Povežite se sa nama

OKO NAS

IZVJEŠTAJ DA SMO U ZDRAVTSVU NAJGORI U EVROPI I REAKCIJA NADLEŽNIH: Kriv je glasnik

Objavljeno prije

na

Kakve veze ima nikšićki ljekar Rajko Pavličić sa čuvenim švedskim doktorom profesorom Arne Bjornbergom? Direktne.

Da je rukovodilac nikšićkog savjetovališta za HIV dr Rajko Pavličić, pacijentkinji u Domu zdravlja, naočigled brojnih pacijenata, kazao – ,,Dobro zdravstvo, mir u kući” – možda o toj vezi danas ne bi ni bilo govora. No, kako je narečeni Pavličić, pred brojnim pacijentima, i, ispostaviće se, snimateljima, kazao – ,,Dobar k…., mir u kući” – sve začinjeno uličarskim ponašanjem, onda se veza sama nametnula.

Pomenuti Bjornberg je, nedugo prije Pavličićevog vulgarluka, potpisao izvještaj, analizu nacionalnih zdravstvenih sistema u 35 evropskih zemalja. Riječ je o takozvanom Evropskom zdravstvenom potrošačkom indeksu, istraživanju koje se sprovodi od 2005. godine i predstavlja vodeće poređenje za procjenu funkcionisanja nacionalnih sistema zdravstvene zaštite.

Tu, dakle, dolazimo do veze Pavličića i Bjornberga: na pomenutoj tabeli kvaliteta zdravstvenog sistema Crna Gora je poslednja u Evropi, 35-a! Pavličić je samo – u kratkom, dvominutnom video klipu – sopstvenim istupom, slikovito prezentovao cijeli sistem crnogorskog zdravstva, potpuno, u toj majušnoj i simboličkoj dozi, potvrđujući rezultate Bjornbergovog iscrpnog istraživanja. Najkraće: Pavličić – i to je potpuno jasno onima koji prate stanje u zdravstvu Crne Gore – nije izuzetak, već njegova slika i prilika.

Monitor je o nekim od problema pisao – kada je procurilo UNICEF-ovo istraživanje – Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori – u kojem je dokumentovano katastrofalno stanje perinatalne njege u Crnoj Gori.

Slikoviti prikaz stanja u zdravstvu bio je i interni dokument Kliničkog centra Crne Gore, iz 26. decembra 2007. godine – Mikrobiološka analiza briseva na odjeljenju Jedinice za novorođenčad KCCG – koji je jasno pokazao kakvo je stanje higijene i, naročito, kakve su higijenske navike u toj higijenski najosjetljivijoj klinici, najveće medicinske ustanovi u zemlji. Očajne. Monitor je taj dokument objavio u aprilu 2014. godine.

Ili slučaj zaraze u bjelopoljskoj bolnici, novembra 2014. godine, kada su inficirane četiri bebe, od kojih je jedna umrla.

Ministar Budimir Šegrt je, imajući u vidu njegov nastup tim povodom, nonšalantno prihvatio istraživanje Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa.

Prvo je – u duhu Pavličića sa početka teksta, samo na nešto većem nivou i uglađenije – iz Ministarstva saopšteno da im institucija koja je radila istraživanje ,,u suštini nije uhvatila muštuluk”. Šegrt je, potom, počeo da suptilno relativizuje istraživača i rad: ,,Iako ne znamo po kojoj metodologiji je urađena klasifikacija zemalja i zdravstvenih sistema, svakako ne sumnjamo da je to odrađeno, najvjerovatnije po određenim indikatorima i proceduri, jer smatramo da je to ozbiljna institucija i da je ozbiljno odrađen taj posao”. ,,Ne znamo po kojoj metodologiji”, ,,Najvjerovatnije (po određenim indikatorima)”…

Pošto ministar, kako reče, ne zna po kojoj metodologiji je rađeno istraživanje i po kojim indikatorima, Monitor ga upućuje na 117 strana obimnu analizu o kojoj je riječ, dostupnu – naravno, onima koji žele da je nađu – i na internetu (da li je ministar uopšte pročitao istraživanje?), na sljedećem linku: http://static.correofarmaceutico.com/docs/2016/01/27/ehci_2015_report.pdf.

Tu piše sve. Da je ministar čitao najrelevantnije štivo koje se tiče njegovog resora, i njega lično, pročitao bi da je istraživanje rađeno na osnovu 48 indikatora, koji uključuju oblasti kao što su prava i obaviještenost pacijenata, pristup zdravstvenoj zaštiti, ishodi liječenja, obim i područje usluga, prevencija i korišćenje farmaceutskih proizvoda… Do detalja, najsitnijih.

Pa bi znao gdje se njegovo (i bivšeg ministra Radunovića; i DPS-a) zdravstvo nalazi u evorpskom koordinatnom sistemu: Holandija je i dalje zemlja koja ima najbolji sistem zdravstvene zaštite u Evropi i jedina zemlja koja je prvi put u dosadašnjih 11 godina mjerenja ovog indeksa osvojila više od 900 poena.

Osam zemalja (Holandija, Švajcarska, Norveška, Finska, Belgija, Luksemburg, Njemačka i Island) osvojile su više od 800 od maksimalnih 1.000 bodova. Iza njih na ljestvici su Danska, Švedska, Francuska i Austrija. Od bivših jugoslovenskih republika najbolje je plasirana Slovenija, 15-a, zatim Hrvatska na 16. mestu, Makedonija,18-a, i, na posljednjem: Crna Gora. I Šegrt.

Šegrt se pravda: ,,Mi kvalitet našeg zdravstvenog sistema znamo. To smo pokazali na način što smo prije desetak mjeseci sami napravili dijagnozu našeg zdravstvenog sistema, i prepoznali sve njegove manjkavosti i šta treba mijenjati”. To se zove kvalitet: Šegrt zna da je loše.

Primarijus doktor Ivo Đurišić, prvi specijalista za organizaciju zdravstvene zaštite u Crnoj Gori, i dugogodišnji direktor Zavoda za zdravstvenu zaštitu, za Monitor odgovara na pitanje – Ko je zaslužan za haos? Kaže: „Čelni ljudi iz zdravstva u zadnjim godinama i to bivši ministar Radunović, kao i novi, Šegrt, ali i politički direktori u zdravstvenim ustanovama”.

Đurišić tvrdi da su autsajderi u organizaciji zdravstvenog sistema, uvijek pravili korak naprijed i dva nazad.

„Ukidanjem ugovora sa privatnim apotekama, opet su ostavili narod bez ljekova, i to je dio izvještaja koji se odnosi na prevenciju i korišćenje farmaceutskih preparata. To je i ono čega u izvještaju nema, a nažalost znamo – nehigijena u porodilištima. Duga čekanja na specijalističke preglede. Korupcija u zdravstvu. Nedostatak specijalističkog kadra i nedovoljna izdvajanje iz budžeta za zdravstvo.”

On kaže da je poslednje, 35-to mjesto, u Evropskom sistemu zdravstva, i poslednja opomena da je zdravstvo prioritet države: „Ako nemamo dobar zdravstveni sistem, a vidimo da ga nemamo, neće nam pomoći ni NATO ni EU. Sami moramo reorganizovati sitem, učeći se od onih koji su na vodećim mjestima u evrospkom sistemu zdravstva, a ne da partijska pripadnost DPS-u odlučuje.”

Dejan Cvijanović iz organizacije Krug života kaže za naš list da je ministrov ležerni nastup, povodom evropskog izvještaja, ono što možda i najviše pogađa.

,,Od 35 zemalja imamo najgore rezultate. Niko, čast izuzecima, ne pita zašto je tako. Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje očuvanje, zaštitu i unapredjenje zdravlja građana Crne Gore i poboljšavanje zdravstvenog stanja stanovništa. Tako kaže Zakon i tako bi trebalo da bude u praksi. Od svega toga samo – mrtvo slovo na papiru.”

Cvijanović za to krivi i tužilaštvo. ,,Saučesnik, i to aktivni, je i tužilaštvo. Svojim nečinjenjem, svojom nezaintresovanošću i neagilnošću jasno, čelnicima zdravstvenog sitema, stavljaju do znanja da mogu da rade što hoće”.

Da rezimiramo: Pavličić, sa početka teksta, samo je, do kosti, simbolički, ogolio Šegrtovo zdravstvo. A Šveđanin Bjornberg to uredno pribilježio: najgori u Evropi.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROGRAM PORODIČNO ORIJENTISANE RANE INTERVENCIJE: Osnaživanje porodice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz podršku UNICEF-a i EU, novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu s kašnjenjima i smetnjama u razvoju pilotira se u Bijelom Polju i Kotoru

 

,,Institucije sada imaju ljudski lik preko koga mi dobijemo sve što nam je potrebno i zajedničkim snagama radimo na tome da pomognemo našem djetetu”, kaže Željka Veličković objašnjavajući model porodično orjentisane rane intervencije. Dok Željka razgovara sa nama, sa njenim trogodišnjim sinom Vukašinom igra se njen muž Novica i socijalni radnik Stevan Anđelković. Ćerka Veličkovića je u školi, a da se sada vrati, zatekla bi igračke i dvoje odraslih kako sa smiju i dodaju igračkama sa njenim bratom, kome tepaju Vuk, Vule.

Željka priča da su prije godinu i po primijetili da njihov sin ima neki rizik u razvoju. Krenuli su uobičajenim putem obilaska institucija. ,,Obilazili smo dosta ustanova i nijesmo bili zadovoljni. Prije pola godine psiholog iz Doma zdravlja predložio nam je da se uključimo u ovaj program rane intervencije i to je sasvim drugačija i bolja priča. Već  osjećamo olakšanje i mnogo smo osnaženiji kao porodica koja se nalazi pred izazovom’’.

Uz podršku UNICEF-a i Evropske unije novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu sa kašnjenjima i smetnjama u razvoju primjenjuje se u Bijelom Polju i u njemu je porodicama pružena timska pomoć od strane stručnjaka iz Doma zdravlja, vrtića, Centra za socijalni rad, Dnevnog centra.

U ovom gradu se mijenja praksa komplikovane komunikacije među stručnjacima koji su tu da pomognu djeci i roditeljima. Umjesto da roditelj sa djetetom ide u institucije i da prenosi vaspitaču što je kazao logoped, pa logopedu što je ustanovio psiholog, sada jedan od stručnjaka ima stalni kontakt, koji uključuje i kućne posjete, sa porodicom i koordiniše sve.

,,Trudimo se, i za nas je ovo izazov i iz ovog programa dosta i mi učimo”,  priča svoje iskustvo sa novim programom Željka. Dodaje da su kao porodica mnogo rasterećeniji i da pored njih kao roditelja u svemu učestvuje i njihova ćerka: ,,Srušena je ta barijera kada je u pitanju terapeut i dijete. Imamo kućne posjete i sada je to sve prilagođeno djetetu. A prije je sve to bilo u okviru Doma zdravlja. To je neuporedivo bolje i dijete to mnogo bolje prihvata”.

Primarni pružalac podrške za porodicu Veličković je psihološkinja Danijela Femić. Ona kaže da je jedna od važnijih stvari koja se desila ovim projektom da su medicinski radnici izašli iz uobičajenog modela rada: ,,Uvijek smo se vodili time da imamo što više papirologije, što više dijagnoza, pa ćemo onda na osnovu toga dalje da postupamo. Sada je paradigma drugačija. Hajde da vidimo šta dijete sve može, koje su jake strane djeteta, kako te jake strane da poboljšamo, a da pri tome ne etiketiramo dijete”.

Predrag NIKOLIĆ
foto: UNICEF/Duško MIljanić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JOŠ JEDNA SEZONA BEZ VJEŠTAČKOG SNIJEGA: Pogled u nebo, opet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više kolašinskih sela, ekološki aktivisti i dio stručne javnosti,  osporavaju način na koji je država planirala da obezbijedi vodu za snabdijevanje objekata i osnježavanja ski staza na Bjelasici. Kolašinsko preduzeća Vodovod i kanalizacija je revidovalo provobitni projektni zadatak, pa sada iz rijeke Ljevaje nije predviđena voda za vještači snijeg. Koliko će predstojeća sezona biti uspješna, ponovo zavisi od prirodnih padavina

 

Uspješnost predstojeće zimske turističke sezone, na državnom Ski centru Kolašin 1600, zavisiće, kao i do sada, prije svega, od broja sniježnih dana. Predviđeni  sistem za vještačkog osnježavanje i snabdijevanje vodom planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, višestruko osporavana i kritikovana i od laičke i od stručne javnosti,  još je na nivou projektnog zadatka. Kako su  saopštili iz Opštine Kolašin, prvobitno rješenje je nedavno revidovano.  Eleborat procjene uticaja na životnu sredinu za prethodni  projektni zadatak , prije više od pola godine, lokalni Sekreterijat za  zaštitu životne  sredinu vratio je obrađivaču na doradu, uz brojne primjedbe i sugestije.

Đuro Milošević, izvršni direktor preduzeća Skijališta Crne Gore za Monitor kaže da kaže da bi nedostatak sniježnih padavina umnogome unazdio  poslovanje skijališta. Vještačkom snijegu on se nada tek za sezonu 2024/2025.

“Nažalost, još zavisimo od prirodnih padavina. Zaista se nadamo da ćemo do sledeće sezone uspjeti da makar jedan dio staza pokrijemo “topovima”, kako bi na pravi način, sigurno i nesmetano mogli da imamo veliki broj skijaških dana svake godine”, kaže.

Mještani nekoliko kolašinskih sela i ovih dana poručili su da neće dozvoliti relalizaciju projekta. Stav nijesu promjenili još kada se, nakon vrlo netransparetnih procedura, saznalo  kako država namjerava da obezbijedi vodu za lokalitete dva planinska centra na Bjelasici. Plan  je bio da se rijeka Ljevaja, na kojoj je 50-ih godina prošlog vijeka, u selu Mušovića Rijeka, izgrađena jedna najstarijih malih hidrocentrala (mHE), cijevima vodi nekoliko kilometra uz planinu do skijališta.

Prije dvije godine, tadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, sa Bjelasice je obavijesti da je, u okviru prve faze, planirano vještačkog osnježavanja pet ski staza u dužini od 7,5 km. To bi, najavio je tada, podrazumijevalo i stvaranje dva akumulaciona jezera. Probitnim projektnim zadatkom bilo je planirano, da se voda Ljevaje “hvata” na izvoru rijeke, zatim,  cijevima spušta do iznad sela Mušovića Rijeka. Na toj lokaciji gradila bi se pumpna stanica, zahvaljujući čemu bi se voda cijevima dovela prvo do privatnog Ski-centra Kolašin 1450, a potom i do državnog Kolašin 1600. Između dva ski-centra gradila bi se još jedna pumpna stanica. Iznad sela Mušovića Rijeka bio bi ostavljen priključak sa kojeg bi se, u budućnosti, uzimala voda za grad.

Idejno rješenje i projektni zadatak urađeni su, kako se ispostavilo, u suprotnosti sa glavnim projektom za osnježavanje ski-centra Kolašin 1600 iz 2019. godine. Umjesto kapaciteta od 100 litara u sekundi (l/s), određeno je da je za osnježavanje potrebno čak 260 l/s za osnježavanje.  Za to bi bile neophodne  cijevi DN 500 i pumpe od 640 kW, koje se prave isključivo po narudžbi i izuzetno su skupe, umjesto pumpi iz serijske proizvodnje.

Preskupo, predimenzionirano i neodrživo- bile su osnovne kritike struke na idejno rješenje. Slično su tvrdili i mještani,  ekološki aktivisti, ali i neki članovi borda direktora Skijališta.  Nakon višemjesečne javne rasprave o Elaboratu i polemike u medijima,  kolašinski Vodovod, koji je, u međuvremnu, dobio novog direktora, revidirao je projektni zadatak. Vodovod će ubuduće, predviđeno je, upravljati  sistemom za vodosnabdijevanje  objekata i osnježavanje ski staza na Bjelasici.

Novi predsjednik Opštine Petko Bakić i direktor Vodovoda Miloš Peković sada tvrde da je, revidovanim projektom, predviđeno da se iz rijeke Ljevaje uzima samo 140 litara u sekundi,  110 litara za grad, a ostatak za snabdijevanje objekata na Bjelasici. Navodno, u revidovanom projektnom zadatku sada nema sistema za vještačko osnježavanje. Nema ni zvaničnih informacija  na koji način bi se , u budućnosti, proizvodio vještački snijeg  i kada.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ZAOKRUŽIVANJE SKIJAŠKOG KOMPLEKSA BJELASICE: Betonizacija Jelovice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada

 

Da li planini Jelovici kod Berana, kuda prolazi novi regionalni put koji će ovaj grad spojiti sa Kolašinom i skijalištem Jezerine, prijeti takozvana betonizacija? Ono što se može vidjeti i čuti kada se posjeti ova planina i razgovara sa ljudima koji tamo već imaju privatne posjede i ugostiteljske objekte, govori u prilog tome da hoće.

Jedan od urbanističko građevinskih inspektora kojeg smo sreli na terenu, pribojava se takvog ishoda ali kaže da su mu ruke vezane.  „Jedino što mogu da uradim je to da zaustavim gradnju ako nisu izdate dozvole, ili nije završen proces dobijanja dozvola za gradnju, što i činimo. Ono na šta treba upozoriti i apelovati je da lokalne uprave kojima pripada ova planina, a to su Berane u Andrijevica, ne izdaju tako olako dozvole, jer postoje mnoge stvari koje prije toga na Jelovici treba da se riješe“, kaže nam inspektor.

On naglašava da to nije slučaj samo sa Jelovicom, već sa svim planinama u ovom regionu, čak i na Prokletijama koju stranci prepoznaju kao najveći planinski ljetnji potencijal Crne Gore. „Sve je to lijepo, i hoteli i restorani. Ali previše betona na planinama, to nije ono što traže strani turisti kojih je proteklog ljeta bilo više nego ikada“, smatra naš sagoovrnik. .

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada. To su Monitoru potvrdili neki od vlasnika zemlje ili ugostiteljskih objekata, hotela ili restorana.

„Cijena ara trenutno se kreće od najniže šest  do 12 hiljada eura. Dobar dio zemljišta je već prodat, a većinu do sada prodatog zemljišta kupili su građani Podgorice koji bi ovdje gradili ili već grade vikendice“, priča jedan od ugostitelja. U prošloj godini cijena ara se kretala oko hiljadu eura, a samo nekoliko godina ranije, jedan ar mogao se kupiti za trista do četiristo eura.

Sagovornik Monitora objašnjava da je skok cijene zemljišta primjetan od kada se najavljuje završetak puta i puštanje u funkciju tunela Klisura, koji je od Jelovice udaljen manje od tri kilometra.„Onda imate još svega 2,8 kilometara dug tunel, iz kojeg izlazite na skijalište Jezerine. Pošto je sa te tamo strane tunela, na teritoriji opštine Kolašin, odavno sve rasprodato, Podgoričani su počeli da kupuju zemljište na Jelovici, čija se valorizacija tek sada očekuje.“

Monitor je već pisao o tome da su cijene zemljišta na planini Jelovici počele vrtoglavo da rastu početkom ove godine. Tako su bivši ruski vlasnici pred sam kraj 2019. godine, crnogorskoj kompaniji „Osmanagić“ prodali i hotel „Jelovica“ i više od četiri hektara zemljišta oko tog hotela za svega 158 hiljada eura. Trenutno po najnižoj cijeni od šest hiljada, samo zemljište sada vrijedi 2,4 miliona, a po najvećoj cijeni od 12 hiljada, zemljište bez objekta hotela vrijedi blizu pet miliona eura.

Uporedo sa skokom cijena, ove jeseni je, kako smo mogli saznati, počela intenzivnija gradnja vikendica na obroncima planine.

Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški kapaciteti. U planu je da se sa vrha Bjelasice žičara i gondola spuste i do Jelovice, i da se ova planina učini dijelom velikog skijaškog kompleksa, sa većim brojem skijaških staza i uspinjača. Sagovornici Monitora koje smo zatekli na Jelovici očekuju da će cijene i dalje da rastu kada počne bolja valorizacija ove planine.

Naime, osim starog hotela koji je kupila kompanija Osmanagić i koji nije u funkciji, na Jelovici trenutno ima samo još jedan ranije izgrađeni hotel, u kojem su smješteni radnici preduzeća Euroasfalt koji rade na dionici puta prema Kolašinu od ulaza u planinu Jelovicu zaključno sa izgradnjom tunela, koji je u svemu i najozbiljniji posao.

Dionicu puta od Berana do mjesnog centra Lubnice, odnosno do ulaza u Jelovicu, ranije je izgradila kompanija „Bemaks“. Ta dionica započeta je 2013. godine, i država je finansirala izgradnju, dok je „Bemaks“, odnosno firma „Hidroenergija Montenegro“ čiji je „Bemaks“ bio u tom trenutku većinski vlasnik, za svoje potrebe kroz trup puta na pojedinim djelovima ugrađivala cijevi za male hidroelektrane.

Prethodna Vlada je kao kranji rok za završetak puta preko Jelovice dala  novembar. Novembar je na isteku, a otvaranje u puštanje u saobraćaj tunela, nije još na vidiku. Mada su radovi, kako se može saznati, pri kraju, niko od radnika Euroasfalta koje smo zatekli na Jelovici, nije mogao da kaže kada će put biti zvanično završen i otvoren za saobraćaj.

Bivša Vlada je zaprijetila da bi u slučaju eventualnog prolongiranja otvaranja puta, nakon novembra, neko morao da snosi posljedice. U ovom trenutku niko ne zna kako će se postaviti nova, 44. Vlada po ovom pitanju i problemu.

Tek i kada put bude završen, slijede ozbiljna pitanja kada se radi o budućem razvoju ili betonizaciji Jelovice. Jedno od prioritetnih je pitanje nepostojeće insfrastrukture. Koliko će biti septičkih jama na planini dok ne počnu ozbiljnije kontrole? A sve to na nadmorskim visinama sa kojih se podzemne vode slivaju prema izvorištu gradskog vodovoda koji ispod Lubnica, sa Merića vrela, ide za Berane. Navodno će vlasti svima postaviti uslov da ugrade takozvane bio prečišćivače. I da se svi nadamo da će sadašnji i budući, mali i veliki investitorioni to poslušati i uraditi.

                      Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo