Povežite se sa nama

OKO NAS

NEOBIČNI I USPJEŠNI KOLAŠINSKI PRIVATNI BIZNISI: Originalnošću protiv krize

Objavljeno prije

na

Uprkos obeshrabrujućem poslovnom ambijentu u gradu, opštem ekonomskom kolapsu i apatiji, nekoliko Kolašinki i Kolašinaca su svojim novcem, idejama i trudom, uspjeli da stvore male ili veće uspješne biznise, ili one za koje će se tek čuti.

Zajedničko im je što su počeli od originalne ideje, bar za tu sredinu, koje se prije njih nijedan sugrađanin „nije dosjetio”.

Tako se recimo iza pomalo nostalgičnog naziva Divnini medenjaci krije mlad, ali uspješan porodični posao sestara studentkinje Bojane i nezaposlene pravnice Snežane Janković. One, uz moralnu podršku i savjete majke Divne, već dvije godine u kuhinji porodične kuće, prave domaće medenjake. Od mnogih drugih sugrađanki, koje su svoje kulinarske vještine pokušavale da unovče, sestre Janković izdvaja kreativnost i originalnost, ali i strogo pridržavanje pravilima. Divnini medenjaci osvojili su Crnu Goru, zahvaljujući promociji po društvenim mrežama, a Bojana kaže da se prihodima „ne mogu požaliti”.

„Najviše je trebalo kreativnosti i korektnog odnosa prema korisnicima naših proizvoda. Medenjake pravimo isključivo od domaćih namirnica iz Kolašina, a osnovni sastojak je livadski med, sa obronaka Bjelasice i Sinjavine. Posebna priča je ukrašavanje, to jest, iscrtavanje, koje je pomalo i umjetnički rad”, kaže Bojana.

Divnini medenjaci prave se ručno, oblikuju starinskim modlicama, a nema ograničenja u oblicima i ukrasima. Limit su samo želje onih koji ih naručuju. Svaki praznik isprati i serija namjenski oblikovanih i ukrašenih kolačića. Mnogo se vodi računa i o pakovanju i o prezentaciji, a uspješnost prodaje govori da mlade Kolašinke i to rade na najbolji način.

„Od samog početka nijesmo računale samo na kolašinsko tržište. Naši su proizvodi najtraženiji na primorju i u Podgorici. Zaista smo zadovoljne, ali i ponosne što smo sve same postigle, bez pomoći i zaduživanja. Istina, za ovaj posao nijesu ni bila potrebna neka značajnija ulaganja, što se novca tiče. Na sreću, preduzetničkog duha i ideja nije nam falilo”, kažu uspješne sestre.

Njihov sugrađanin Pero Keker, odavno je privatni preduzetnik. Oprobao se u mnogim poslovima, ali je bio među prvima u državi kada je 1995. godine počeo da proizvodi humus, odnosno uzgaja kalifornijske gliste. Taj posao sam je vodio deceniju i po, a od prije nekoliko godina time se bavi i njegov sin.

„Tada sam bio gotovo jedini u Crnoj Gori, pa sam zahvaljujući toj činjenici i imao tržište. Snabdijevao sam humusom specijalizovane prodavnice i cvjećare po cijeloj Crnoj Gori. Ukoliko kao dobru zaradu računate dovoljno novca za osnovne potrebe porodice, onda se može reći da sam dobro zarađivao. To, su kao što su i ove sada, bile teške godine za privatne poslove, ukoliko nemate podršku države. Ja je nijesam imao, nažalost, od države sam dobio samo prepreke i spoticanja”, priča Keker.

I pored toga što na desetine Kolašinaca žive od prodaje drva za ogrijev, do prije godinu i po niko se nije sjetio da bukovinu prodaje u cjepanicama, složenu i praktično upakovanu. Tu dobro osmišljenu poslovnu ideju realizovali su u preduzeću Kolašin Energy. Vlasnici firme su Kolašinac Vlado Rubežić, koji je novac uložen u proizvodne programe zaradio tokom minulih godina u Bocvani i njegova supruga Jelica Simić. Do sada je u toj firmi posao i stalna solidna primanja našlo oko dvadeset Rubežićevih sugrađana, ali njegovi poslovni planovi su mnogo ambiciozniji, pa se računa da će Kolašin Energy ubrzo zaposliti još Kolašinaca. U najsavremeniju opremu supružnici Rubežići su do sada uložili stotine hiljada eura.

Osnovni proizvodni program Kolašin Energy trenutno je cijepano drvo za ogrijev u raznovrsnim pakovanjima i dimenzijama, a planiraju da otpočnu proizvodnju peleta, drvenih podova za izvoz.

,,Za razliku od ostalih preduzeća imamo potpuno automatizovanu proizvodnju – sa jedne strane ulaze balvani dužine šest metara, a na drugom kraju izlazi iscijepano drvo. Novina je i standardizovani proizvod, mogućnost pakovanja u paletu i u mrezu. Garantujemo za količinu isporučenog drveta. Imamo spreman proizvod za distribuciju u bilo koje doba godine. Mislim da smo veliku stvar uradili i za privatnike koji posjeduju sirovinu sa organizovanim otkupom”, kažu u Kolašin Energy.

Na sve su mislili, pa imaju i proizvode za ona domaćinstva koja povremeno koriste drvo kao ogrijev. Riječ je ,,weekend pack-u” koji sadrži dovoljnu količinu suvog drveta za oko jedan dan loženja.

U originalne poslovne ideje u toj varoši, svakako se mora uvrstiti i ono što radi pronalazač Zoran Ilinčić. Iako je on do sada nekoliko puta, sa manje ili više uspjeha i podrške iz kreditnih fondova pokretao privatne poslove, korist od svojih nekoliko stotina izuma tek očekuje. Teško je nabrojati sve njegove inovacije, za koje su, kako tvrdi, zainteresovane i neke, na svjetskom nivou poznate kompanije. On ima nekoliko razrađenih proizvodnih programa, za koje je uradio sam i prototipove, ali sada traži novac za njihovu redovnu proizvodnju. Ako ga ne bude u Crnoj Gori, biće prinuđen, kako je ispričao novinarima, da finansijere traži u inostranstvu.

Napravio je i razvio prototip sistema za proizvodnju električne energije, koji bi se, tvrdi, vrlo uspješno mogao koristiti i u urbanim i u ruralnim sredinama, a sastoji se od vjetrogeneratora i solarnih panela. To je, kaže Ilinčić, jedna od najuspješnijih konstrukcija te vrste u svijetu, vrlo kompaktna i sigurna pri korišćenju, čak i za najveće poznate brzine vjetra.

„Ta karakteristika, kao i niska cijena proizvodnje po jedinici snage, omogućavaju siguran izvoz tog proizvoda. Većinu elemenata tih uređaja bi mogli praviti u Crnoj Gori. Posebna pogodnost vezana za finansiranje ovog posla je mogućnost korišćenja vrlo povoljnih kreditnih sredstava iz evropskih fondova za razvoj i proizvodnju zelene energije”.

Sistem koji je osmislio, a koji je namijenjen za domaćinstva ili manje firme priključuje se na električnu mrežu preko dvosmjernih brojila. To, kaže on, omogućava da potrošač može koristiti energiju iz mreže kada mu je potrošnja veća od proizvodnje, ili ubacivati energiju u mrežu kada mu je proizvodnja veća od potrošnje. Posebna pogodnost je što se kompletna procedura dobijanja dozvola za upotrebu svodi, prema njegovim riječima, na klasične građevinske dozvole.

„S obzirom na uslove koji postoje u Crnoj Gori, moguće bi bilo instalirati bar hiljadu takvih mini elektrana u narednih nekoliko godina, čak pojedine i u urbanim centrima, recimo na krovovima postojećih zgrada”.

Još za dva proizvodna programa Ilinčić će pokušati da nađe novac. Jedan je blok za zidanje, koji objašnjava, ima najbolje moguće termoizolacione i druge potrebne karakteristike za zadatu debljinu zida. Obavljeni su svi atesti, ali i probna proizvodnja.

„Uz ulaganja od nekoliko desetina hiljada eura, sve zavisno koji se kapacitet traži, mogla bi se početi ozbiljna serijska proizvodnja za manje od mjesec dana. Kada bi se takva konstrukcija koristila u građevinarstvu u potrebnoj mjeri, u Crnoj Gori bi ušteda bila jednaka proizvodnji jedne velike hidrocentrale”.

Tu je i ideja o konstruisanju kvalitetne i ekonomski isplative instalacije za proizvodnju i konzervaciju sokova ili džemova. Sve to, napominje pronalazač, prilagođeno kapacitetima malih pojedinačnih proizvođača, kakvih bi u Crnoj Gori moglo biti više stotina. Za proizvodnju je spreman još jedan njegov izum – amortizer zemljotresa.

Kolašinski uspješni preduzetnici tvrde da i drugi treba da krenu njihovim stopama, ali da se unaprijed pripreme na mnogobrojne izazove, prepreke,a nekad i podsmijeh okruženja.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo