Povežite se sa nama

OKO NAS

PROTEST ADVOKATA SA SJEVERA: Daske su skroz trule

Objavljeno prije

na

Grupa advokata sa sjevera optužila je Vrhovni sud da u pojedinim masovnim sudskim sporovima pokriva nezakonita postupanja državnih organa i privrednih subjekata.

Oni su to saopštili u zajedničkom nastupu pred medijima, državnim i međunarodnim institucijama. Okupili su se u Beranama odakle su uputili poruku da Vrhovni sud radi po diktatu finansijskih moćnika.

„Kap je prelila čašu posljednjim stavom Vrhovnog suda kada su od nezakonitih i protivpravnih postupanja abolirane mikrokreditne organizacije. Stav se čekao četiri mjeseca i zauzet je po dikatatu moćnika, mimo zakonskog utemeljenja”, kaže advokat iz Berana Dušan Labudović.

On objašnjava da je presudom Osnovnog suda u Bijelom Polju broj 979/2014/13 iz marta 2015. godine usvojen tužbeni zahtjev i mikrokreditna finansijska institucija Monte kredit Podgorica obavezana da na ime „sticanja bez osnova” isplati iznose navedene u izreci. Ta presuda je potvrđena od strane Višeg suda u Bijelom Polju broj 914/15 u maju 2015. godine, da bi je postupajući po reviziji Monte kredita, Vrhovni sud odbacio kao nedopuštenu.

„Tokom tog postupka moćnici koji imaju udio u tim mikro-makro finansijama, nastojali su raznim pritiscima da ospore osnovanost zahtjeva, ne prezajući da utiču na zakonit rad sudova. Viši sud je ipak osnažio prvostepenu presudu konstatujući da prvostepeni sud nije počinio nijednu povredu postupka”, objašnjavaju advokati.

Ali tu nije bio kraj jer, prema njihovim tvrdnjama, moćnici i dalje vrše pritisak, posebno kada su podnijete tužbe pred sudovima u Bijelom Polju i Beranama, uz iste dokaze.

Advokati kažu da su rukovodstva mikrokreditnih institucija donijela odluku o uništenju originalne kreditne dokumentacije iz tog perioda, a filijalama na sjeveru je mejlovima upućena stroga zabrana da izdaju dokumenta klijentima koji to zatraže i koji su otplatili kredite kod tih kreditnih institucija.

„Ne poštujući zakon u pogledu čuvanja podataka i upravljanja rezervnim kopijama na bezbjednim lokacijama, pristupljeno je hitnom uništavanju svih dokaza koji bi mogli poslužiti u postupcima koji su započeti pred sudovima”, tvrde advokati.

Oni objašnjavaju da se nakon toga pritiscima na sudove i slanjem inicijative predsjednicima osnovnih sudova u Beranama i Bijelom Polju pokušalo da se zastane sa postupcima i zatraži pravni stav Vrhovnog suda Crne Gore koji bi građane koji su već jednom oštećeni, ponovo doveo u status nemoćnih da se izbore za svoja zakonska prava.

„U tome su nažalost uspjeli. Pravni stav je donešen, a moćnici su sadržinu znali i prije nego je donešen. Vrhovni sud je tim stavom upozorio građane da se ubuduće ne usude da traže svoja prava pred sudovima, dok se ne zauzme pravni stav, bez obzira što zakonski propisi upućuju na drugačiju odluku i što je Centralna banka svojim aktima prema Vladi i zakonodavnom odboru Skupštine Crne Gore ukazivala na previsoke kamate MFI, smatrajući da one ugrožavaju monetarni sistem”, kažu advokati.

Advokat Labudović kaže da će on i njegove kolege sa sjevera sa svim upoznati Skupštinu Crne Gore i međunarodne eksperte koji prate implementaciju poglavlja 23 i 24, odnosno rad pravosuđa u Crnoj Gori.

„Ovakvim i nekim ranije donešenim stavovima direktno se krše građanska prava ljudi koji žele da svoja elementarna prava ostvare pred osnovnim sudovima, smatrajući da je zakon iznad i stavova Vrhovnog suda i Višeg suda. Međutim, u konkretnom slučaju je kao i ranije Vrhovni sud svojim stavovima, suprotnim zakonu, počinio nasilje nad odlukama koje su donešene u istim ovakvim predmetima, koje su sada poništene i moraće ponovo da se sudi po ovakvim stavovima Vrhovnog suda”, kaže Labudović.

On objašnjava da su iz tih razloga građani po drugi put oštećeni.

„Prvi put kada su vratili nezakonito obračunate kamate, a sada kada će morati da plate troškove mikrokreditnim organizacijama koje su mimo regularnih postupaka uspjele da ostvare neka svoja prava. Mikrokreditne organizacije su preko stava Vrhovnog suda uspjele u ovim sporovima, iako zakon govori drugačije”, kazao je Labudović.

Advokat Nikola Bulatović iz Bijelog Polja je stav Vrhovnog suda nazvao „famoznim”.

„Indikativno kod ovakvog stava u principu je što Vrhovni sud nije rekao ništa novo. On se pozvao na jedan način obračunavanja kamata koji se ne pominje apsolutno nigdje u predmetnim ugovorima. Ali u obrazloženju ovog stava je na suptilan način provučeno nešto što je u direktnoj suprotnosti sa odlukama i metodama obračuna kamata. Postavlja se pitanje da li će građani koji su već jednom oštećeni u ovim kreditima, još jednom plaćati trošove”, kaže Bulatović.

On dodaje da su advokati sa sjevera ovih dana osnovim sudovima u Beranama i Bijelom Polju predali dopise u kojim su zatražili pojašnjenje stava Vrhovnog suda.

Advokati sa sjevera tvrde da osnovni sudovi i Viši sud moraju ćutati, bez obzira što su ranije odlučili suprotno stavu Vrhovnog suda.

„Ovo nije prvi put da osnovni sudovi i Viši sud u Bijelom Polju budu poniženi jednostranim aktom najviše instance. Vjerovatno će ubuduće morati zatražiti stavove prije donošenja odluka”, upozoravaju advokati.

Oni su i ranije ukazivali da Vrhovni sud na čudan način prekida neke sudske procese koji su bili jasni i u kojima je jedan broj građana dobio sporove, da bi, kada su sporovi postali masovni, Vrhovni sud donosio stavove i onemogućavao veliki broj građana Crne Gore da dođu do pravde sudskim putem.

Član Advokatske komore Crne Gore Drago Pantović kaže da iz svega što se dešava slijedi zaključak da građani nijesu isti pred zakonima.

„Vrhovni sud ovakvim stavovima uvodi pravnu nesigurnost u nejednakom postupanju. Ovakvih stavova Vrhovnog suda bilo je više, šest ili sedam, koji su bili sporni u proteklom periodu i mi ćemo se i o tome izjasniti”, kaže Pantović.

Advokati su jedinstveni da se radi o nečuvenoj praksi. Oni ukazuju na činjenicu da je politika i dalje iznad zakona, a daske su toliko trule da noge propadaju do koljena.

„Vrhovni sud čita neke druge knjige, tumači druge zakone i donosi odluke kojima se mora zaštiti nečiji kapital stečen na nezakonit način”, tvrde oni.

Advokati su podigli svoj glas protiv bezakonja i pravne samovolje.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo