Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: BOLJKE ZIMSKOG  TURIZMA: Rekordna posjeta planini, prazne sobe u gradu

Objavljeno prije

na

Od rekordne posjete skijalištu vlasnici hotela i apartmana u Kolašinu nemaju mnogo koristi. Takvo stanje se ponavlja godinama, a od nadležnih očekuju da nađu način da turisteduže zadrže u gradu. To je cilj i građanske  inicijative Pokrenimo Kolašin, koja je lokaloj vlasti već ispostavila listu prijedloga projekata koji bi od tog grada napravili ,,pravi turistički centar”

 

Tokom januara Ski centar Kolašin 1450 posjetilo je više od 21.000 gostiju. Kada bi se samo na osnovu te činjenice mjerila uspješnost zimske turističke sezone,bio bi logičan zaključak da se ovdje od turizma dobro živi. Nažalost,  posve je drugačije,  pa vlasnici malih hotela i apartmana ne dijele oduševljenje menadžmenta skijališta i dva velika hotela.

Rekordna posjećenost ostale zaobilazi, pa su izdavaoci smještaja naučili da je i posovanje tek nešto iznad ,,pozitivne nule” razlog za zadovoljstvo.

,,Vidite li da je grad pust? Gdje su ti turisti? Ima li ih u aprtmanima, kafićima, prodavnicama, na ulici…Troše li novac u Kolašinu?Lijepo je što u Ski centru bilježe rekordnu posjetu, ali  ne bih rekao da ostali koji žive od turizma, izuzimajući vlasnike hotela BjankaiŠeraton imaju velike koristi od toga. Ako je to cilj zaduženih za razvoj kolašinskog turizma, onda je u redu, ako nije, onda neko treba da se ozbiljno pozabavi najvećim boljkama te privredne grane”, kaže jedan od  vlasnika malih hotela u Kolašinu.

Boljke su višestruke, a alarmantno je,  kažu vlasnici privatnih pansiona,  što se turisti u njihovim objektima, i kad ih ne zaobiđu, zadržavaju vrlo kratko. Nakon zimskog školskog raspusta smještajni kapaciteti opuste, ali i tokom januara riječ je, uglavnom, o domaćim ,,vikend turistima”. Stranci, tradicionalno birajuBjankui Šeraton. Ta kategorija turista, primjećuju u Kolašinu, “poslije skijanja, ne izlazi iz hotelskih soba”, pa izostaje ,,korist za grad”.

U lokalnoj Turističkoj organizaciji  ne mogu dati podatke o broju ostvarenih noćenja tokom januara. To je, tvrde, i dalje komplikovan posao, jer te podatke sa sigurnošću mogu saopštiti samo za velike hotele i one rijetke vlasnike privatnih pansiona koji plaćaju boravišnu taksu. Ipak, to ih ne ometa u optimizmu, pa tvrde da je ovogodišnja turistička zima bolja od lanjske.

,,Svakako je sezona bolja nego, recimo, prošle godine. To se vidi. Podaci sa Ski centra su,  zaista,  fascinantni. Snijega ima dovojno, a to, obično, garantuje bar solidnu posjetu. Naravno, januar je uvijek bolji u odnosu na druge zimske mjesece, jer je to vrijeme školskog raspusta. No, računamo na dobru statistiku i tokom februarskih vikenda. Od polovine tog mjeseca u hotelu Bjanka, tradicionalno, borave veće grupe Francuza“, kaže direktor TO Aleksandar Vlahović.

Kolašin, odnosno, skijalište posjećuju turisti, koji mahom dolaze iz Podgorice i s primorja, tvrdi jedan od sagovnika Monitora, koji već 10 godina ima tri apartmana, ali ne može od toga da ,,živi solidno”. Toj je vrsti gostiju, pojašnjava on, ,,jeftinije da se, nakon skijaškog dana,  vrate kući, nego da plaćaju  noćenje”.

U svim ranijim anlizama falinki kolašinskog turizma, kao i planovima isticano je da treba naći način da se ,,produži boravak gostiju”. Jedan od načina bio je i obogaćivanje vanpansionske ponude, odnosno odgovor na pitanje ,,šta još, pored skijaških staza i luksuznih hotelskih soba ponuditi turistima”. Dok jedni smatraju da je to za one koji idu na zimovanje dovoljno, drugi su predlagali organizovanje što više  manifestacija na otvorenom.  Tek nešto od svega toga je ralizovano, pa je jedina zimska  manifestacija i Božićni bazar, koji je nastao kao plod ideje i truda švajcarske državljanke Jasmine Salihović.

Kulturni i zabavni sadržaji izostaju godinama tokom zimskih mjeseci.

Vlahović smatra da su ove godine, ipak, napravljeni pomaci, prije sveg kad je riječ o izgledu grada .

,,Ove godine je, recimo, uložen veliki trud da se gradske ulice redovno i kvalitetno  čiste. Započeli smo realizaciju projekta  ‘staze za nordijsko skijanje u sportskoj zoni’. To je važna stavar jer, uz promociju nordijskog skijanja, za koje naš grad ima odlične uslove, nudimo novi sadržaj turistima. Već naredne zime imaćemo vidljive benefite od tog projekata”,  tvrdi on.

U drugoj polovini februara, najavljuje direktor TO, biće održan Bjelasički maraton, manifestacija međunarodnog karaktera, u okviru koje će biti organizovana takmičenja u nordijskom skijanju i hodanju na krpljama. Za  mart je planiran Sinjajevinski maraton.  Učesnici će preći na skijama 50 kilometara, a sve u cilju promocije i valorizacije te planine,  najavljuju iz TO.

Kolašinci, uvjereni  da oni koji brinu o turizu ne čine to na pravi nači, nedavno su se samoorganizovali i riješili da se i sami uključe u osmišljavanje i poboljšavanje turističke ponude.  Preko 100 ih je potpisalo inicijativu Pokrenimo Kolašin, čiji su cilj nove ideje i projekti, koji bi taj grad učinili kvalitetnijim za život i primamljivijim turistima. Inicijativa, tvrde,  nema veze ni sa jednom političkom partijom, a među potpisnicima su turistički radnici, vodiči, predstavnici agencija, planinari, sportisti, predstavnici privrednih subjekata, studenti…

U fokusu inicjative, najavljuju, biće manji i krupniji projekti, koji će obogatiti turističku ponudu,  uljepšati grad i popraviti njegov sveukupan „imidž“.

Među idejama za „pokretnje“ Kolašina su izgradnja  gradskog klizališta, zatvorenog  gradskog bazena, izgradnja garaže sa dva nivou na mjestu sadašnje pijace, privođenje Zavičajnog muzeja namjeni, postavljanje turističkih info punktova…

„Zahtijevamo da se uz stručnu pomoć naših planinara i biciklista obilježi i napravi ‘kolašinski prsten’, koji treba da bude osvijetljen i tako postane ukras grada. Kolašinski prsten treba da bude uređena kružna staza koja će proći pored skoro svih naseljenih mjesta gradskog jezgra, a koju ćemo koristiti za pješačenje, za vožnju rolera, trotineta, skejtborda, biciklizam, i nordijsko skijanje. Jedan od prijedloga kolašinskog prstena bio bi: Dulovine – Polje – Bašanje Brdo – Breza –trim staza – Barutana – Dulovine“, neke su od ideja samoorganizovanih Kolašinaca, posvećenih razvoju turizma u svom gradu.

Građani udruženi u incijativu, osim predloga nadležnima, i sami su djelovali.  Napravili su kućicu za kontejnere koja će, pored funkcije, biti i svojevrstan  ukras. Taj mali, ali, kako kažu, važan projekat podržali su Komunalno preduzeće i Sekreterijat za urbanizam.

Većina vlasnika privatnih pansiona u Kolašinu, kako tvrde, još vraćaju kredite podignute za izgradnju apartmana ili malih hotela. Nekoliko zima bez snijega su ih, tvrde, urnisale.  Mnogima od njih izdavanje smještaja tek je način za  dodatni prihod, ali ne i osnovni posao. Sigurni su  da im drugi posao ne bi bio potreban da je ,,Kolašin, zaista,  pravi turistički centar”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo