Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: BOLJKE ZIMSKOG  TURIZMA: Rekordna posjeta planini, prazne sobe u gradu

Objavljeno prije

na

Od rekordne posjete skijalištu vlasnici hotela i apartmana u Kolašinu nemaju mnogo koristi. Takvo stanje se ponavlja godinama, a od nadležnih očekuju da nađu način da turisteduže zadrže u gradu. To je cilj i građanske  inicijative Pokrenimo Kolašin, koja je lokaloj vlasti već ispostavila listu prijedloga projekata koji bi od tog grada napravili ,,pravi turistički centar”

 

Tokom januara Ski centar Kolašin 1450 posjetilo je više od 21.000 gostiju. Kada bi se samo na osnovu te činjenice mjerila uspješnost zimske turističke sezone,bio bi logičan zaključak da se ovdje od turizma dobro živi. Nažalost,  posve je drugačije,  pa vlasnici malih hotela i apartmana ne dijele oduševljenje menadžmenta skijališta i dva velika hotela.

Rekordna posjećenost ostale zaobilazi, pa su izdavaoci smještaja naučili da je i posovanje tek nešto iznad ,,pozitivne nule” razlog za zadovoljstvo.

,,Vidite li da je grad pust? Gdje su ti turisti? Ima li ih u aprtmanima, kafićima, prodavnicama, na ulici…Troše li novac u Kolašinu?Lijepo je što u Ski centru bilježe rekordnu posjetu, ali  ne bih rekao da ostali koji žive od turizma, izuzimajući vlasnike hotela BjankaiŠeraton imaju velike koristi od toga. Ako je to cilj zaduženih za razvoj kolašinskog turizma, onda je u redu, ako nije, onda neko treba da se ozbiljno pozabavi najvećim boljkama te privredne grane”, kaže jedan od  vlasnika malih hotela u Kolašinu.

Boljke su višestruke, a alarmantno je,  kažu vlasnici privatnih pansiona,  što se turisti u njihovim objektima, i kad ih ne zaobiđu, zadržavaju vrlo kratko. Nakon zimskog školskog raspusta smještajni kapaciteti opuste, ali i tokom januara riječ je, uglavnom, o domaćim ,,vikend turistima”. Stranci, tradicionalno birajuBjankui Šeraton. Ta kategorija turista, primjećuju u Kolašinu, “poslije skijanja, ne izlazi iz hotelskih soba”, pa izostaje ,,korist za grad”.

U lokalnoj Turističkoj organizaciji  ne mogu dati podatke o broju ostvarenih noćenja tokom januara. To je, tvrde, i dalje komplikovan posao, jer te podatke sa sigurnošću mogu saopštiti samo za velike hotele i one rijetke vlasnike privatnih pansiona koji plaćaju boravišnu taksu. Ipak, to ih ne ometa u optimizmu, pa tvrde da je ovogodišnja turistička zima bolja od lanjske.

,,Svakako je sezona bolja nego, recimo, prošle godine. To se vidi. Podaci sa Ski centra su,  zaista,  fascinantni. Snijega ima dovojno, a to, obično, garantuje bar solidnu posjetu. Naravno, januar je uvijek bolji u odnosu na druge zimske mjesece, jer je to vrijeme školskog raspusta. No, računamo na dobru statistiku i tokom februarskih vikenda. Od polovine tog mjeseca u hotelu Bjanka, tradicionalno, borave veće grupe Francuza“, kaže direktor TO Aleksandar Vlahović.

Kolašin, odnosno, skijalište posjećuju turisti, koji mahom dolaze iz Podgorice i s primorja, tvrdi jedan od sagovnika Monitora, koji već 10 godina ima tri apartmana, ali ne može od toga da ,,živi solidno”. Toj je vrsti gostiju, pojašnjava on, ,,jeftinije da se, nakon skijaškog dana,  vrate kući, nego da plaćaju  noćenje”.

U svim ranijim anlizama falinki kolašinskog turizma, kao i planovima isticano je da treba naći način da se ,,produži boravak gostiju”. Jedan od načina bio je i obogaćivanje vanpansionske ponude, odnosno odgovor na pitanje ,,šta još, pored skijaških staza i luksuznih hotelskih soba ponuditi turistima”. Dok jedni smatraju da je to za one koji idu na zimovanje dovoljno, drugi su predlagali organizovanje što više  manifestacija na otvorenom.  Tek nešto od svega toga je ralizovano, pa je jedina zimska  manifestacija i Božićni bazar, koji je nastao kao plod ideje i truda švajcarske državljanke Jasmine Salihović.

Kulturni i zabavni sadržaji izostaju godinama tokom zimskih mjeseci.

Vlahović smatra da su ove godine, ipak, napravljeni pomaci, prije sveg kad je riječ o izgledu grada .

,,Ove godine je, recimo, uložen veliki trud da se gradske ulice redovno i kvalitetno  čiste. Započeli smo realizaciju projekta  ‘staze za nordijsko skijanje u sportskoj zoni’. To je važna stavar jer, uz promociju nordijskog skijanja, za koje naš grad ima odlične uslove, nudimo novi sadržaj turistima. Već naredne zime imaćemo vidljive benefite od tog projekata”,  tvrdi on.

U drugoj polovini februara, najavljuje direktor TO, biće održan Bjelasički maraton, manifestacija međunarodnog karaktera, u okviru koje će biti organizovana takmičenja u nordijskom skijanju i hodanju na krpljama. Za  mart je planiran Sinjajevinski maraton.  Učesnici će preći na skijama 50 kilometara, a sve u cilju promocije i valorizacije te planine,  najavljuju iz TO.

Kolašinci, uvjereni  da oni koji brinu o turizu ne čine to na pravi nači, nedavno su se samoorganizovali i riješili da se i sami uključe u osmišljavanje i poboljšavanje turističke ponude.  Preko 100 ih je potpisalo inicijativu Pokrenimo Kolašin, čiji su cilj nove ideje i projekti, koji bi taj grad učinili kvalitetnijim za život i primamljivijim turistima. Inicijativa, tvrde,  nema veze ni sa jednom političkom partijom, a među potpisnicima su turistički radnici, vodiči, predstavnici agencija, planinari, sportisti, predstavnici privrednih subjekata, studenti…

U fokusu inicjative, najavljuju, biće manji i krupniji projekti, koji će obogatiti turističku ponudu,  uljepšati grad i popraviti njegov sveukupan „imidž“.

Među idejama za „pokretnje“ Kolašina su izgradnja  gradskog klizališta, zatvorenog  gradskog bazena, izgradnja garaže sa dva nivou na mjestu sadašnje pijace, privođenje Zavičajnog muzeja namjeni, postavljanje turističkih info punktova…

„Zahtijevamo da se uz stručnu pomoć naših planinara i biciklista obilježi i napravi ‘kolašinski prsten’, koji treba da bude osvijetljen i tako postane ukras grada. Kolašinski prsten treba da bude uređena kružna staza koja će proći pored skoro svih naseljenih mjesta gradskog jezgra, a koju ćemo koristiti za pješačenje, za vožnju rolera, trotineta, skejtborda, biciklizam, i nordijsko skijanje. Jedan od prijedloga kolašinskog prstena bio bi: Dulovine – Polje – Bašanje Brdo – Breza –trim staza – Barutana – Dulovine“, neke su od ideja samoorganizovanih Kolašinaca, posvećenih razvoju turizma u svom gradu.

Građani udruženi u incijativu, osim predloga nadležnima, i sami su djelovali.  Napravili su kućicu za kontejnere koja će, pored funkcije, biti i svojevrstan  ukras. Taj mali, ali, kako kažu, važan projekat podržali su Komunalno preduzeće i Sekreterijat za urbanizam.

Većina vlasnika privatnih pansiona u Kolašinu, kako tvrde, još vraćaju kredite podignute za izgradnju apartmana ili malih hotela. Nekoliko zima bez snijega su ih, tvrde, urnisale.  Mnogima od njih izdavanje smještaja tek je način za  dodatni prihod, ali ne i osnovni posao. Sigurni su  da im drugi posao ne bi bio potreban da je ,,Kolašin, zaista,  pravi turistički centar”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo