Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKI STARI GRAD VLADA KANDIDOVALA ZA UNESKO: Zanosna urbana posuda

Objavljeno prije

na

„Ovo je veliki trenutak za nas. Preko dvije decenije govorimo o potrebi da naš Stari grad, jedna od najstarijih i najbolje očuvanih urbanih aglomeracija na obalama Jadrana, bude na listi UNESKO-a”, kaže predsjednik Društva prijatelja i poštovalaca Starog grada Kaljaja Ismet Karamanaga.

I u lokalnoj upravi su veoma zadovoljni što je Vlada odlučila da nominuje Stari grad u Ulcinju za upis na listu svjetske kulturne baštine kao venecijansku odbrambenu tvrđavu iz 15. i 16. vijeka.

„Mletački period je trajao 150 godina, jedan je od značajnih slojeva u 2,5 milenijuma dugom trajanju Ulcinja. Iz tog perioda imamo niz prekrasnih građevina u Starom gradu”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Fatmir Đeka. „Ovaj prostor ima sve predispozicije da ga UNESKO stavi na listu zaštićenih kulturnih cjelina.”

Da je to neophodno, uvjeren je i poznati arhitekta Benžamin Muton iz Pariza, grada u kojem je sjedište te međunarodne organizacije. On je ustvrdio da je Stari grad u Ulcinju dio okvira koji je važan na evropskom nivou, jer kulturne vrijednosti tog grada imaju univerzalni značaj.

Samo kroz eksponate arheološke, etnografske i umjetničke zbirke ulcinjskog Muzeja, može se pratiti život ovog grada osnovanog prije 25 stoljeća. Još su vidljivi slojevi velikih kultura i civilizacija koje su ostavile trag u ovoj zanosnoj urbanoj posudi. Da se ne govori o čitavoj biblioteci koja je o tome napisana, te o znamenitim ličnostima koje su tu živjele.

Ta posuda je decenijama razbijana. Predsjednica Fondacije za spomenike i lokalitete Crne Gore ELArt dr Igbala Šabović-Kerović, ukazuje da je došlo do teške devastacije tog spomenika kulture prve kategorije. ,,U tom pravcu se naročito ističu započeti radovi hotela u bedemima Starog grada, koji prema lokaciji i naglašenim gabaritima ulazi u kontekst ozbiljne, moguće nepovratne devastacije ove istorijske urbanističko-arhitektonske cjeline”.

Gradonačelnik Đeka tvrdi da su lekcije konačno naučene. Zato je, napominje, ovih mjeseci u toku velika gradnja u Starom gradu.

Karamanaga, koji je rođen i živi u tvrđavi, kaže da ne pamti da se toliko gradilo i da je riječ o prekretnici. „Renoviraju se stare kuće i grade novi objekti na temeljima starijih, porušenih još u zemljotresu 1979. Prlikom gradnje u većini slučajeva poštuju se norme i propisi koje propisuje Republički zavod, odnosno Uprava za očuvanje spomenika i spomeničnog blaga naše države”. Kramanaga se nada da će gradnja, revitalizacija i restauracija privatnih objekata podstaći i državne i opštinske organe da više ulažu u infrastrukturu, odnosno da se sredstva namijenjena budžetom za Stari grad, za njega i upotrijebe.

On ukazuje na zastarjelu infrastrukturu, vodovod i kanalizaciju, javnu rasvjetu, nepodesnu kaldrmu rađenu od kamena sa porušenih kuća i mnogo toga što traži valorizacija ove urbane sredine. Podsjeća da su studije pokazale da euro uložen u kulturnu baštinu vraća sedam do devet eura.

Eksperti navode da bi upis u Listu svjetske baštine UNESKO-a podrazumijevao obavezu da se u obnovi Starog grada primijene međunarodna načela zaštite graditeljske baštine te da bi to bio značajan impuls za turizam.

Prošla sezona je nagovijestila da za Stari grad dolaze bolji dani. Turista je bilo mnogo više nego godinu ranije. Uz nove objekte i sadržaje, te sadržajniji marketing, u Opštini kažu da je realno očekivati turistički bum.

„Moramo se mnogo više posvetiti ovom prostoru. Francuske arhitekte su nam predložili da formiramo kancelariju za arhitekturu Starog grada, dok smo mi planirali da konstituišemo Savjet za upravljanje Starim gradom”, navodi Đeka.

Karamanaga podsjeća da su nakon zemljotresa 1979, tadašnji gradski čelnici predlagali da se svi Starograđani isele iz svojih porušenih domova!? Tvrdili su da se u tvrđavi ne mogu više stvoriti uslovi za moderan život.

,,Nijesmo ih poslušali, barem ne najveći broj nas Starograđana. Nijesmo željeli prekidati tradiciju, ni iznevjeriti potomke. Vjerovao sam – ako je ovo bilo 25 vjekova ugodno mjesto za življenje, zašto to ne bi bilo i sada. Ako se ostvari i naš san da uđemo u UNESKO, sve će biti lakše i ljepše”, zaključuje Karamanaga.

I Valdanos u UNESKO

Iz Opštine Ulcinj je upućeno pismo Direktoratu za kulturnu baštinu Crne Gore sa zahtjevom da otpočne proceduru upisa i uvale Valdanos na listu svjetske kulturne i prirodne baštine. Kako se navodi u prijedlogu koji je potpisao doskorašnji potpredsjednik Safet Beci, uvala Valdanos ima univerzalnu vrijednost. On smatra da bi trebalo dodatno zaštititi ovaj prekrasan predio: stoljetnu Maslinadu, plažu, podmorje, rt Mendru i brdo Mavrijan. Manji dio uvale Valdanos je još 1968. godine uvršten u kategoriju Rezervat prirodnog predjela.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo