Povežite se sa nama

OKO NAS

NEOBIČNI I USPJEŠNI KOLAŠINSKI PRIVATNI BIZNISI: Originalnošću protiv krize

Objavljeno prije

na

Uprkos obeshrabrujućem poslovnom ambijentu u gradu, opštem ekonomskom kolapsu i apatiji, nekoliko Kolašinki i Kolašinaca su svojim novcem, idejama i trudom, uspjeli da stvore male ili veće uspješne biznise, ili one za koje će se tek čuti.

Zajedničko im je što su počeli od originalne ideje, bar za tu sredinu, koje se prije njih nijedan sugrađanin „nije dosjetio”.

Tako se recimo iza pomalo nostalgičnog naziva Divnini medenjaci krije mlad, ali uspješan porodični posao sestara studentkinje Bojane i nezaposlene pravnice Snežane Janković. One, uz moralnu podršku i savjete majke Divne, već dvije godine u kuhinji porodične kuće, prave domaće medenjake. Od mnogih drugih sugrađanki, koje su svoje kulinarske vještine pokušavale da unovče, sestre Janković izdvaja kreativnost i originalnost, ali i strogo pridržavanje pravilima. Divnini medenjaci osvojili su Crnu Goru, zahvaljujući promociji po društvenim mrežama, a Bojana kaže da se prihodima „ne mogu požaliti”.

„Najviše je trebalo kreativnosti i korektnog odnosa prema korisnicima naših proizvoda. Medenjake pravimo isključivo od domaćih namirnica iz Kolašina, a osnovni sastojak je livadski med, sa obronaka Bjelasice i Sinjavine. Posebna priča je ukrašavanje, to jest, iscrtavanje, koje je pomalo i umjetnički rad”, kaže Bojana.

Divnini medenjaci prave se ručno, oblikuju starinskim modlicama, a nema ograničenja u oblicima i ukrasima. Limit su samo želje onih koji ih naručuju. Svaki praznik isprati i serija namjenski oblikovanih i ukrašenih kolačića. Mnogo se vodi računa i o pakovanju i o prezentaciji, a uspješnost prodaje govori da mlade Kolašinke i to rade na najbolji način.

„Od samog početka nijesmo računale samo na kolašinsko tržište. Naši su proizvodi najtraženiji na primorju i u Podgorici. Zaista smo zadovoljne, ali i ponosne što smo sve same postigle, bez pomoći i zaduživanja. Istina, za ovaj posao nijesu ni bila potrebna neka značajnija ulaganja, što se novca tiče. Na sreću, preduzetničkog duha i ideja nije nam falilo”, kažu uspješne sestre.

Njihov sugrađanin Pero Keker, odavno je privatni preduzetnik. Oprobao se u mnogim poslovima, ali je bio među prvima u državi kada je 1995. godine počeo da proizvodi humus, odnosno uzgaja kalifornijske gliste. Taj posao sam je vodio deceniju i po, a od prije nekoliko godina time se bavi i njegov sin.

„Tada sam bio gotovo jedini u Crnoj Gori, pa sam zahvaljujući toj činjenici i imao tržište. Snabdijevao sam humusom specijalizovane prodavnice i cvjećare po cijeloj Crnoj Gori. Ukoliko kao dobru zaradu računate dovoljno novca za osnovne potrebe porodice, onda se može reći da sam dobro zarađivao. To, su kao što su i ove sada, bile teške godine za privatne poslove, ukoliko nemate podršku države. Ja je nijesam imao, nažalost, od države sam dobio samo prepreke i spoticanja”, priča Keker.

I pored toga što na desetine Kolašinaca žive od prodaje drva za ogrijev, do prije godinu i po niko se nije sjetio da bukovinu prodaje u cjepanicama, složenu i praktično upakovanu. Tu dobro osmišljenu poslovnu ideju realizovali su u preduzeću Kolašin Energy. Vlasnici firme su Kolašinac Vlado Rubežić, koji je novac uložen u proizvodne programe zaradio tokom minulih godina u Bocvani i njegova supruga Jelica Simić. Do sada je u toj firmi posao i stalna solidna primanja našlo oko dvadeset Rubežićevih sugrađana, ali njegovi poslovni planovi su mnogo ambiciozniji, pa se računa da će Kolašin Energy ubrzo zaposliti još Kolašinaca. U najsavremeniju opremu supružnici Rubežići su do sada uložili stotine hiljada eura.

Osnovni proizvodni program Kolašin Energy trenutno je cijepano drvo za ogrijev u raznovrsnim pakovanjima i dimenzijama, a planiraju da otpočnu proizvodnju peleta, drvenih podova za izvoz.

,,Za razliku od ostalih preduzeća imamo potpuno automatizovanu proizvodnju – sa jedne strane ulaze balvani dužine šest metara, a na drugom kraju izlazi iscijepano drvo. Novina je i standardizovani proizvod, mogućnost pakovanja u paletu i u mrezu. Garantujemo za količinu isporučenog drveta. Imamo spreman proizvod za distribuciju u bilo koje doba godine. Mislim da smo veliku stvar uradili i za privatnike koji posjeduju sirovinu sa organizovanim otkupom”, kažu u Kolašin Energy.

Na sve su mislili, pa imaju i proizvode za ona domaćinstva koja povremeno koriste drvo kao ogrijev. Riječ je ,,weekend pack-u” koji sadrži dovoljnu količinu suvog drveta za oko jedan dan loženja.

U originalne poslovne ideje u toj varoši, svakako se mora uvrstiti i ono što radi pronalazač Zoran Ilinčić. Iako je on do sada nekoliko puta, sa manje ili više uspjeha i podrške iz kreditnih fondova pokretao privatne poslove, korist od svojih nekoliko stotina izuma tek očekuje. Teško je nabrojati sve njegove inovacije, za koje su, kako tvrdi, zainteresovane i neke, na svjetskom nivou poznate kompanije. On ima nekoliko razrađenih proizvodnih programa, za koje je uradio sam i prototipove, ali sada traži novac za njihovu redovnu proizvodnju. Ako ga ne bude u Crnoj Gori, biće prinuđen, kako je ispričao novinarima, da finansijere traži u inostranstvu.

Napravio je i razvio prototip sistema za proizvodnju električne energije, koji bi se, tvrdi, vrlo uspješno mogao koristiti i u urbanim i u ruralnim sredinama, a sastoji se od vjetrogeneratora i solarnih panela. To je, kaže Ilinčić, jedna od najuspješnijih konstrukcija te vrste u svijetu, vrlo kompaktna i sigurna pri korišćenju, čak i za najveće poznate brzine vjetra.

„Ta karakteristika, kao i niska cijena proizvodnje po jedinici snage, omogućavaju siguran izvoz tog proizvoda. Većinu elemenata tih uređaja bi mogli praviti u Crnoj Gori. Posebna pogodnost vezana za finansiranje ovog posla je mogućnost korišćenja vrlo povoljnih kreditnih sredstava iz evropskih fondova za razvoj i proizvodnju zelene energije”.

Sistem koji je osmislio, a koji je namijenjen za domaćinstva ili manje firme priključuje se na električnu mrežu preko dvosmjernih brojila. To, kaže on, omogućava da potrošač može koristiti energiju iz mreže kada mu je potrošnja veća od proizvodnje, ili ubacivati energiju u mrežu kada mu je proizvodnja veća od potrošnje. Posebna pogodnost je što se kompletna procedura dobijanja dozvola za upotrebu svodi, prema njegovim riječima, na klasične građevinske dozvole.

„S obzirom na uslove koji postoje u Crnoj Gori, moguće bi bilo instalirati bar hiljadu takvih mini elektrana u narednih nekoliko godina, čak pojedine i u urbanim centrima, recimo na krovovima postojećih zgrada”.

Još za dva proizvodna programa Ilinčić će pokušati da nađe novac. Jedan je blok za zidanje, koji objašnjava, ima najbolje moguće termoizolacione i druge potrebne karakteristike za zadatu debljinu zida. Obavljeni su svi atesti, ali i probna proizvodnja.

„Uz ulaganja od nekoliko desetina hiljada eura, sve zavisno koji se kapacitet traži, mogla bi se početi ozbiljna serijska proizvodnja za manje od mjesec dana. Kada bi se takva konstrukcija koristila u građevinarstvu u potrebnoj mjeri, u Crnoj Gori bi ušteda bila jednaka proizvodnji jedne velike hidrocentrale”.

Tu je i ideja o konstruisanju kvalitetne i ekonomski isplative instalacije za proizvodnju i konzervaciju sokova ili džemova. Sve to, napominje pronalazač, prilagođeno kapacitetima malih pojedinačnih proizvođača, kakvih bi u Crnoj Gori moglo biti više stotina. Za proizvodnju je spreman još jedan njegov izum – amortizer zemljotresa.

Kolašinski uspješni preduzetnici tvrde da i drugi treba da krenu njihovim stopama, ali da se unaprijed pripreme na mnogobrojne izazove, prepreke,a nekad i podsmijeh okruženja.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo