Povežite se sa nama

OKO NAS

HUMANE GRAĐANSKE INICIJATIVE U ULCINJU: Od besplatnog  obroka do narodne kuhinje

Objavljeno prije

na

Ulcinjani su u Novu godinu zakoračili humano. Grupa mlađih ljudi odlučila je da najugroženijim sugrađanima svakodnevno podijeli jedan besplatni obrok. Nakon mjesec dana akcije, rezultati su za svaku pohvalu

 

„Krenuli smo sa ovom akcijom 2. januara. Željeli smo da u tim novogodišnjim i hladnim danima svaki čovjek u Ulcinju ima bar jedan topli obrok. Sve dok  nijesmo ušli u čitav ovaj posao nijesmo mogli ni naslutiti koliko ljudi u našem gradu ima potrebu za humanitarnom pomoći. Tek kada smo počeli da posjećujemo najugroženije u njihovim kućama, dobili smo punu sliku socijalnog stanja značajnog dijela naše populacije, kažu organizatori humanitarne akcije Porcion falas – Besplatan obrok.

Rezultati koji su postignuti za proteklih 35 dana  su impresivni. Podijeljeno je oko 10.000 toplih obroka, 30 traktora ogrijeva, namirnice za preko 130 porodica, zatim odjeća, tepisi, namještaj…„Ulcinj je pokazao da ima ogromno srce. Ova akcija je ujedinila narod ove opštine. Divno je kada možete osjetiti talase dobrote, čemu sada dnevno svjedočimo“, kaže  jedna od organizatorki ove akcije , novinarka Suzana Ganić

Konstatujući da je u akciju svaki dan uključeno oko 20 volontera, njen kolega Sulejman Truma ističe da je na  samom početku dijeljeno tek desetak obroka. ,,Ali, ubrzo je krenulo kako nijesmo ni očekivali. Povećao se broj onih koji traže pomoć, i onih koji pomažu. Dijelimo sada svakog dana u prosjeku 400 obroka. Starim i nemoćnim hrana se nosi u njihove domove. Iz dana u dan pridružuje nam se sve veći broj sugrađana, kao i privrednika. Žene samoinicijativno donose i poklanjaju pripremljene obroke, a dva kuvara pripremaju hranu u svojim kućama i donose gotova kuvana jela. Sve to, onda, treba i podijeliti“, navodi Truma.

Volonter Kujtim Paljević oduševljen je činjenicom što, kako tvrdi, niko nije odbio da učestvuje u akciji. ,,Niko nije rekao da ne može da pomogne. Ova je akcija  pokazala ljepše lice Ulcinja“, smatra on.

Obroci se dijele na info-punktu na popularnoj ulcinjskoj Ploči, nadomak Pristana, koji je organizatorima akcije ustupila lokalna Turistička organizacija. ,,Mi smo srećni što možemo pomoći u realizaciji ove hvale vrijedne akcije. Naravno, imamo dogovor da to može da traje do aprila, jer u maju kreće prijavljivanje gostiju na tom našem objektu“, kaže direktor TO Ulcinj Fatmir Đeka.

Organizatori zahvaljuju TO i navode da je taj punkt suviše malen da bi mogao zadovoljiti njihove potrebe i planove. Posebno zbog želje da čitava ova akcija bude krunisana otvaranjem narodne kuhinje.

Ove sedmice se u čitav projekat uključila lokalna samouprava. Gradonačelnik Ulcinja Ljoro Nrekić izjavio je da će Opština biti partner u ovoj humanoj akciji. ,,Poput mnogih gradova u Crnoj Gori i Ulcinj treba da dobije narodnu kuhinju. To je nužno uraditi”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, građani Ulcinja su i na ovom primjeru pokazali  humanost i spremnost da pomognu onima kojima je to potrebno, a da ubuduće najveća odgovornost leži na institucijama, kako na lokalnom tako i na državnom nivou.

Iako je Ulcinj jedina nerazvijena opština na Primorju, sa najmanjom prosječnom zaradom koja je u decembru iznosila 432 eura, podatak da 400 osoba u gradu koji ima oko 20.000 stanovnika dolazi po obrok je znak za uzbunu. Jer, uz Centar za socijalni rad, pomoć ugroženim kategorijama stanovništva pruža nekoliko humanitarnih organizacija i sve vjerske institucije.

U Opštinskom sindikalnom povjereništvu navode da u Ulcinju danas zvanično radi 4.485 osoba, ili hiljadu manje nego prije 30 godina. ,,Od tog broja, mnogi redovno ne primaju platu. U nekim preduzećima čiji je osnivač lokalna samouprava duže čak i od 15 mjeseci”, kažu u toj radničkoj asocijaciji dodajući da im svakog dana dolaze ljudi i traže pomoć u hrani kako bi prehranili porodice.

Inače, akcija Porcion falas – Besplatan obrok je ujedinila Ulcinj kao što je to urađeno u slučaju otvaranja kapije na ulazu u uvalu Valdanos, u aprilu 2012. godine, koja se ocjenjuje kao jedna od najuspješnijih građanskih inicijativa u Crnoj Gori u ovoj deceniji. Oni sa boljim pamćenjem podsjećaju da je izuzetna solidarnost pokazana 1999. godine kada je u Ulcinju boravilo preko 100.000 izbjeglica sa Kosova.

 

Za nejednakost kriva korumpirana vlast i pljačkaške privatizacije

Iz Građanskog pokreta URA su saopštili da je ovakva socijalna nejednakost u Ulcinju posljedica trodecenijske vladavine korumpirane vlasti i privatizacija koje su sistematski urnisale velike firme: od Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera, Agropogona i Ultepa pa preko Solane i Građevinskog preduzeća Primorje sve do Otrantkomerca.

„Evo, prošlo je tačno godinu dana što su održani lokalni izbori na kojima se DPS vratio na vlast i predvodi koaliciju sa albanskim nacionalnim strankama, ali nikakvih vidljivih pomaka ne vidimo“, navode iz te stranke i ističu da je osoba koja živi u siromaštvu ranjivija, često diskriminisana i lišena dostojanstvenog života, što su sve negacije koncepta socijalne pravde.

Stoga je, kako dodaju, sve usmjereno na građanske inicijative, kakva je upravo akcija Porcion falas – Besplatan obrok, te u nadu za brze promjene.

 

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PREVARE U ONLAJN TRGOVINI: Sajber mačak u vreći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kupovina preko interneta je jednostavna, ali može da bude mač sa dvije oštrice. Narudžbine nekada ne ispunjavaju  očekivanja kupaca, a dešava se i da ostanu praznih ruka i džepova

 

Zahvaljujući razvoju interneta, korisnici širom svijeta mogu jednim potezom miša obaviti trgovinu. Onlajn kupovina postaje sve primamljivija. Nema gužvi, neljubaznih prodavaca, traženja parkinga. Ali, prevare čuče iza klika kao i iza ćoška.

Onlajn šoping se obavlja na globalnom tržištu. Na Instagramu i Fejsbuku postoji veliki broj stranica koje imaju po nekoliko hiljada pratilaca i  ’bave’ se prodajom odjeće. Ovdje vrebaju neregistrovani prodavci koji otvaraju lažne profile preko društvenih mreža i tako pokušavaju da sakriju pravi identitet. Aprilski izvještaj analitičke kompanije Ghost Data pod nazivom Instagram i falsifikovanje pokazao je da skoro 20 odsto svih objava o modnim proizvodima na Instagramu sadrži promociju kopija originalnih proizvoda. Identifikovano je više od 56 hiljada profila koji prodaju od lažnih Adidas trenerki sve do Šanel torbi. Poređenja radi, 2016. godine ovakvih profila je otkriveno oko 20 hiljada. Najviše njih napravljeno je u Kini i Rusiji.

U izvještaju piše: ,,Ovakvi modni profili, koji su uglavnom usmjereni na suzbijanje konkurentnosti luksuzne mode, izuzetno su aktivni. Industrija krivotvorene robe ostvaruje prihod od 1,2 biliona dolara svake godine. Internet tržište raste takvom brzinom da je čak privuklo pažnju Trampove administracije, koja je nedavno oformila odjeljenja za unutrašnju sigurnost i trgovinu. Ona će u narednih nekoliko mjeseci raditi na izradi plana za borbu protiv prodaje krivotvorevina na mreži“.

Nekada prestižni modni brendovi reaguju i tuže kompanije koje prodaju lažnjake. Tako je prije nekoliko godina došlo do sudskog spora između brenda Gucci i kompanije Alibaba. Spor je riješen tako što su se obje strane složile da zajedno rade na spriječavanju prodaje lažnih proizvoda.

Onlajn varalice postaju suptilnije u izgradnji svojih fasada. Shvatili su da im je od prodaje fejk proizvoda jeftinije da prodaju maglu. Tako se dešava i da proizvodi uopšte ne stignu do kupaca. Sagovornica Monitora K.M. prepričava neprijatnost koju je doživjela prilikom kupovine preko jednog Instagram profila: ,,Naručila sam patike koje sam platila oko 60 eura. Čekala sam na njih dva mjeseca, a onda mi je postalo jasno da ih nikada neću dobiti. Od lažnog prodavca sam dobila odgovor da su se patike vjerovatno zagubile prilikom dostave. Kada sam zahtijevala da dobijem ono što sam platila, rekao je da je on jednom platio isporuku i da ne namjerava da to uradi ponovo. Prvo sam bila ljuta na njega zbog prevare, a kasnije na sebe što sam ispala lakovjerna“.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

USPJEŠNO TURISTIČKO LJETO NA SJEVERU: Stranim gostima sve privlačnije planine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekivanja s početka ljetnje turističke sezone su se obistinila. Na sjeveru su zadovoljni brojem ostavrenih noćenja.   Inostrani gosti činili su većinu  u Kolašinu i na Žabljaku. Porastao je i broj turista, koji su za odmor odabrali  katune i seoska domaćinstva

 

Nema razloga za nezadovoljstvo- jedinstvena je ocjena protekle turističke sezone na sjeveru države. U  turističkim organizacijama kažu da je  ukoliko nije bila bolja, miinula sezona je, prema broju ostavrenih noćenja,  bar na nivou prošlogodišnje .         Takve tvrdnje, u kolašinskoj Turističkoj organizaciji (TO) , nažalost i dalje ne mogu potkrijepiti konkretnim podacima o broju gostiju.  Razlog je višegodišnja neažurnost u  naplati boravišne takse, pa tako je broj noćenja ostavrenih tokom ljeta, poznat samo za nekoliko većih hotela. No i pored skromnih prihoda, tvrde, uspjeli su da učine mnogo kad je riječ o promociji Kolašina, pa se to odrazilo i na uspješnost sezone.

„ Prema podacima iz hotela „Šeraton“ i „Bjanka“  ovo turističko ljeto bilo je znatno bilje od prošlog. Gosti tih objekata su, uglavnom, strani turisti. Kolašin je prije nekoliko mjeseci dobio još jedan hotel visoke kategorije, tako da smo, računjajući i veliki broj manjih objekata, imali šta da ponudimo turistima različite platežne moći.“- kaže za Monitor direktor TO Aleksandar Vlahović.

Nije falilo, tvrdi, ni manifestacija koje su obogatile vanpansionsku ponudu.  Tokom mula i avgusta na kolašinskim ulicama i u sali Centra za kulturu, podsjeća direktor TO,  bilo je sadržaja koji su, takođe, mogli da zadovolje različite ukuse.  Joga fest, Korifej tatar, veliki broj izložbi, promocija knjiga, Etno kamp, Pazrni dan…., samo su neki od sadržaja namijenjenih turistima.

Kolašin je ove godine, objašnjavaju u TO, imao i „adut više“. Novi Ski centar na Bjelasici otvorio je vrata turistima i tokom ljetnje sezone,,a posjeta je, tvrde, zadovoljavajuća.

Vlahović nije komentarisao hendikep s kojim je Kolašin ušao u ljetnju turističku sezonu. Naime, tokom proljeća organizatori Tango kampa su otkazali tu manifestaciju, koja je godinama  punila smještajne kapacitete tokom avgusta. Nema ni zvaničnih podataka , koliko je nedolazak tangerosa iz cijelog svijeta , štetio bilansu ovog turističkog ljeta.

Prema zvaničnim podacima,  na  Žabljaku je u toko većeg dijela  ljetnje sezone popunjenost smještajnih kapaciteta bila preko 80 odsto.I u tom gradu većinu turista činili su stranci, kojih je bilo i više od dvije trećine od ukupnog broja gostiju. Najviše  iz  Francuske, Njemačke, Češke, Poljske i Slovenije, a porastao je broj gostiju iz KINE.

Posjetioci Žabljaka i ovog ljeta najviše su se zadržavali na prostoru NP Durmitor, ali je bilo velikog interesovanja i za  rafting rijekom Tarom, planinarenje, kao i posjetu Crnom jezeru.

“Imali smo i novoteta ovog ljeta, kako što je  električni autobus Opštine  koji je prošle godine dobijen kao donacija, a sada svakodnevno više puta saobraća od centra grada do Savinog kuka. Za grupe JE organizovana panoramska vožnja do Ribljeg i Vražjeg jezera, kao i posjeta kulturno-istorijskom nasljeđu ili stećcima, koji su ušli na UNESCO-vu listu zaštite.“- kažu u Žabljačkoj TO.

Za razliku od kolega u Kolašinu, na Žabljaku su uveli red i u naplatu boravišne takse. Kampanja, koju su  prošle godine, započeli resorno ministarstvo,   lokalnu samoupravu, Poresku upravu, TO, tvrde, na žabljaku je dala rezultate.  Zbog toga je naplata boravišne takse i prijava i odjava turista za  oko 50 odsto bila  bolja u ljetnjem periodu.

I u Kolašinu i na Žabljaku kažu da je predsezpna bila značajno lošija od prošlogodišnje, pa su tokom druge polovine maja i početkom juna zabilježili osjetan pad broja noćenja  u odnosu na lani. U obje TO nadaju se, međutim, produžetku sezone. Prema najavama, gostiju neće faliti ni tokom septembra i oktobra.

“Već imamo dobar buking za septembar i prvu polovinu oktobra i iskreno očekujemo da će se taj početni gubitak nadoknaditi u periodu, koji je pred nama.”,- kažu na Žabljaku.

Prema broju rezervacija u dva najveća hotela, slično će biti i u Kolašinu. Kako je rekao Vlahović, za  kraj ljeta i početak jeseni, najavljen je veliki broj seminara, ali i grupne posjete, uglavnom, stranih gostiju.

„Međutim, posjetu privatnom smještaju može da pokvari loše vrijeme i to bi bila velika šteta. Slično se desilo i tokom proljeća. Posjeta velikim hotelima je bila standardna, dok su najviše štete od lošeg vremana imali vlasnici malih pansiona“. – objašnjava on.

Dobra vijest za sjever je što je ove godine je osjetan porast broj gostiju i u seoskim domaćinstvima  koja se bave turizmom. Prema zvaničnim podacima, Većina od oko 100 domaćinstava u Crnoj Gori, koji na taj način dopunjavaju kućni budžet,  sa sjevera su. U Regionalnoj razvojnoj  agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RDA), koja raznim projektima podspješuje tu vrstu turizma smatrjaju da će , naročito, strani gosti sve česće dolaziti na sela i katune da odmaraju.

RDA je,  prije pet godina, kaže direktorica Jelena Krivčević, vjerujući u potencijale ruralnog sjevera, kao atraktivne turističke destinacije počela da osnažuje pojedine poljoprivrednike  da na svojim domaćinstvima ugoste, turiste.

„Tada je ta ideja djelovala prilično neralno. Ljudi na našim selima nijesu vjerovali da imaju nešto vrijedno da ponude i da će prvući , ali i da će umjeti da udovolje zahtjevima turista. Ispostailo se da je drugačije, pa sada, iako se cijela priča razvijala korak po korak, imamo i zadovoljne domaćine i zadovljne goste. „- kaže ona.

Izmjenama u zakonu, od skoro se za taj vid turiza mogu registrovati i domaćinstva na katunu. Direktorica RDA, smatra da je to donijelo mnogo pogodnosti, a strani turisti su, tvrdi ona, s oduševljeme prihvatii odore na jestima „gdje je vrijeme stalo“ i gdje često nedostaje mnogo onog na šta su u civlizaciji navikli.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TREĆINA ZAPOSLENIH U KOLAŠINSKOJ OPŠTINI ANAGAŽOVANA UGOVORIMA: Partijska zapošljavanja pod šifrom „tajno“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz obrazloženje da im je neophodan ekspertski kadar, vladajuća kolašinska koalicija zapošljava sugrađane, a od javnosti kriju podatke o njihovim kvalifikacijama, zaradama i poslu koji obavljaju

 

Skoro trećina onih koji trenutno obavljaju poslove u kolašinskoj  lokalnoj upravi su, prema nedavnom priznanju predsjednika Opština Milosava Bulatovića, angažovani prema nekoj vrsti ugovora.  Ni pola godine, od kako su mu novinari i opozicioni odbornici postavili pitanja o razlozima značajnog  povećanja broja zaposlenih u opštinskoj administraciji, on nije precizirao o kakvim je ugovorima riječ. On  smatra da štiti lične podatke svojim službenika, odbijajući da javnosti odgovori koju školsku spremu imaju, koje poslove obavljaju i koliko su za to plaćeni oni koje je ugovorima angažovao.

Bulatović tvrdi i da  lokalnoj administraciji od kako je on na funkciji predsjednika Opštine nema ni volonetara. Prije nekoliko mjeseci je tvrdio da su nekolicina službenika u njegovom kabinetu volonteri. Kad je prestao taj njihov status i kada su počeli da naplaćuju svoj rad nije odgvorio.

Prema zvaničnim podacima iz Opštine, osim šest funkcionera, sedam sekretara, odnosno,  načelnika i komandira službi i 56 zaposlenih na neodređeno vrijeme radi i 23 osobe po ugovorima.    Za njihovo angažovanje nije bilo saglasnosti Ministarstva finansija.

U kolašinskoj opoziciji smatraju da je broj angažovanih ugovorima znatno veći.  Za odbornički kluba Demokrata skrivanje podataka o  svima koji rade u Opštini predstavlja   grubu obmanu  javnosti i pokušaj da se prikriju sve nezakonitosti u radu lokalne samouprave.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 13. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo