački centri, prije svega Delta siti. Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) najavila je da će uputiti  Ustavnom sudu inicijativu za ispitivanje ovog zakona. Oni su naveli da se crnogorska privreda sastoji od 95 odsto malih i srednjih preduzeća, pa su pitali: ,,Da li sebi možemo priuštiti luksuz da se odričemo ogromnog prometa koji se, između ostalog, dešava i nedjeljom, a na koji utiču brojni turisti na primorju i na sjeveru”. Realnost izrabljivanja radnika odavno smo prihvatili.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 19. JULA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROCJENE SEZONE: Turista manje nego lani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Hoteli su poluprazni, tvrde mnogi poznavaoci prilika, ali hotelijeri to neće javno potvrditi. Još gora je situacija sa privatnim smještajem. Najbolji pokazatelj da gostiju nema je povratak dilera soba na budvanske prometne ulice. Duž glavnog bulevara sve je veći broj ljudi sa kartonima u ispruženim rukama sa ponudom slobodnih soba i apartmana

 

Po isteku višednevnog praznovanja državnog praznika, Budva je osvanula tiha i poluprazna, nalik prvim danima septembra, kada su popularni gradski kafei, terase i restorani gotovo prazni a na plažama ima dovoljno slobodnih ležaljki. Budva je centar crnogorskog turizma, na njenoj teritoriji ostvaruje se više od polovine ukupnog turističkog prometa Crne Gore, pa kao takva služi kao validan reper uspješnosti tekuće turističke sezone.

Protekli praznici spojeni sa vikendom pokazali su kako veliki broj posjetilaca Budve i nisu stranci, odnosno turisti koji se željno iščekuju, nego naš narod koji se iz Podgorice i ostalih crnogorskih gradova spušti na more. Većina njih ima i svoje stanove u Budvi, pa ne predstavljaju nikakvu brojku u bilansu turističke posjete, ali itekako prave privid velike posjećenosti i gužve na plažama i po restoranima. Tako je i sa većinom posjetilaca drugih nacionalnosti, iz Srbije na primjer ili ruskih državljana koji imaju kuće, stanove i apartmane na području budvanske opštine. Pretjerana stanogradnja u Budvi i okolini, kao uostalom i u drugim turističkim mjestima na primorju, ubira ove godine svoj danak crnogorskom turizmu, koji bilježi sve manju posjetu stranaca, pogotovu onih iz evropskih zemalja.

Uoči ovogodišnje sezone brojni mediji imali su obećavajuće naslove o nezapamćenom interesovanju stranaca za Crnu Goru, sa prognozama o najboljoj turističkoj sezoni koja se očekuje. To se, do sada, nije ostvarilo. Turistička sezona nije počela najbolje, izgubljena je predsezona zbog loših vremenskih uslova u maju i junu i teško da će gubitak biti nadoknađen u preostala dva mjeseca. Hoteli su poluprazni tvrde mnogi poznavaoci prilika ali hotelijeri to neće javno potvrditi. Još gora je situacija sa privatnim smještajem. Najbolji pokazatelj da gostiju nema jeste povratak dilera soba na budvanske prometne ulice. Duž glavnog bulevara sve je veći broj ljudi sa kartonima u ispruženim rukama sa ponudom slobodnih soba i apartmana.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 19. JULA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

FILOZOFIJA,  ISTORIJA,  GEOGRAFIJA, KROJENJE PO ŽELJI: Društvo bez znanja – ptica u kavezu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U osnovnim školama, u kojima je sprovedena reforma, smanjen je fond časova humanističkih nauka. Od septembra kreće reforma u srednjim stručnim školama  kojom se  planira  smanjenje fonda časova istorije, geografije i drugog stranog jezika, i njihovo pretvaranje u izborne predmete. Kasnije na red dolaze gimnazije

 

,,Građanski neobrazovana radnička klasa je prečica ka fašizmu”, zaključak je jednog maturanta Gimnazije Slobodan Škerović na debati o ukidanju društvene grupe predmeta u stručnim školama.

U osnovnim crnogorskim školama, u kojima je već sprovedena reforma, smanjen je fond časova humanističkih nauka. Tako sada učenici, umjesto od šestog, tek od sedmog razreda pohađaju časove geografije, dva puta sedmično. Učenici devetog razreda imaju tek jedan čas istorije i jedan čas geografije nedjeljno. Iz Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta strahuju od rezultata ove reforme. Razloga za to je više. Materija koja se do sada izučavala u okviru četiri školske godine, raspoređena je na tri. Posljedice ove prakse, osim izgubljene norme časova profesora opšteobrazovnih predmeta, koji su prinuđeni da drže nastavu u više obrazovnih ustanova, su zbunjeni učenici, koji su usljed nedostatka vremena lišeni sposobnosti donošenja temeljnih sudova koji se tiču oblasti nacionalne istorije i geografije.

Od septembra kreće reforma u srednjim stručnim školama kojom se  planira smanjenje fonda časova istorije, geografije i drugog stranog jezika, i njihovo pretvaranje u izborne predmete. Kasnije na red dolaze  gimnazije. Naši izvori nezvanično tvrde da bi mogao da bude ukinut predmet etika u srednjoj medicinskoj školi.  Pokušali smo da to provjerimo,  ali do zaključenja ovog broja Monitora iz Ministarstva prosvjete i Centra za stručno obrazovanje nisu odgovorili na naše pozive.

Profesorica filozofije u Gimnaziji Slobodan Škerović Jasminka Milošević, da bi se shvatila suština obrazovanja, podsjeća na obrazovni  put poslastičara u Francuskoj: ,,Da bi čovjek postao poslastičar, osim stručnih predmeta koji su neophodni za ovu struku, dužan je da poznaje likovnu umjetnost. Tako kažu Francuzi, a znamo koliko je nadaleko poznata njihova kuhinja”.

Jasminka Milošević smatra da su predmeti poput filozofije, etike i logike diskriminisani već godinama. Filozofija se izučava samo u četvrtom razredu u gimnazijama, ali ne i u srednjim stručnim školama, gdje je, kako kaže, samo u naznakama. Etika i logika postoje samo kao izborni predmeti. Jasminka Milošević kaže da je etika je nezaobilazna iz više razloga: ,,Ona omogućava slobodan razvoj moralnog karaktera, razvija svijest o odgovornosti, opštem dobru i mogućnosti da se lični ciljevi usaglase sa opštim ciljevima. Često je čvrsto vezana za pravo i politiku, pa je to razlog više da bude zastupljena u svim školama. Svijet u kome živimo ubrzano se mijenja u naučnom, tehnološkom i geopolitičkom smislu. Kako će se pojedinac u njemu orijentisati, kako će moći da se prilagođava tim promjenama, bez etičkih orijentira”?

Profesorica  Milošević upozorava da se, posle niza godina bez logike kao obaveznog predmeta, pokazalo da učenici nisu u stanju da razlikuju riječ od pojma, sud od zaključka kao ni da razaznaju logičke greške. Na pitanje zašto je logika od značaja za svakog građana, Jasminka citira Gaja Petrovića, jednog od najvećih autoriteta u toj oblasti: ,,Kao filozofska disciplina koja proučava oblike valjane misli logika ima izvanredno značenje za sve one vrste čovjekove djelatnosti u koje je uključena njegova misao i u kojima je važno da njegova misao bude valjana. Mišljenje je komponenta svake ljudske djelatnosti. Kada razgovaramo sa prijateljem ili kada okopavamo vrt, u svakom trenutku kada ma što učinimo, važno je valjano misliti”.

U izjavi za Monitor ona podsjeća da je u saradnji sa kolegenicama, Ministarstvu prosvjete svojevremeno slala primjedbe na reformu gimnazija. U toj primjedbi navodi se: ,,Naime, jedan od najvažnijih ciljeva reforme jeste osamostaljivanje učenika za samostalno učenje. Nijedan predmet, pored filozofije i etike, ne može više doprinijeti pripremanju učenika za samostalno mišljenje i učenje, od logike. Nejasno je zbog čega se uopšte traži uvođenje obaveznih predmeta isključivo iz oblasti prirodnih nauka? Jak argument protiv toga je činjenica da naši učenici veoma rijetko biraju izborne predmete iz ovih oblasti – grupe uglavnom nemaju više od pet, šest učenika. Nasuprot tome, izborni predmeti iz oblasti filozofije, psihologije i sociologije su među najpopularnijim. U grupama iz etike kod nas često bude i četrdesetak učenika.” Jasminka  Milošević kaže da su u primjedbi uputile pitanje Ministarstvu prosvjete zbog čega u komisijama za unapređenje reforme nastave nema nijednog profesora filozofije. Odgovor iz Ministarstva je izostao.

U Baru je u maju 2018. godine održana dvadesetšesta po redu UNESCO-va Međunarodna filozofska olimpijada u organizaciji Udruženja profesora filozofije Crne Gore. Odaziv je bio rekordan, olimpijada je ugostila 100 učenika i 92 profesora iz 50 zemalja svijeta. Ovo je ujedno i događaj koji se nikada prije nije odigrao u Crnoj Gori.

Jasminka Milošević  koja je i generalna sekretarka ovog udruženja, kaže da čudi ćutanje i nedostatak podrške Ministarstva prosvjete: ,,Naši dugogodišnji pokušaji da uvrstimo takmičenje iz filozofije u program takmičenja Ispitnog centra ostaju bez uspjeha i racionalnog obrazloženja. Naime, Ispitni centar organizuje takmičenja iz predmeta koji su uvršteni u Uneskove olimpijade znanja – najvišu formu takmičenja za sredjoškolce na svijetu. Ipak, takmičenje iz filozofije, koje je, uz Matematičku olimpijadu, najznačajnije i najzahtjevnije takmičenje za srednjoškolce na svijetu, nije uvršteno u njihov program“. Učenici ne dobijaju adekvatnu podršku ni od svojih škola, ni od Minstarstva: izostaju nagrade koje Ministarstvo svake godine dodjeljuje najboljim učenicima na državnim takmičenjima, a uskraćeni su i za dodatne bodove prilikom upisa na fakultete. Neki od njih, obeshrabreni ovakvim tretmanom, odlaze na studije u inostranstvo odakle se možda neće vratiti.

Profesor Pravnog fakulteta i kolumnista Milan Popović ima kritičan i alternativan stav kada je u pitanju reforma opšteobrazovnih predmeta: ,,Vladajući stav o reformi u obrazovnom sistemu je u funkciji propagande u cilju evropskih integracija. On služi kao fasada za opskurne interese. Kao što u medicini postoji tim za presađivanje organa, tako je u nauci potrebna saradnja svih strana. Ovo je najbrutalnija redukcija obrazovnog sistema, a sve pod liberalno-demokratskom fasadom.“

Kaže da ohrabuju vijesti iz Francuske: ,,U Francuskoj, jednoj od najvažnijih članica Evropske unije, planira se uvođenje filozofije kao ključnog predmeta – na svim nivoima obrazovanja, od osnovnih škola do univerziteta. Tako se dolazi do svijetla izvan tekućih propagandi“.

Na preporuke Savjeta Evrope, date na konferenciji o obrazovanju za ljudska prava i građanstvo iz 2017. godine, da treba intenzivirati obrazovanje za građanstvo sa posebno naglašenim značajem ovog predmeta u stručnim školama, nadležni ostaju nijemi. U Crnoj Gori građansko obrazovanje je izbor.

Na konferenciji u maju 2019. godine ministar prosvjete, Damir Šehović najavio je početak kampanje “Stručno je ključno – zaposli se, zaradi i sebe izgradi”. Ovim je jasno da se mora prilagoditi zahtjevima  poslovnog tržišta. Pomorac bez znanja geografije daleko ne plovi. Društvo bez znanja je ptica u kavezu.

 

                                                             Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo