Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKI STARI GRAD VLADA KANDIDOVALA ZA UNESKO: Zanosna urbana posuda

Objavljeno prije

na

„Ovo je veliki trenutak za nas. Preko dvije decenije govorimo o potrebi da naš Stari grad, jedna od najstarijih i najbolje očuvanih urbanih aglomeracija na obalama Jadrana, bude na listi UNESKO-a”, kaže predsjednik Društva prijatelja i poštovalaca Starog grada Kaljaja Ismet Karamanaga.

I u lokalnoj upravi su veoma zadovoljni što je Vlada odlučila da nominuje Stari grad u Ulcinju za upis na listu svjetske kulturne baštine kao venecijansku odbrambenu tvrđavu iz 15. i 16. vijeka.

„Mletački period je trajao 150 godina, jedan je od značajnih slojeva u 2,5 milenijuma dugom trajanju Ulcinja. Iz tog perioda imamo niz prekrasnih građevina u Starom gradu”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Fatmir Đeka. „Ovaj prostor ima sve predispozicije da ga UNESKO stavi na listu zaštićenih kulturnih cjelina.”

Da je to neophodno, uvjeren je i poznati arhitekta Benžamin Muton iz Pariza, grada u kojem je sjedište te međunarodne organizacije. On je ustvrdio da je Stari grad u Ulcinju dio okvira koji je važan na evropskom nivou, jer kulturne vrijednosti tog grada imaju univerzalni značaj.

Samo kroz eksponate arheološke, etnografske i umjetničke zbirke ulcinjskog Muzeja, može se pratiti život ovog grada osnovanog prije 25 stoljeća. Još su vidljivi slojevi velikih kultura i civilizacija koje su ostavile trag u ovoj zanosnoj urbanoj posudi. Da se ne govori o čitavoj biblioteci koja je o tome napisana, te o znamenitim ličnostima koje su tu živjele.

Ta posuda je decenijama razbijana. Predsjednica Fondacije za spomenike i lokalitete Crne Gore ELArt dr Igbala Šabović-Kerović, ukazuje da je došlo do teške devastacije tog spomenika kulture prve kategorije. ,,U tom pravcu se naročito ističu započeti radovi hotela u bedemima Starog grada, koji prema lokaciji i naglašenim gabaritima ulazi u kontekst ozbiljne, moguće nepovratne devastacije ove istorijske urbanističko-arhitektonske cjeline”.

Gradonačelnik Đeka tvrdi da su lekcije konačno naučene. Zato je, napominje, ovih mjeseci u toku velika gradnja u Starom gradu.

Karamanaga, koji je rođen i živi u tvrđavi, kaže da ne pamti da se toliko gradilo i da je riječ o prekretnici. „Renoviraju se stare kuće i grade novi objekti na temeljima starijih, porušenih još u zemljotresu 1979. Prlikom gradnje u većini slučajeva poštuju se norme i propisi koje propisuje Republički zavod, odnosno Uprava za očuvanje spomenika i spomeničnog blaga naše države”. Kramanaga se nada da će gradnja, revitalizacija i restauracija privatnih objekata podstaći i državne i opštinske organe da više ulažu u infrastrukturu, odnosno da se sredstva namijenjena budžetom za Stari grad, za njega i upotrijebe.

On ukazuje na zastarjelu infrastrukturu, vodovod i kanalizaciju, javnu rasvjetu, nepodesnu kaldrmu rađenu od kamena sa porušenih kuća i mnogo toga što traži valorizacija ove urbane sredine. Podsjeća da su studije pokazale da euro uložen u kulturnu baštinu vraća sedam do devet eura.

Eksperti navode da bi upis u Listu svjetske baštine UNESKO-a podrazumijevao obavezu da se u obnovi Starog grada primijene međunarodna načela zaštite graditeljske baštine te da bi to bio značajan impuls za turizam.

Prošla sezona je nagovijestila da za Stari grad dolaze bolji dani. Turista je bilo mnogo više nego godinu ranije. Uz nove objekte i sadržaje, te sadržajniji marketing, u Opštini kažu da je realno očekivati turistički bum.

„Moramo se mnogo više posvetiti ovom prostoru. Francuske arhitekte su nam predložili da formiramo kancelariju za arhitekturu Starog grada, dok smo mi planirali da konstituišemo Savjet za upravljanje Starim gradom”, navodi Đeka.

Karamanaga podsjeća da su nakon zemljotresa 1979, tadašnji gradski čelnici predlagali da se svi Starograđani isele iz svojih porušenih domova!? Tvrdili su da se u tvrđavi ne mogu više stvoriti uslovi za moderan život.

,,Nijesmo ih poslušali, barem ne najveći broj nas Starograđana. Nijesmo željeli prekidati tradiciju, ni iznevjeriti potomke. Vjerovao sam – ako je ovo bilo 25 vjekova ugodno mjesto za življenje, zašto to ne bi bilo i sada. Ako se ostvari i naš san da uđemo u UNESKO, sve će biti lakše i ljepše”, zaključuje Karamanaga.

I Valdanos u UNESKO

Iz Opštine Ulcinj je upućeno pismo Direktoratu za kulturnu baštinu Crne Gore sa zahtjevom da otpočne proceduru upisa i uvale Valdanos na listu svjetske kulturne i prirodne baštine. Kako se navodi u prijedlogu koji je potpisao doskorašnji potpredsjednik Safet Beci, uvala Valdanos ima univerzalnu vrijednost. On smatra da bi trebalo dodatno zaštititi ovaj prekrasan predio: stoljetnu Maslinadu, plažu, podmorje, rt Mendru i brdo Mavrijan. Manji dio uvale Valdanos je još 1968. godine uvršten u kategoriju Rezervat prirodnog predjela.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo