Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: BOLJKE ZIMSKOG  TURIZMA: Rekordna posjeta planini, prazne sobe u gradu

Objavljeno prije

na

Od rekordne posjete skijalištu vlasnici hotela i apartmana u Kolašinu nemaju mnogo koristi. Takvo stanje se ponavlja godinama, a od nadležnih očekuju da nađu način da turisteduže zadrže u gradu. To je cilj i građanske  inicijative Pokrenimo Kolašin, koja je lokaloj vlasti već ispostavila listu prijedloga projekata koji bi od tog grada napravili ,,pravi turistički centar”

 

Tokom januara Ski centar Kolašin 1450 posjetilo je više od 21.000 gostiju. Kada bi se samo na osnovu te činjenice mjerila uspješnost zimske turističke sezone,bio bi logičan zaključak da se ovdje od turizma dobro živi. Nažalost,  posve je drugačije,  pa vlasnici malih hotela i apartmana ne dijele oduševljenje menadžmenta skijališta i dva velika hotela.

Rekordna posjećenost ostale zaobilazi, pa su izdavaoci smještaja naučili da je i posovanje tek nešto iznad ,,pozitivne nule” razlog za zadovoljstvo.

,,Vidite li da je grad pust? Gdje su ti turisti? Ima li ih u aprtmanima, kafićima, prodavnicama, na ulici…Troše li novac u Kolašinu?Lijepo je što u Ski centru bilježe rekordnu posjetu, ali  ne bih rekao da ostali koji žive od turizma, izuzimajući vlasnike hotela BjankaiŠeraton imaju velike koristi od toga. Ako je to cilj zaduženih za razvoj kolašinskog turizma, onda je u redu, ako nije, onda neko treba da se ozbiljno pozabavi najvećim boljkama te privredne grane”, kaže jedan od  vlasnika malih hotela u Kolašinu.

Boljke su višestruke, a alarmantno je,  kažu vlasnici privatnih pansiona,  što se turisti u njihovim objektima, i kad ih ne zaobiđu, zadržavaju vrlo kratko. Nakon zimskog školskog raspusta smještajni kapaciteti opuste, ali i tokom januara riječ je, uglavnom, o domaćim ,,vikend turistima”. Stranci, tradicionalno birajuBjankui Šeraton. Ta kategorija turista, primjećuju u Kolašinu, “poslije skijanja, ne izlazi iz hotelskih soba”, pa izostaje ,,korist za grad”.

U lokalnoj Turističkoj organizaciji  ne mogu dati podatke o broju ostvarenih noćenja tokom januara. To je, tvrde, i dalje komplikovan posao, jer te podatke sa sigurnošću mogu saopštiti samo za velike hotele i one rijetke vlasnike privatnih pansiona koji plaćaju boravišnu taksu. Ipak, to ih ne ometa u optimizmu, pa tvrde da je ovogodišnja turistička zima bolja od lanjske.

,,Svakako je sezona bolja nego, recimo, prošle godine. To se vidi. Podaci sa Ski centra su,  zaista,  fascinantni. Snijega ima dovojno, a to, obično, garantuje bar solidnu posjetu. Naravno, januar je uvijek bolji u odnosu na druge zimske mjesece, jer je to vrijeme školskog raspusta. No, računamo na dobru statistiku i tokom februarskih vikenda. Od polovine tog mjeseca u hotelu Bjanka, tradicionalno, borave veće grupe Francuza“, kaže direktor TO Aleksandar Vlahović.

Kolašin, odnosno, skijalište posjećuju turisti, koji mahom dolaze iz Podgorice i s primorja, tvrdi jedan od sagovnika Monitora, koji već 10 godina ima tri apartmana, ali ne može od toga da ,,živi solidno”. Toj je vrsti gostiju, pojašnjava on, ,,jeftinije da se, nakon skijaškog dana,  vrate kući, nego da plaćaju  noćenje”.

U svim ranijim anlizama falinki kolašinskog turizma, kao i planovima isticano je da treba naći način da se ,,produži boravak gostiju”. Jedan od načina bio je i obogaćivanje vanpansionske ponude, odnosno odgovor na pitanje ,,šta još, pored skijaških staza i luksuznih hotelskih soba ponuditi turistima”. Dok jedni smatraju da je to za one koji idu na zimovanje dovoljno, drugi su predlagali organizovanje što više  manifestacija na otvorenom.  Tek nešto od svega toga je ralizovano, pa je jedina zimska  manifestacija i Božićni bazar, koji je nastao kao plod ideje i truda švajcarske državljanke Jasmine Salihović.

Kulturni i zabavni sadržaji izostaju godinama tokom zimskih mjeseci.

Vlahović smatra da su ove godine, ipak, napravljeni pomaci, prije sveg kad je riječ o izgledu grada .

,,Ove godine je, recimo, uložen veliki trud da se gradske ulice redovno i kvalitetno  čiste. Započeli smo realizaciju projekta  ‘staze za nordijsko skijanje u sportskoj zoni’. To je važna stavar jer, uz promociju nordijskog skijanja, za koje naš grad ima odlične uslove, nudimo novi sadržaj turistima. Već naredne zime imaćemo vidljive benefite od tog projekata”,  tvrdi on.

U drugoj polovini februara, najavljuje direktor TO, biće održan Bjelasički maraton, manifestacija međunarodnog karaktera, u okviru koje će biti organizovana takmičenja u nordijskom skijanju i hodanju na krpljama. Za  mart je planiran Sinjajevinski maraton.  Učesnici će preći na skijama 50 kilometara, a sve u cilju promocije i valorizacije te planine,  najavljuju iz TO.

Kolašinci, uvjereni  da oni koji brinu o turizu ne čine to na pravi nači, nedavno su se samoorganizovali i riješili da se i sami uključe u osmišljavanje i poboljšavanje turističke ponude.  Preko 100 ih je potpisalo inicijativu Pokrenimo Kolašin, čiji su cilj nove ideje i projekti, koji bi taj grad učinili kvalitetnijim za život i primamljivijim turistima. Inicijativa, tvrde,  nema veze ni sa jednom političkom partijom, a među potpisnicima su turistički radnici, vodiči, predstavnici agencija, planinari, sportisti, predstavnici privrednih subjekata, studenti…

U fokusu inicjative, najavljuju, biće manji i krupniji projekti, koji će obogatiti turističku ponudu,  uljepšati grad i popraviti njegov sveukupan „imidž“.

Među idejama za „pokretnje“ Kolašina su izgradnja  gradskog klizališta, zatvorenog  gradskog bazena, izgradnja garaže sa dva nivou na mjestu sadašnje pijace, privođenje Zavičajnog muzeja namjeni, postavljanje turističkih info punktova…

„Zahtijevamo da se uz stručnu pomoć naših planinara i biciklista obilježi i napravi ‘kolašinski prsten’, koji treba da bude osvijetljen i tako postane ukras grada. Kolašinski prsten treba da bude uređena kružna staza koja će proći pored skoro svih naseljenih mjesta gradskog jezgra, a koju ćemo koristiti za pješačenje, za vožnju rolera, trotineta, skejtborda, biciklizam, i nordijsko skijanje. Jedan od prijedloga kolašinskog prstena bio bi: Dulovine – Polje – Bašanje Brdo – Breza –trim staza – Barutana – Dulovine“, neke su od ideja samoorganizovanih Kolašinaca, posvećenih razvoju turizma u svom gradu.

Građani udruženi u incijativu, osim predloga nadležnima, i sami su djelovali.  Napravili su kućicu za kontejnere koja će, pored funkcije, biti i svojevrstan  ukras. Taj mali, ali, kako kažu, važan projekat podržali su Komunalno preduzeće i Sekreterijat za urbanizam.

Većina vlasnika privatnih pansiona u Kolašinu, kako tvrde, još vraćaju kredite podignute za izgradnju apartmana ili malih hotela. Nekoliko zima bez snijega su ih, tvrde, urnisale.  Mnogima od njih izdavanje smještaja tek je način za  dodatni prihod, ali ne i osnovni posao. Sigurni su  da im drugi posao ne bi bio potreban da je ,,Kolašin, zaista,  pravi turistički centar”.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VRHOVNI SUD RJEŠENJE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE PROGLASIO NEZAKONITIM: Traži se ponovo domaćin kolašinskih rijeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvogodišnje nesuglasice između kolašinskih ribolovnih klubova, okončao je Vrhovni sud. Ministarstvo poljoprivrede ponovo konkursom traži klub koji će gazdovati ribljim fondom na području te opštine, nakon što je sud prethodni izbor proglasio nezakonitim

 

Rješenje kojim je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja prije dvije godine dodijelilo upravljanje ribljim fondom na područku kolašinske opštne Sportsko ribolovnom klubu (SRK) Tara i Morača nezakonito je. Tako je odlučio Vrhovni sud,  nakon što je Sportski flaj fišing klub (SFFK) Maniro, koji je ranije gazdovao kolašinskim vodama, osporio rješenje resornog ministarstva.

U tužbi tog kluba je istaknuto da je u postupku odlučivanja Ministarstvo zanemarilo činjenicu da je SRK Tara i Morača još 2016. godine isključeno iz članstva Saveza sportsko-ribolovnih organizacija Crne Gore. Članstvo u tom savezu obaveza je za sve koji se kandiduju za gazdovanje vodama.

Iako je 2018. Ministarstvo poljoprivrede povjerilo gazdovanje vodama SRK Tara i Morača na šest godina, pritisnuti sudskim odlukama, u tom resoru ponovo konkursom traže „domaćina“.

Javni oglas će trajati do sredine narednog mjeseca.

„Očekujemo da će ovog puta resorno ministarstvo postupiti kako je presudom naloženo. Dokazali smo da SRK Tara i Morača nezakonito upravlja vodama. Gupa ljudi, okupljenih u tom klubu, godinama ruši svaki pokušaj da se na kolašinskim vodama uvede red, da se ribolov obavlja  u skladu sa zakonom, da se u našem gradu razvija i ribolovni turizam“ – kazao je Mile Lazarević iz SFFK Maniro.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ROŽAJE, POŽARI OSTAVILI PUSTOŠ: Slike apokalipse

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vatrom opustošena šumska prostranstva djeluju kao da su sa druge planete. Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu  je saopštio da su za ove požare nedvosmisleno krivi – ljudi

 

Iza prošlonedjeljnih požara koji su zahvatili teritoriju opštine Rožaje i koji su gutali imovinu i šume, samo srećom ne i živote, ostale su kataklizmične slike. Vatrom opustošena šumska prostranstva djeluju kao da su sa druge planete.

Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu nedvosmisleno je saopštio da je za požare kriv ljudski faktor.

„Konstatovano je da je u tri slučaja do požara uzrok problem na elektromreži, a da je u ostalim slučajevima, najvjerovatnije, požar bio namjerno izazvan. Nadležni organi intenzivno rade na rasvjetljavanju počinioca tih djela“ – saopšteno je nakon sastanka tog tima sa policijom i Direktoratom za vanredne situacije.

Oni su uputili apel građanima da budu odgovorni, jer, kako su kazali, i mala nepažnja u ovim trenucima, može izazvati požar sa katastrofalnim posljedicama.

Bio je to neobično vreo dan na sjeveru države. Temperatura je za dva stepena prešla tropskih trideset stepeni. Veća nego u Podgorici. Orkanski južni vjetar samo je pojačavao utisak nestvarnosti i pogodovao munjevitom širenju vatre.

Rožajski vatrogasci su, ipak, uz brojnu podršku raznih organizacija i građana, uspjeli da stave pod kontrolu požare koji su zahvatili čak trećinu teritorije ove sjeverne opštine.

Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja u Rožajama Nuradina Agovića, lokalizovano je na desetine požara koji su istovremeno buktjeli.

„Većina požara je lokalizovana, a ostala su žarišta koja uz pomoć naših volontera i u saradnji sa Radnom jedinicom Šumske uprave, i dalje gasimo. Jedini aktivni požar je onaj koji se nalazi na Graničnom prelazu Kula” – kaže Agović.

On je precizirao da je za samo dva-tri dana bilo aktivno čak šezdeset požara na osamnaest lokaliteta.

Monitoru je rečeno da su izgorjele dvije nenaseljene kuće u Kaluđerskom lazu i Nurkovićima, brenta privatnog preduzetnika u Bralićima, četiri stoga sijena i jedan pomoćni objekat u Dacićima, kao i dvije garaže i pet vikendica.

„Sav posao smo odradili uz pomoć samo tri specijalizovana kamiona, koja imamo u posjedu, te još dvije cisternne koje su angažovane od strane Vodovoda i Komunalnog preduzeća” – rekao je Agović.

U pomoć su im priskočile i kolege iz Plava sa jednim vozilom. Ostale sjeverne opštine nijesu mogle da ustupe kamione za gašenje, jer su i na njihovim teritorijama buktjeli požari.

„Sa tom mehanizaciom i uz pomoć građana uspjeli smo da stavimo sve požare pod kontrolu. Imali smo i ponudu od strane Vojske Crne Gore, koja je trebala da angažuje vazduhoplovnu jedinicu. Međutim, usljed snažnog vjetra postojao je rizik po helikoptere kad uzlete. Ponuđena nam je i pomoć u cisternama sa primorja, ali taj model ne bi bio efikasan zbog velike udaljenosti” – kaže Agović.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

SVAKODNEVNI KRIVOLOV NA SKADARSKOM JEZERU SE NASTAVLJA: Ribočuvara, i dalje, nedovoljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivolov ribe na Skadarskom jezeru ne prestaje.  Paljenje ribarske kućice Ratka Pajovića, ribočuvara iz NVO Carp Security Group, samo pokazuje koliko je krivolov na ovom jezeru uzeo maha

 

,,Tradicionalne rođačke, prijateljske i druge veze razlozi su zbog kojih se gledalo kroz prste višedecenijskom problemu krivolova ribe na Skadarskom jezeru“, tvrde iz NVO Carp Security Group.

Od 1. januara do 11. maja 2020. godine inspektori za slatkovodno ribarstvo napisali su  19 prijava protiv 26 osoba. U Osnovnom državnom tužilaštvu, zbog nelegalnih aktivnosti, procesuirano je 14 prijava protiv 22 osobe. Ovo su zvanični podaci koje je Javno preduzeće Nacionalnih parkova Crne Gore (JP NPCG) dostavilo Monitoru.

Početkom ove godine, u razmaku od samo dva dana, od 28. do 30. januara, na društvenim mrežama osvanula su čak tri snimka na kojima se vidi kako različite osobe na nelegalan način izlovljavaju ribu iz Skadarskog jezera. Dinamitom, agregatima, strujom. Jedan od počinitelja je usnimljen usred bijela dana.

Posljednji u nizu incidenata, u kojima se ogleda koliko je krivolov na Skadarskom jezeru uzeo maha, je paljenje ribarske kućice Ratka Pajovića, ribočuvara iz NVO Carp Security Group. Ova nevladina organizacija je više puta bila na meti napada krivolovaca: ,,Paljene ribarske kolibe je posljedica našeg rada u suzbijanju krivolova na jezeru. Očekujemo od nadležnih organa da će uložiti napore da otkriju ko je počinilac ovog gnusnog djela“. Prema njihovim riječima, pripadnici Uprave policije (UP) treba više da se uključe, kako bi se što efikasnije zaštitili riblji fond i ostale vrijednosti Skadarskog jezera.

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta JP NPCG propisano je 16 radnih mjesta za nadzornike na Skadarskom jezeru. Međutim, značajan broj nadzornika odsustvuje sa posla po osnovu korišćenja bolovanja. Iz tog razloga, iz JP NPCG kažu da su na određeno vrijeme angažovali još pet izvršilaca, ribočuvara, kako bi rad službe mogao biti organizovan.

Na površini od 40 hiljada hektara, koliko obuhvata NP Skadarsko jezero, tih petoro izvršilaca je dužno da spriječava i evidentira nezakonit lov, ribolov i gradnje. I da sarađuje sa lokalnim stanovništvom, edukuje posjetioce, naplaćuje ulaznice, pruža pomoć u slučaju poplava i još mnogo toga, što sve potpada u opis njihovog posla,  objašnjavaju iz JP NPCG.

Iz ovog javnog preduzeća za Monitor kažu da je, prema programskim aktivnostima parka, planirano povećanje broja nadzornika. ,,Rad Službe zaštite je 24-časovni i tokom ovog perioda jezero je bilo pokriveno uvijek jednom patrolom, a vrlo često su bile na vodi istovremeno dvije ili tri patrole. Tako je, na primjer, u periodu od 15. marta do 12. maja 2020. godine bilo angažovano 148 patrola. Pored ljudske podrške trudimo se da i tehnički poboljšamo kontrolu na jezeru i u tu svrhu smo instalirali termalnu kameru koja je u funkciji takođe 24 sata”, objašnjavaju. Uspostavljen je i Call centar, kako bi i građani mogli da prijave nelagalne aktivnosti u parku.

Iz NVO Carp Security Group za Monitor ističu da je ove godine saradnja sa JP NPCG bila konkretnija nego ranije. ,,Prije početka zabrana JP NPCG je, na osnovu ugovora o djelu, angažovalo pet naših aktivista kako bi ispunili zakonsku formu. Od Ministarstva poljoprivrede smo dobili ribočuvarske legitimacije, a time i širok dijapazon ovlašćenja. Način saradnje i rada sastojao se iz toga što smo nas petoro, sa ribočuvarskim dozvolama, nekada zajedno sa nadzornicima Službe zaštite, a u nekim slučajevima i samostalno na plovilima“.

I ranije su pojedine nevladine organizacije upozoravale da Nacionalni parkovi Crne Gore nemaju dovoljno ljudstva. Krajem prošle godine, nakon prijave o krivolovu u oku Karuč, gdje važi ribolovni zabran za sve vrste ribe do 15. maja 2024. godine, iz Ekološkog pokreta Ozon su ukazali na to.  ,,Očigledno je da NPCG nemaju dovoljne ljudske i tehničke kapacitete da bi se nosili sa ekokriminalom ovih razmjera. U fokusu njihovog menadžmenta su naplata ulaznica, dozvola i ostale komercijalne usluge, a ne zaustavljanje devastacije ekosistema i prirodnih resursa koje su im povjerene da bi se njima održivo upravljalo. Ako službe zaštite ne mogu obezbijediti oka poput Karuča, onda ne vidimo svrhu uvođenja ovakvih zabrana”, istakli su oni.

Pitanje je  – ako su i sami utvrdili potrebu za angažovanjem više ljudi, zašto godinama NPCG ne mogu da nađu sredstva da zaposle ili osposobe više ljudi za poslove nadzornika na Skadarskom jezeru? Posljednji javnosti dostupan godišnji finansijski izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore datira još iz 2014. godine, kada je  utvrđen niz nepravilnosti u radu.

Služba zaštite raspolaže sa četiri plovna objekta koja se koriste za poslove zaštite prirodnih i kulturnih dobara ovog parka. Na njima se nalaze vanbrodski motori snage 15,70, 80 i 115 konjskih snaga.

Prema podacima JP NPCG, od prvog januara do 11. maja ove godine, od sredstava upotrijebljenih za nezakoniti ribolov, privremeno je oduzeto 18 plovila, 16 vanbrodskih motora, dvije sonde, jedna lovačka puška, tri plinske lampe, jedna plinska boca, dva električna pretvarača, tri ostija, jedan patron za pušku, 56 komada municije, devet mamaca, četiri akumulatora, sedam rezervoara za gorivo, 330 ribolovnih mreža, dvije popunice, 14 bubnjeva, 26 sakova, 63 parangala, šest vesala, tri vrše. I 87 kilograma šarana.

,,Prošle godine, u toku trajanja ribolovnih zabrana, napisana su tri Zapisnika o izvršenoj kontroli za NN lica vezano za krivolov (krivične prijave) i pet Zapisnika o izvršenoj kontroli protiv 7 lica zatečena u krivolovu (prekršajne prijave). U istom periodu oduzeto je i 356 ribarskih mreža, sedam plovila, sedam vanbrodskih motora, šest ribolovnih štapova, devet akumulatora, tri sonde, dvoje pari, jedne osti, tri rezervoara, četiri električna pretvarača, jedan kanister, jedan pojas za spasavanje, i drugo”, preciziraju iz JP NCPG.

Od početka godine, protiv nadzornika Službe zaštite NP Skadarsko jezero, zbog povreda radnih obaveza prilikom obavljanja  radnih zadataka, pokrenuta su 4 disciplinska postupka. Do sada su okončana dva – izricanjem novčanih kazni.

Iz NVO Carp Security Group kažu da su i sami podnosili prijave protiv građana zbog nezakonitog djelovanja. Jedna od njih je prijava  ribočuvara protiv dva građanina  Centru bezbjednosti. Taj postupak je u toku.

Završetak ribolovnog zabrana planiran je od 15. maja. ,,Novim setom mjera, u cilju ublažavanja restrikcija uvedenih usljed korona virusa, omogućeno je obavljanje sportsko-rekreativnog ribolova u Crnom i Biogradskom jezeru, dok je na Skadarskom dozvoljen izlov jegulje”, najavljuju iz JP NPCG.

Bezobzirnost krivolovaci dugo godina  desetkuje  riblji fond Skadarskog jezera. Jezero  gotovo i nema ko da čuva.

                                                                                                                                                                    Andrea JELIĆ  

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo