Povežite se sa nama

OKO NAS

PROTEST ADVOKATA SA SJEVERA: Daske su skroz trule

Objavljeno prije

na

Grupa advokata sa sjevera optužila je Vrhovni sud da u pojedinim masovnim sudskim sporovima pokriva nezakonita postupanja državnih organa i privrednih subjekata.

Oni su to saopštili u zajedničkom nastupu pred medijima, državnim i međunarodnim institucijama. Okupili su se u Beranama odakle su uputili poruku da Vrhovni sud radi po diktatu finansijskih moćnika.

„Kap je prelila čašu posljednjim stavom Vrhovnog suda kada su od nezakonitih i protivpravnih postupanja abolirane mikrokreditne organizacije. Stav se čekao četiri mjeseca i zauzet je po dikatatu moćnika, mimo zakonskog utemeljenja”, kaže advokat iz Berana Dušan Labudović.

On objašnjava da je presudom Osnovnog suda u Bijelom Polju broj 979/2014/13 iz marta 2015. godine usvojen tužbeni zahtjev i mikrokreditna finansijska institucija Monte kredit Podgorica obavezana da na ime „sticanja bez osnova” isplati iznose navedene u izreci. Ta presuda je potvrđena od strane Višeg suda u Bijelom Polju broj 914/15 u maju 2015. godine, da bi je postupajući po reviziji Monte kredita, Vrhovni sud odbacio kao nedopuštenu.

„Tokom tog postupka moćnici koji imaju udio u tim mikro-makro finansijama, nastojali su raznim pritiscima da ospore osnovanost zahtjeva, ne prezajući da utiču na zakonit rad sudova. Viši sud je ipak osnažio prvostepenu presudu konstatujući da prvostepeni sud nije počinio nijednu povredu postupka”, objašnjavaju advokati.

Ali tu nije bio kraj jer, prema njihovim tvrdnjama, moćnici i dalje vrše pritisak, posebno kada su podnijete tužbe pred sudovima u Bijelom Polju i Beranama, uz iste dokaze.

Advokati kažu da su rukovodstva mikrokreditnih institucija donijela odluku o uništenju originalne kreditne dokumentacije iz tog perioda, a filijalama na sjeveru je mejlovima upućena stroga zabrana da izdaju dokumenta klijentima koji to zatraže i koji su otplatili kredite kod tih kreditnih institucija.

„Ne poštujući zakon u pogledu čuvanja podataka i upravljanja rezervnim kopijama na bezbjednim lokacijama, pristupljeno je hitnom uništavanju svih dokaza koji bi mogli poslužiti u postupcima koji su započeti pred sudovima”, tvrde advokati.

Oni objašnjavaju da se nakon toga pritiscima na sudove i slanjem inicijative predsjednicima osnovnih sudova u Beranama i Bijelom Polju pokušalo da se zastane sa postupcima i zatraži pravni stav Vrhovnog suda Crne Gore koji bi građane koji su već jednom oštećeni, ponovo doveo u status nemoćnih da se izbore za svoja zakonska prava.

„U tome su nažalost uspjeli. Pravni stav je donešen, a moćnici su sadržinu znali i prije nego je donešen. Vrhovni sud je tim stavom upozorio građane da se ubuduće ne usude da traže svoja prava pred sudovima, dok se ne zauzme pravni stav, bez obzira što zakonski propisi upućuju na drugačiju odluku i što je Centralna banka svojim aktima prema Vladi i zakonodavnom odboru Skupštine Crne Gore ukazivala na previsoke kamate MFI, smatrajući da one ugrožavaju monetarni sistem”, kažu advokati.

Advokat Labudović kaže da će on i njegove kolege sa sjevera sa svim upoznati Skupštinu Crne Gore i međunarodne eksperte koji prate implementaciju poglavlja 23 i 24, odnosno rad pravosuđa u Crnoj Gori.

„Ovakvim i nekim ranije donešenim stavovima direktno se krše građanska prava ljudi koji žele da svoja elementarna prava ostvare pred osnovnim sudovima, smatrajući da je zakon iznad i stavova Vrhovnog suda i Višeg suda. Međutim, u konkretnom slučaju je kao i ranije Vrhovni sud svojim stavovima, suprotnim zakonu, počinio nasilje nad odlukama koje su donešene u istim ovakvim predmetima, koje su sada poništene i moraće ponovo da se sudi po ovakvim stavovima Vrhovnog suda”, kaže Labudović.

On objašnjava da su iz tih razloga građani po drugi put oštećeni.

„Prvi put kada su vratili nezakonito obračunate kamate, a sada kada će morati da plate troškove mikrokreditnim organizacijama koje su mimo regularnih postupaka uspjele da ostvare neka svoja prava. Mikrokreditne organizacije su preko stava Vrhovnog suda uspjele u ovim sporovima, iako zakon govori drugačije”, kazao je Labudović.

Advokat Nikola Bulatović iz Bijelog Polja je stav Vrhovnog suda nazvao „famoznim”.

„Indikativno kod ovakvog stava u principu je što Vrhovni sud nije rekao ništa novo. On se pozvao na jedan način obračunavanja kamata koji se ne pominje apsolutno nigdje u predmetnim ugovorima. Ali u obrazloženju ovog stava je na suptilan način provučeno nešto što je u direktnoj suprotnosti sa odlukama i metodama obračuna kamata. Postavlja se pitanje da li će građani koji su već jednom oštećeni u ovim kreditima, još jednom plaćati trošove”, kaže Bulatović.

On dodaje da su advokati sa sjevera ovih dana osnovim sudovima u Beranama i Bijelom Polju predali dopise u kojim su zatražili pojašnjenje stava Vrhovnog suda.

Advokati sa sjevera tvrde da osnovni sudovi i Viši sud moraju ćutati, bez obzira što su ranije odlučili suprotno stavu Vrhovnog suda.

„Ovo nije prvi put da osnovni sudovi i Viši sud u Bijelom Polju budu poniženi jednostranim aktom najviše instance. Vjerovatno će ubuduće morati zatražiti stavove prije donošenja odluka”, upozoravaju advokati.

Oni su i ranije ukazivali da Vrhovni sud na čudan način prekida neke sudske procese koji su bili jasni i u kojima je jedan broj građana dobio sporove, da bi, kada su sporovi postali masovni, Vrhovni sud donosio stavove i onemogućavao veliki broj građana Crne Gore da dođu do pravde sudskim putem.

Član Advokatske komore Crne Gore Drago Pantović kaže da iz svega što se dešava slijedi zaključak da građani nijesu isti pred zakonima.

„Vrhovni sud ovakvim stavovima uvodi pravnu nesigurnost u nejednakom postupanju. Ovakvih stavova Vrhovnog suda bilo je više, šest ili sedam, koji su bili sporni u proteklom periodu i mi ćemo se i o tome izjasniti”, kaže Pantović.

Advokati su jedinstveni da se radi o nečuvenoj praksi. Oni ukazuju na činjenicu da je politika i dalje iznad zakona, a daske su toliko trule da noge propadaju do koljena.

„Vrhovni sud čita neke druge knjige, tumači druge zakone i donosi odluke kojima se mora zaštiti nečiji kapital stečen na nezakonit način”, tvrde oni.

Advokati su podigli svoj glas protiv bezakonja i pravne samovolje.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo