Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: BOLJKE ZIMSKOG  TURIZMA: Rekordna posjeta planini, prazne sobe u gradu

Objavljeno prije

na

Od rekordne posjete skijalištu vlasnici hotela i apartmana u Kolašinu nemaju mnogo koristi. Takvo stanje se ponavlja godinama, a od nadležnih očekuju da nađu način da turisteduže zadrže u gradu. To je cilj i građanske  inicijative Pokrenimo Kolašin, koja je lokaloj vlasti već ispostavila listu prijedloga projekata koji bi od tog grada napravili ,,pravi turistički centar”

 

Tokom januara Ski centar Kolašin 1450 posjetilo je više od 21.000 gostiju. Kada bi se samo na osnovu te činjenice mjerila uspješnost zimske turističke sezone,bio bi logičan zaključak da se ovdje od turizma dobro živi. Nažalost,  posve je drugačije,  pa vlasnici malih hotela i apartmana ne dijele oduševljenje menadžmenta skijališta i dva velika hotela.

Rekordna posjećenost ostale zaobilazi, pa su izdavaoci smještaja naučili da je i posovanje tek nešto iznad ,,pozitivne nule” razlog za zadovoljstvo.

,,Vidite li da je grad pust? Gdje su ti turisti? Ima li ih u aprtmanima, kafićima, prodavnicama, na ulici…Troše li novac u Kolašinu?Lijepo je što u Ski centru bilježe rekordnu posjetu, ali  ne bih rekao da ostali koji žive od turizma, izuzimajući vlasnike hotela BjankaiŠeraton imaju velike koristi od toga. Ako je to cilj zaduženih za razvoj kolašinskog turizma, onda je u redu, ako nije, onda neko treba da se ozbiljno pozabavi najvećim boljkama te privredne grane”, kaže jedan od  vlasnika malih hotela u Kolašinu.

Boljke su višestruke, a alarmantno je,  kažu vlasnici privatnih pansiona,  što se turisti u njihovim objektima, i kad ih ne zaobiđu, zadržavaju vrlo kratko. Nakon zimskog školskog raspusta smještajni kapaciteti opuste, ali i tokom januara riječ je, uglavnom, o domaćim ,,vikend turistima”. Stranci, tradicionalno birajuBjankui Šeraton. Ta kategorija turista, primjećuju u Kolašinu, “poslije skijanja, ne izlazi iz hotelskih soba”, pa izostaje ,,korist za grad”.

U lokalnoj Turističkoj organizaciji  ne mogu dati podatke o broju ostvarenih noćenja tokom januara. To je, tvrde, i dalje komplikovan posao, jer te podatke sa sigurnošću mogu saopštiti samo za velike hotele i one rijetke vlasnike privatnih pansiona koji plaćaju boravišnu taksu. Ipak, to ih ne ometa u optimizmu, pa tvrde da je ovogodišnja turistička zima bolja od lanjske.

,,Svakako je sezona bolja nego, recimo, prošle godine. To se vidi. Podaci sa Ski centra su,  zaista,  fascinantni. Snijega ima dovojno, a to, obično, garantuje bar solidnu posjetu. Naravno, januar je uvijek bolji u odnosu na druge zimske mjesece, jer je to vrijeme školskog raspusta. No, računamo na dobru statistiku i tokom februarskih vikenda. Od polovine tog mjeseca u hotelu Bjanka, tradicionalno, borave veće grupe Francuza“, kaže direktor TO Aleksandar Vlahović.

Kolašin, odnosno, skijalište posjećuju turisti, koji mahom dolaze iz Podgorice i s primorja, tvrdi jedan od sagovnika Monitora, koji već 10 godina ima tri apartmana, ali ne može od toga da ,,živi solidno”. Toj je vrsti gostiju, pojašnjava on, ,,jeftinije da se, nakon skijaškog dana,  vrate kući, nego da plaćaju  noćenje”.

U svim ranijim anlizama falinki kolašinskog turizma, kao i planovima isticano je da treba naći način da se ,,produži boravak gostiju”. Jedan od načina bio je i obogaćivanje vanpansionske ponude, odnosno odgovor na pitanje ,,šta još, pored skijaških staza i luksuznih hotelskih soba ponuditi turistima”. Dok jedni smatraju da je to za one koji idu na zimovanje dovoljno, drugi su predlagali organizovanje što više  manifestacija na otvorenom.  Tek nešto od svega toga je ralizovano, pa je jedina zimska  manifestacija i Božićni bazar, koji je nastao kao plod ideje i truda švajcarske državljanke Jasmine Salihović.

Kulturni i zabavni sadržaji izostaju godinama tokom zimskih mjeseci.

Vlahović smatra da su ove godine, ipak, napravljeni pomaci, prije sveg kad je riječ o izgledu grada .

,,Ove godine je, recimo, uložen veliki trud da se gradske ulice redovno i kvalitetno  čiste. Započeli smo realizaciju projekta  ‘staze za nordijsko skijanje u sportskoj zoni’. To je važna stavar jer, uz promociju nordijskog skijanja, za koje naš grad ima odlične uslove, nudimo novi sadržaj turistima. Već naredne zime imaćemo vidljive benefite od tog projekata”,  tvrdi on.

U drugoj polovini februara, najavljuje direktor TO, biće održan Bjelasički maraton, manifestacija međunarodnog karaktera, u okviru koje će biti organizovana takmičenja u nordijskom skijanju i hodanju na krpljama. Za  mart je planiran Sinjajevinski maraton.  Učesnici će preći na skijama 50 kilometara, a sve u cilju promocije i valorizacije te planine,  najavljuju iz TO.

Kolašinci, uvjereni  da oni koji brinu o turizu ne čine to na pravi nači, nedavno su se samoorganizovali i riješili da se i sami uključe u osmišljavanje i poboljšavanje turističke ponude.  Preko 100 ih je potpisalo inicijativu Pokrenimo Kolašin, čiji su cilj nove ideje i projekti, koji bi taj grad učinili kvalitetnijim za život i primamljivijim turistima. Inicijativa, tvrde,  nema veze ni sa jednom političkom partijom, a među potpisnicima su turistički radnici, vodiči, predstavnici agencija, planinari, sportisti, predstavnici privrednih subjekata, studenti…

U fokusu inicjative, najavljuju, biće manji i krupniji projekti, koji će obogatiti turističku ponudu,  uljepšati grad i popraviti njegov sveukupan „imidž“.

Među idejama za „pokretnje“ Kolašina su izgradnja  gradskog klizališta, zatvorenog  gradskog bazena, izgradnja garaže sa dva nivou na mjestu sadašnje pijace, privođenje Zavičajnog muzeja namjeni, postavljanje turističkih info punktova…

„Zahtijevamo da se uz stručnu pomoć naših planinara i biciklista obilježi i napravi ‘kolašinski prsten’, koji treba da bude osvijetljen i tako postane ukras grada. Kolašinski prsten treba da bude uređena kružna staza koja će proći pored skoro svih naseljenih mjesta gradskog jezgra, a koju ćemo koristiti za pješačenje, za vožnju rolera, trotineta, skejtborda, biciklizam, i nordijsko skijanje. Jedan od prijedloga kolašinskog prstena bio bi: Dulovine – Polje – Bašanje Brdo – Breza –trim staza – Barutana – Dulovine“, neke su od ideja samoorganizovanih Kolašinaca, posvećenih razvoju turizma u svom gradu.

Građani udruženi u incijativu, osim predloga nadležnima, i sami su djelovali.  Napravili su kućicu za kontejnere koja će, pored funkcije, biti i svojevrstan  ukras. Taj mali, ali, kako kažu, važan projekat podržali su Komunalno preduzeće i Sekreterijat za urbanizam.

Većina vlasnika privatnih pansiona u Kolašinu, kako tvrde, još vraćaju kredite podignute za izgradnju apartmana ili malih hotela. Nekoliko zima bez snijega su ih, tvrde, urnisale.  Mnogima od njih izdavanje smještaja tek je način za  dodatni prihod, ali ne i osnovni posao. Sigurni su  da im drugi posao ne bi bio potreban da je ,,Kolašin, zaista,  pravi turistički centar”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo