Povežite se sa nama

OKO NAS

IZVJEŠTAJ DA SMO U ZDRAVTSVU NAJGORI U EVROPI I REAKCIJA NADLEŽNIH: Kriv je glasnik

Objavljeno prije

na

Kakve veze ima nikšićki ljekar Rajko Pavličić sa čuvenim švedskim doktorom profesorom Arne Bjornbergom? Direktne.

Da je rukovodilac nikšićkog savjetovališta za HIV dr Rajko Pavličić, pacijentkinji u Domu zdravlja, naočigled brojnih pacijenata, kazao – ,,Dobro zdravstvo, mir u kući” – možda o toj vezi danas ne bi ni bilo govora. No, kako je narečeni Pavličić, pred brojnim pacijentima, i, ispostaviće se, snimateljima, kazao – ,,Dobar k…., mir u kući” – sve začinjeno uličarskim ponašanjem, onda se veza sama nametnula.

Pomenuti Bjornberg je, nedugo prije Pavličićevog vulgarluka, potpisao izvještaj, analizu nacionalnih zdravstvenih sistema u 35 evropskih zemalja. Riječ je o takozvanom Evropskom zdravstvenom potrošačkom indeksu, istraživanju koje se sprovodi od 2005. godine i predstavlja vodeće poređenje za procjenu funkcionisanja nacionalnih sistema zdravstvene zaštite.

Tu, dakle, dolazimo do veze Pavličića i Bjornberga: na pomenutoj tabeli kvaliteta zdravstvenog sistema Crna Gora je poslednja u Evropi, 35-a! Pavličić je samo – u kratkom, dvominutnom video klipu – sopstvenim istupom, slikovito prezentovao cijeli sistem crnogorskog zdravstva, potpuno, u toj majušnoj i simboličkoj dozi, potvrđujući rezultate Bjornbergovog iscrpnog istraživanja. Najkraće: Pavličić – i to je potpuno jasno onima koji prate stanje u zdravstvu Crne Gore – nije izuzetak, već njegova slika i prilika.

Monitor je o nekim od problema pisao – kada je procurilo UNICEF-ovo istraživanje – Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori – u kojem je dokumentovano katastrofalno stanje perinatalne njege u Crnoj Gori.

Slikoviti prikaz stanja u zdravstvu bio je i interni dokument Kliničkog centra Crne Gore, iz 26. decembra 2007. godine – Mikrobiološka analiza briseva na odjeljenju Jedinice za novorođenčad KCCG – koji je jasno pokazao kakvo je stanje higijene i, naročito, kakve su higijenske navike u toj higijenski najosjetljivijoj klinici, najveće medicinske ustanovi u zemlji. Očajne. Monitor je taj dokument objavio u aprilu 2014. godine.

Ili slučaj zaraze u bjelopoljskoj bolnici, novembra 2014. godine, kada su inficirane četiri bebe, od kojih je jedna umrla.

Ministar Budimir Šegrt je, imajući u vidu njegov nastup tim povodom, nonšalantno prihvatio istraživanje Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa.

Prvo je – u duhu Pavličića sa početka teksta, samo na nešto većem nivou i uglađenije – iz Ministarstva saopšteno da im institucija koja je radila istraživanje ,,u suštini nije uhvatila muštuluk”. Šegrt je, potom, počeo da suptilno relativizuje istraživača i rad: ,,Iako ne znamo po kojoj metodologiji je urađena klasifikacija zemalja i zdravstvenih sistema, svakako ne sumnjamo da je to odrađeno, najvjerovatnije po određenim indikatorima i proceduri, jer smatramo da je to ozbiljna institucija i da je ozbiljno odrađen taj posao”. ,,Ne znamo po kojoj metodologiji”, ,,Najvjerovatnije (po određenim indikatorima)”…

Pošto ministar, kako reče, ne zna po kojoj metodologiji je rađeno istraživanje i po kojim indikatorima, Monitor ga upućuje na 117 strana obimnu analizu o kojoj je riječ, dostupnu – naravno, onima koji žele da je nađu – i na internetu (da li je ministar uopšte pročitao istraživanje?), na sljedećem linku: http://static.correofarmaceutico.com/docs/2016/01/27/ehci_2015_report.pdf.

Tu piše sve. Da je ministar čitao najrelevantnije štivo koje se tiče njegovog resora, i njega lično, pročitao bi da je istraživanje rađeno na osnovu 48 indikatora, koji uključuju oblasti kao što su prava i obaviještenost pacijenata, pristup zdravstvenoj zaštiti, ishodi liječenja, obim i područje usluga, prevencija i korišćenje farmaceutskih proizvoda… Do detalja, najsitnijih.

Pa bi znao gdje se njegovo (i bivšeg ministra Radunovića; i DPS-a) zdravstvo nalazi u evorpskom koordinatnom sistemu: Holandija je i dalje zemlja koja ima najbolji sistem zdravstvene zaštite u Evropi i jedina zemlja koja je prvi put u dosadašnjih 11 godina mjerenja ovog indeksa osvojila više od 900 poena.

Osam zemalja (Holandija, Švajcarska, Norveška, Finska, Belgija, Luksemburg, Njemačka i Island) osvojile su više od 800 od maksimalnih 1.000 bodova. Iza njih na ljestvici su Danska, Švedska, Francuska i Austrija. Od bivših jugoslovenskih republika najbolje je plasirana Slovenija, 15-a, zatim Hrvatska na 16. mestu, Makedonija,18-a, i, na posljednjem: Crna Gora. I Šegrt.

Šegrt se pravda: ,,Mi kvalitet našeg zdravstvenog sistema znamo. To smo pokazali na način što smo prije desetak mjeseci sami napravili dijagnozu našeg zdravstvenog sistema, i prepoznali sve njegove manjkavosti i šta treba mijenjati”. To se zove kvalitet: Šegrt zna da je loše.

Primarijus doktor Ivo Đurišić, prvi specijalista za organizaciju zdravstvene zaštite u Crnoj Gori, i dugogodišnji direktor Zavoda za zdravstvenu zaštitu, za Monitor odgovara na pitanje – Ko je zaslužan za haos? Kaže: „Čelni ljudi iz zdravstva u zadnjim godinama i to bivši ministar Radunović, kao i novi, Šegrt, ali i politički direktori u zdravstvenim ustanovama”.

Đurišić tvrdi da su autsajderi u organizaciji zdravstvenog sistema, uvijek pravili korak naprijed i dva nazad.

„Ukidanjem ugovora sa privatnim apotekama, opet su ostavili narod bez ljekova, i to je dio izvještaja koji se odnosi na prevenciju i korišćenje farmaceutskih preparata. To je i ono čega u izvještaju nema, a nažalost znamo – nehigijena u porodilištima. Duga čekanja na specijalističke preglede. Korupcija u zdravstvu. Nedostatak specijalističkog kadra i nedovoljna izdvajanje iz budžeta za zdravstvo.”

On kaže da je poslednje, 35-to mjesto, u Evropskom sistemu zdravstva, i poslednja opomena da je zdravstvo prioritet države: „Ako nemamo dobar zdravstveni sistem, a vidimo da ga nemamo, neće nam pomoći ni NATO ni EU. Sami moramo reorganizovati sitem, učeći se od onih koji su na vodećim mjestima u evrospkom sistemu zdravstva, a ne da partijska pripadnost DPS-u odlučuje.”

Dejan Cvijanović iz organizacije Krug života kaže za naš list da je ministrov ležerni nastup, povodom evropskog izvještaja, ono što možda i najviše pogađa.

,,Od 35 zemalja imamo najgore rezultate. Niko, čast izuzecima, ne pita zašto je tako. Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje očuvanje, zaštitu i unapredjenje zdravlja građana Crne Gore i poboljšavanje zdravstvenog stanja stanovništa. Tako kaže Zakon i tako bi trebalo da bude u praksi. Od svega toga samo – mrtvo slovo na papiru.”

Cvijanović za to krivi i tužilaštvo. ,,Saučesnik, i to aktivni, je i tužilaštvo. Svojim nečinjenjem, svojom nezaintresovanošću i neagilnošću jasno, čelnicima zdravstvenog sitema, stavljaju do znanja da mogu da rade što hoće”.

Da rezimiramo: Pavličić, sa početka teksta, samo je, do kosti, simbolički, ogolio Šegrtovo zdravstvo. A Šveđanin Bjornberg to uredno pribilježio: najgori u Evropi.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo