Povežite se sa nama

OKO NAS

Kako zaštiti ulcinjsku Solanu: Više tuđa nego naša briga

Objavljeno prije

na

,,Solana u Ulcinju nije samo važna tema na nacionalnom, već je ona postala značajna i na međunarodnom nivou. Širu publiku veoma zanima ta interakcija ljudi i prirode”, kazao je poznati holanski arhitekta, istoričar i kritičar Bart Locma, koji živi i radi u Austriji.

On će biti crnogorski kustos na 15. Bijenalu arhitekture, koji počinje krajem maja u Veneciji, a na kojem će naša zemlja predstaviti projekat Solana Ulcinj.

Ovih dana je iz Vlade Crne Gore saopšteno i zalaganje za ,,održivo korišćenje ulcinjske Solane kao budućeg Ramsar područja”.

,,U tom kontekstu, a u skladu sa međunarodnim obavezama, prije svega Konvencijom o vlažnim staništima – Ramsar konvencijom, preduzeli smo inicijalne korake u cilju zaštite Solane na međunarodnom nivou, vodeći se time da održivost mora biti jedini koncept razvoja u Crnoj Gori i jedini pristup za ulaganje u razvoj zaštićenih područja”, naveli su iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Prethodnih dana nevladine organizacije su kritikovale Vladu što oteže sa preduzimanjem konkretnih koraka koji bi vodili upisivanju Solane na Ramsarsku listu ilustrujući to činjenicom da Vlada još nije predala formular Ramsar Sekretarijatu.

U kabinetu premijera Mila Đukanovića su uvjereni da ukoliko se ovaj prostor upiše u listu močvarnih staništa od međunarodnog značaja, definitivno će biti spriječena svaka građevinska aktivnost na Solani.

Suočen sa sve većim pritiscima i domaćih i evropskih organizacija ministar zaštite životne sredine i turizma Branimir Gvozdenović je rekao “da ne zna da postoji bilo koji planski dokument u kojem je bila prisutna gradnja stanova na Solani”.

On je kazao da je i u Prijedlogu Prostorno-urbanističkog plana Ulcinja (PUP) i u Nacrtu Prostornog plana posebne namjene za obalno područje (PPPNOP) prioritet – zaštita tog prostora.

No, u Centru za zaštitu i proučavanje ptica tvrde da crnogorski zvaničnici namjerno dovode u pitanje proces zaštite Solane na svjetskom nivou, pa čak i tok pristupnih pregovora sa EU, jer je zaštita tog prostora uslov otvaranja poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene: ,,Ono što čitav proces zaštite dodatno obesmišljava jeste posljednji nacrt PPPNOP koji predviđa turističku valorizaciju Solane sa hotelima (1.500 kreveta), marinama i sličnim sadržajem koji je u potpunoj suprotnosti sa studijom zaštite i proizvodnjom soli”.

Pokušavajući da dobije na vremenu Ministarstvo održivog razvoja i turizma odgađa saglasnost na nacrt akta i studije zaštite kako bi se u ulcinjskom parlamentu Solana proglasila spomenikom prirode.

Ali, manevarskog prostora za odgađanje donošenja takve odluke je sve manje. Nedavno je Gvozdenović o tome morao direktno da odgovara na sastanku sa šefom Delegacije EU u Podgorici Mitjom Drobničem i predstavnicima ambasada država članica EU u našoj zemlji. Naime, na tom skupu je jedna od najbitnijih tema bila upravo zaštita i dalji tretman Solane, te pravni tretman tog područja.

Razumijevajući da je đavo odnio šalu, u Eurofondu koji kontroliše kontroverzni biznismen Veselin Barović ovih dana pokuvašali su da uvjere domaću i međunarodnu javnost da su većinski paket akcija Solane stekli zakonski i transparentno. Ustvrdili su takođe da su za to najstarije ulcinjsko preduzeće platili tržišnu naknadu i da su stoga ispunjeni svi uslovi da Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte donese rješenje kojim bi se pravo korišćenje pretvorilo u pravo svojine.

Dok se to ne desi stečajna uprava Solane je najavila da više neće raspisivati javne licitacije za prodaju fabrike i 15,2 miliona kvadrata zemljišta.

Stečajni upravnik Ognjen Jovović kaže da bi u postojećim uslovima prodaja Solane bila besmislena: ,,Moramo da vidimo što je stav Savjeta i kako će Solana biti tretirana PUP-om Ulcinja”.

Odluka da je za Solanu plaćena pravična naknada je, inače, trebalo da bude donesena krajem decembra prošle godine, ali se od toga odustalo nakon oštrih upozorenja njemačke ambasadorke Gudrun Elizabet Štajnaker i nezavisnog poslanika Dritana Abazovića.

,,Solana je radila od 1934. godine, preživjela Drugi svjetski rat, ali joj je ova vlast došla glave. Kada je prije 11 godina privatizovana, njeni su dugovi bili 250.000 eura, a danas oni iznose oko osam miliona eura”, rekao je Abazović, konstatujući da je Solana najklasičniji primjer tranzicione pljačke. “Proizvodnje nema već tri sezone, oni koji upravljaju Solanom su sve pokrali i opljačkali. Takođe su imovinu preduzeća, odnosno državnu imovinu, stavili na hipoteku kod Prve banke i CKB-a”, kazao je Abazović.

Nakon što su albanske nacionalne stranke podržale aktuelnu Vladu, još je jači pritisak na njih da se uključe u igre oko Solane.

,,Ne mogu da razumijem da na volšeban način to ogromno prirodno bogatstvo i trud više generacija radnika tog ulcinjskog preduzeća treba da se poklone ko zna kome!?”, ocjenjuje predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA Omer Bajraktari.

On je poslanike i stranke koje su izglasali povjerenje kabinetu premijera Đukanovića pitao što će učiniti ,,ako Vlada odluči da je za kupovinu Solane na berzi za 800 hiljada eura plaćena pravična naknada, i u Valdanosu nacrta vile i hotele? Kakav će tada imati izgovor?”

Svi se, međutim, slažu samo u jednom: treba što prije početi pripreme i pokrenuti proizvodnju slanih kristala. Samo je to garancija očuvanja ekosistema, biodiverziteta i ptičje baze na Solani.

Zato se očekuje odgovor na ponudu jedne renomirane kompanije iz Italije koja je iskazala spremnost da uloži značajna sredstva u kompletnu rekonstrukciju Solane i da ukupnu proizvodnju od do sada maksimalnih 30.000 tona poveća na 120.000 i to uz primjenu najmodernije tehnologije.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo