„Ovo je veliki trenutak za nas. Preko dvije decenije govorimo o potrebi da naš Stari grad, jedna od najstarijih i najbolje očuvanih urbanih aglomeracija na obalama Jadrana, bude na listi UNESKO-a”, kaže predsjednik Društva prijatelja i poštovalaca Starog grada Kaljaja Ismet Karamanaga.
I u lokalnoj upravi su veoma zadovoljni što je Vlada odlučila da nominuje Stari grad u Ulcinju za upis na listu svjetske kulturne baštine kao venecijansku odbrambenu tvrđavu iz 15. i 16. vijeka.
„Mletački period je trajao 150 godina, jedan je od značajnih slojeva u 2,5 milenijuma dugom trajanju Ulcinja. Iz tog perioda imamo niz prekrasnih građevina u Starom gradu”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Fatmir Đeka. „Ovaj prostor ima sve predispozicije da ga UNESKO stavi na listu zaštićenih kulturnih cjelina.”
Da je to neophodno, uvjeren je i poznati arhitekta Benžamin Muton iz Pariza, grada u kojem je sjedište te međunarodne organizacije. On je ustvrdio da je Stari grad u Ulcinju dio okvira koji je važan na evropskom nivou, jer kulturne vrijednosti tog grada imaju univerzalni značaj.
Samo kroz eksponate arheološke, etnografske i umjetničke zbirke ulcinjskog Muzeja, može se pratiti život ovog grada osnovanog prije 25 stoljeća. Još su vidljivi slojevi velikih kultura i civilizacija koje su ostavile trag u ovoj zanosnoj urbanoj posudi. Da se ne govori o čitavoj biblioteci koja je o tome napisana, te o znamenitim ličnostima koje su tu živjele.
Ta posuda je decenijama razbijana. Predsjednica Fondacije za spomenike i lokalitete Crne Gore ELArt dr Igbala Šabović-Kerović, ukazuje da je došlo do teške devastacije tog spomenika kulture prve kategorije. ,,U tom pravcu se naročito ističu započeti radovi hotela u bedemima Starog grada, koji prema lokaciji i naglašenim gabaritima ulazi u kontekst ozbiljne, moguće nepovratne devastacije ove istorijske urbanističko-arhitektonske cjeline”.
Gradonačelnik Đeka tvrdi da su lekcije konačno naučene. Zato je, napominje, ovih mjeseci u toku velika gradnja u Starom gradu.
Karamanaga, koji je rođen i živi u tvrđavi, kaže da ne pamti da se toliko gradilo i da je riječ o prekretnici. „Renoviraju se stare kuće i grade novi objekti na temeljima starijih, porušenih još u zemljotresu 1979. Prlikom gradnje u većini slučajeva poštuju se norme i propisi koje propisuje Republički zavod, odnosno Uprava za očuvanje spomenika i spomeničnog blaga naše države”. Kramanaga se nada da će gradnja, revitalizacija i restauracija privatnih objekata podstaći i državne i opštinske organe da više ulažu u infrastrukturu, odnosno da se sredstva namijenjena budžetom za Stari grad, za njega i upotrijebe.
On ukazuje na zastarjelu infrastrukturu, vodovod i kanalizaciju, javnu rasvjetu, nepodesnu kaldrmu rađenu od kamena sa porušenih kuća i mnogo toga što traži valorizacija ove urbane sredine. Podsjeća da su studije pokazale da euro uložen u kulturnu baštinu vraća sedam do devet eura.
Eksperti navode da bi upis u Listu svjetske baštine UNESKO-a podrazumijevao obavezu da se u obnovi Starog grada primijene međunarodna načela zaštite graditeljske baštine te da bi to bio značajan impuls za turizam.
Prošla sezona je nagovijestila da za Stari grad dolaze bolji dani. Turista je bilo mnogo više nego godinu ranije. Uz nove objekte i sadržaje, te sadržajniji marketing, u Opštini kažu da je realno očekivati turistički bum.
„Moramo se mnogo više posvetiti ovom prostoru. Francuske arhitekte su nam predložili da formiramo kancelariju za arhitekturu Starog grada, dok smo mi planirali da konstituišemo Savjet za upravljanje Starim gradom”, navodi Đeka.
Karamanaga podsjeća da su nakon zemljotresa 1979, tadašnji gradski čelnici predlagali da se svi Starograđani isele iz svojih porušenih domova!? Tvrdili su da se u tvrđavi ne mogu više stvoriti uslovi za moderan život.
,,Nijesmo ih poslušali, barem ne najveći broj nas Starograđana. Nijesmo željeli prekidati tradiciju, ni iznevjeriti potomke. Vjerovao sam – ako je ovo bilo 25 vjekova ugodno mjesto za življenje, zašto to ne bi bilo i sada. Ako se ostvari i naš san da uđemo u UNESKO, sve će biti lakše i ljepše”, zaključuje Karamanaga.
I Valdanos u UNESKO
Iz Opštine Ulcinj je upućeno pismo Direktoratu za kulturnu baštinu Crne Gore sa zahtjevom da otpočne proceduru upisa i uvale Valdanos na listu svjetske kulturne i prirodne baštine. Kako se navodi u prijedlogu koji je potpisao doskorašnji potpredsjednik Safet Beci, uvala Valdanos ima univerzalnu vrijednost. On smatra da bi trebalo dodatno zaštititi ovaj prekrasan predio: stoljetnu Maslinadu, plažu, podmorje, rt Mendru i brdo Mavrijan. Manji dio uvale Valdanos je još 1968. godine uvršten u kategoriju Rezervat prirodnog predjela.
Mustafa CANKA