Povežite se sa nama

OKO NAS

GAZDOVANJE ŠUMAMA: Lopovluci kao praksa

Objavljeno prije

na

Uprava za šume je poslije pisanja medija formirala  komisiju koja je nedavno saopštila da nije našla nikakve neregularnosti na terenu.  Dobri poznavaoci prilika u šumarstvu u Rožajama kažu da treba samo postaviti pitanje kako to da je, kao i svake godine,  i ove godine sječena čamova građa na račun ogrjevnog drveta. Tvrde  i da nije teško provjeriti gdje je ta građa završila

 

Taman što je komisija Uprave za šume završila kontrolu i saopštila kako navodno ove godine nije bilo zloupotreba sa ogrjevnim drvetom, i da je sve plod neodgovornih medija i novinara, Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama dobilo je nalog od Višeg državnog tužilaštva iz Bijelog Polja da započne iznova postupak u vezi sa manipulacijama sa ogrjevnim drvetom u tom gradu.

ODT Rožaje je po blagovremenoj krivičnoj prijavi 2020. godine taj predmet najprije odbacilo.

Pokazaće se, da ne samo da je to bila očigledna predizborna zloupotreba, prije nego je  DPS  poslije trideset godina izgubio vlast, već da se to redovno radi, svakog ljeta i jeseni. Redovna lopovska praksa.

Monitor saznaje da je ovih dana trebalo da se uzme izjava od jednog od inspektora šumarstva koji je podnosilac prijave, ali da je zbog  objektivnih razloga odloženo

Prema saznanjima do kojih je došao Monitor, odnosno prema krivičnoj prijavi iz 2020. godine napravljena je velika materijalna šteta državi Crnoj Gori, a zloupotrebom je umjesto ogrjevnog drveta kroz sanitarnu sječu, posječeno osam hiljada kubika najkvalitetnije čamove građe.

Cijena ogrjevnog drveta i tada je bila devet eura, dok se cijena kubika oblovine kretala oko stotinu eura.

„Prostom računicom se može doći do brojke od 800 hiljada eura, ako se samo radi o oblovini. Kada se oblovina izreže u dasku, onda je cijena kubika 250 eura, a šteta po državu Crnu Goru je dva miliona eura. U nekom finalnom proizvodu, kao što su planinske drvene kuće koje se grade u Rožajama, šteta je još puta pet, što znači deset miliona “ – kazao je Monitoru dobro obaviješteni sagovornik.

Ovaj već skoro zaboravljeni slučaj počeo je tako što je lugar iz Rožaja Sait Ljajić prijavio inspekciji za šumarstvo neregularnosti, a inspekcija je postupila po njegovoj prijavi.

Ljajić još nije zvanično obaviješten da postupak u Osnovnom državnom tužilaštvu kreće iz početka, ali nam je potvrdio da je on bio inicijator prijave. On kaže da i dalje čuva sve papire u vezi sa tim slučajem, iz kojih se može vidjeti ko je sve bio upleten u slučaj i kome se sve žalio.

„ Ja sam spreman da sve što posjedujem od dokumentacije i što znam, ponovim i danas,“ – kazao je Ljajić.

Prema Monitorovim izvorima Uprava za šume je tada dozvolila samo sanitarnu sječu u 90 odjeljenja.

„Šta je umjesto toga urađeno? Od tih 90 odjeljenja, sječa je izvršena u samo 30, a zatim je sječena najkvalitetnija čamova građa u 192 odjeljenja“ – kazao je taj sagovornik.

Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama je, međutim, tu krivičnu prijavu Inspekcije za šumarstvo odbacila, ali su se inspektori, po nalogu Uprave za inspekcijske poslove, odmah žalili Višem državnom tužilaštvu.

„Slučaj je mirovao preko tri godine, a ovih dana više državno tužilaštvo iz Bijelog Polja je naložilo Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama da postupi po ovoj prijavi, pa su neki od aktera iz tog perioda počeli da dobijaju pozive “ – kazao je taj sagovornik.

Ove godine neki od drvoprerađivača i građana Rožaja javno su saopštili da se drvo za ogrjev, koje je ranije za te namjene odredila Uprava za šume po cijeni od samo devet eura po kubiku, u Rožajama i ove godine masovno zloupotrebljava i  završava na pilanama u tom gradu ili se izvozi na Kosovo. Kao i 2020.

Monitoru je dostavljen i spisak građana Rožaja koji su dobili „ogrjevno“ drvo 2022. godine, i po čemu se može vidjeti da se uglavnom radi o čamovom drvetu, koje se ne koristi za ogrjev. Na spisku za prošlu godine, na primjer, ima i ljudi koji nisu među živima, koji su koncesionari, ili onih dobrostojećih, kao i ljudi čija imena su na spisku po više puta.

„Ono što bih ja sugerisao je to da se javnosti stavi na uvid spisak građana koji su dobili drvo po toj cijeni ove godine. Zašto se taj spisak krije? Na njemu ima i funkcionera. Ali to drvo ne završava u ogrjev, već se na račun njega sječe prva klasa i preprodaje“ – tvrdi taj sagovornik Monitora iz Rožaja.

Na udaru su, kako kaže, odjeljenja Kočine, Kacuber, Nurkovići i odjeljenje broj 14.

„Na tim lokacijama u toku je opšta akcija sječe na račun ogrjevnog drveta, a sječe se drvo najbolje klase. Odakle je tamo čekić i doznaka“ – pita taj sagovornik.

On tvrdi i da u Rožajama postoje firme koje nemaju nikavog ulaznog papira za robu, a bave se izvozom.

„Odakle im papiri za izvoz drveta na Kosovo, za Srbiju i Albaniju, ako nemaju papire za ulaz robe. Ja vam mogu reći koja je to firma, ali to nije moj posao. Neka se država sa time pozabavi“ – kaže ovaj sagovornik iz Rožaja.

Prema njegovim riječima, na ovaj način, odnosno na račun ogrjevnog drveta, godišnje se ukrade od deset do petnaest hiljada kubika šume najbolje klase.

Uprava za šume, na čijem čelu je i dalje Armin Mujević u ostavci, poslije pisanja medija, formirala je komisiju koja je nedavno izdala saopštenje da navodno nije našla nikakve neregularnosti na terenu, i pozvala sve koji bilo šta znaju da prijave tužilaštvu.

Dobri poznavaoci prilika u šumarstvu u Rožajama kažu da treba samo postaviti pitanje kako to da je, kao i svake godine,  i ove godine sječena čamova građa na račun ogrjevnog drveta, i da nije teško provjeriti gdje je ta drvna građa završila. Oni tvrde da u Rožajama ima oko 25 neregistrovanih pilana koje uvijek na lageru posjeduju velike količine drveta.

„Ako nas prinude, mi ćemo spisak za 2022. godinu umnožiti, i raširiti kao letak po gradu, pa neka građani Rožaja čitaju i vide ko je sve bio na spisku za ogrjevno drvo prošle godine. Znamo i ko to radi. I to možemo javno reći“ – kazao je jedan od rožajskih drvoprerađivača.

Kada je krivična iz 2020. godine najprije odbijena i kupila prašinu u fiokama tri godine, dok VDT Bijelo Polje nije naložilo ovih dana da se po njoj postupi, na čelu Uprave za šume još je bio kadar Demokratske partije socijalista Nusret Kalač. Ništa čudno. Čudno je što se ništa nije promijenilo ni poslije Nusreta i DPS-a. Lopovlucima u šumama nikad kraja.

                                                                                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo