Mali drvoprerađivači izračunali su da će budžet Crne Gore pretrpjeti samo u deset šumskih odjeljenja štetu od pola miliona eura, jer su na tenderu isforsirana preduzeća koja su imala mnogo nižu cijenu od najveće ponuđene na teritorijama opština Berane, Plav i Rožaje. Oni traže da se tender poništi
Budžet Crne Gore pretrpjet će štetu od oko pola miliona eura samo u deset šumskih odjeljenja zbog činjenice što su na tenderu isforsirana preduzeća koja su imala mnogo nižu cijenu od najveće ponuđene na teritorijama opština Berane, Plav i Rožaje.
To je računica koju su za Monitor izveli oštećeni drvoprerađivači koji traže da se tender poništi i zbog čega je podignuta velika bura u javnosti, za koju se u ovom trenutku ne zna kako će se završiti.
“Ovo je računica koju smo izveli na osnovu podataka za svega deset odjeljenja, za koja znamo i imamo precizne informacije, a šteta samo u ove tri opštine je i mnogo veća i za državni i za lokalne buddžete” – kazali su mali drvoprerađivači iz ova tri grada. “Vjerujemo da je davanjem šuma po nižim cijenama umjesto najvećih ponuđenih, na ovom javnom pozivu za koji tvrdimo da je namješten, gubitak za državni budžet najmanje pet miliona eura. Mi tražimo da se ovaj tender poništi i raspiše novi poziv” – ističu drvoprerađivači.
Oni kao primjer navode šumsko odjeljenje Čakor Visitor 10ab Plav gdje je za sječu predviđeno nešto preko četiri hiljade kubika.
“Početna cijena je bila 50 eura po kubiku. Dok je privilegovani koncesionar ponudio početnu cijenu po kojoj mu je šuma i ustupljena, ignorisana je najbolja ponuda od 75 eura po kubiku, ili 25 eura više od početne. Ako četiri hiljade kubika iz samo ovog odjeljenja pomnožimo sa 25 eura, odnosno najvećom cijenom, dobićemo da je u njemu država na gubitku sto hiljada eura” – kažu drvoprerađivači.
Ono na šta ukazuju plavski drvoprerađivači je to da bi trebalo izvršiti analizu odjeljenja prema njihovom položaju i kvalitetu.
“Pokazeće se ono što smo mi provjerili, da su povlašteni dobili najeftinija a najbolja odjeljenja, pored puteva, odakle se šuma izvlači uz minimalan trošak. Takvo je upravo ovo odjeljenje Čakor Visitor 10ab. I sada direktor Uprave za šume kaže da ako smo mi patriote, da treba da kupimo ponuđenu sanitarnu šumu. Mi mu na to odgovaramo, tu sanitarnu šumu neka da za sječu ovakvim patriotskim preduzećima, kojima je dao ovo odjeljenje na Čakoru Visitoru. Ako su patriote neka mu se oduže i uzmu besplatno da sijeku sanitar i da čiste šumu” – kažu drvoprerađivači iz Plava.
Prema riječima i računici koju su mali drvoprerađivači dostavili Monitoru kao primjer za deset šumskih odjeljenja u ova tri grada, tenderom za koji tvrde da je namješten, biće oštećeni i budžeti ove tri opštine, i to za 334.495 eura.
Tako je, na primjer, u Jelovici kod Berana, u odjeljenjima 73 ab i 73 b, početna cijena bila 45 eura, i po toj cijeni dobio ih je privilegovani drvoprerađivač, dok je najveća ponuđena cijena bila 76 eura, pa je šteta za državni budžet u samo ova dva odjeljenja 125 hiljada eura, dok je šteta za budžet Opštine Berane čak 102 hiljade eura.
Na Jelovici je, recimo, odjeljenje 63abc prodato po početnoj cijeni od 35 eura, dok je ignorisana najveća ponuda od duplo više, odnosno 70 eura, pa će, samo kada se radi o četinarima, država biti na gubitku 72.264,50 eura, a Opština Berane 50.585,15 eura.
“Gubitak za Opštinu Rožaje na osnovu ovoh odjeljenja sa kojih trenutno imamo zapisnik je 97.942,84 eura, ali mislimo da je ukupan gubitak za budžet Opštine Rožaje sa svih 38 šumskih odjeljenja sa teritorije naše opštine negdje oko 500 hiljada eura, i to samo zbog činjenice da šumska odjeljenja nisu data po najboljim cijenama, već privilegovanim koncesionarima po cijenama koje su oni ponudili” – tvrde mali drvoprerađivači iz Berana, Plava i Rožaja.
U proteklih mjesec dana veliki broj drvoprerađivača sa sjevera Crne Gore zatražio je poništenje poziva za davanje šuma na korišćenje u dubećem stanju i Upravi za gazdovanje šumama i lovištima uputilo inicijativu za izmjenu tog javnog poziva, što je na kraju kulminiralo protestima.
Javnim pozivom za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju, za 2024. godinu br.01-311/24-2450/2 od 11. jula 2024. godine, ponuđena je prodaja drveta u dubećem stanju u Područnim jedinicama Pljevlja, Rožaje, Berane, Žabljak, Kolašin, Plužine, Bijelo Polje, Andrijevica, Podgorica, Danilovgrad, Nikšić, Plav, Šavnik i Petnjica.
“Ovi podaci koje smo vam dali su samo ilustracija za tri opštine, a neka neko, kome to treba da bude posao, sračuna koliki je gubitak na nivou u još 13 opština koje nismo obuhvatilii ovom računicom. Oko pet miliona eura“ – kažu drvoprerađivači.
Vlasnici manjih drvoprerađivačkih preduzeća iz ova tri grada su u dva navrata u proteklih desetak dana blokirali magistralni put Berane – Rožaje, a protesti bi se prema nekim najavama mogli premjestiti u Podgoricu.
Oni tvrde da je tender namješten i da je na djelu korupcija, dok iz Uprave za Šume odbacuju te tvrdnje..
Drvoprerađivači koji protestuju najprije su zatražili poništenje tendera, ali poslije optužbi iz Uprave za šume i, kako kažu, prebacivanja lopte iz problema u šumarstvu na opasan teren politike, podjela i nacionalizma, oni su zatražili ostavku i odgovornost direktora Miloša Rajkovića.
Rajković je odmah uzvratio da ostavku neće dati, i protestante uputio na sudove, tvrdeći da je rađeno sve po zakonu.
U ovom trenutku još uvijek nije izvjesno kako će se ovaj sukob oko tendera završiti, ali je definitivno da je stanje u crnogorskom šumarstvu daleko od pravednog rješenja u kojem bi opštine sa sjevera, na čijim teritorijama se nalaze šume, imale više koristi od tih šuma koje su u poslednje dvije decenije privilegovani koncesionari maksimalno eksploatisali i još uvijek eksploatišu, bez koristi za lokalno stanovništvo, što pokazuje i činjenica da je ovaj prirodnim resursima bogati region, najsiromašniji u Crnoj Gori.
Činjenica je i da reforme u oblasti šumarstva idu sporo. Četiri godine je prošlo od promjene vlasti, a Zakon o šumama je tek nedavno donijet.
Možda je direktor Uprave za šume u jednoj stvari u pravu, da je sve rađeno po zakonu. Treba se prisjetiti da su dvije decenije u zakonsku oblandu bili umotani koncesioni model gazdovanja šumama zahvaljujući kome je iz šuma na sjeveru posječeno drveta koje bi, ako bi se pretvorilo u finalni proizvod, dalo brojku od nekoliko milijardi eura gubitka za državu Crnu Goru.
To je dovelo do enormnog bogaćenja jednog broja ljudi koji se mogu pobrojati na prstima jedne ruke, dok lokalno stanovništvo od toga nije imalo ništa.
Tufik SOFTIĆ
HORIZONTI4 sedmice
DANAS, SJUTRA2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice