Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: REZULTATI PETNAESTOMJESEČNE VLADAVINE DF, SNP i SDP: Krpljenje zatečenih rupa

Objavljeno prije

na

Ako se računa dan kada je za predsjednicu Opštine izabrana Željka Vuksanović, koalicija koju čine Demokratski front, Socijalistička narodna partija i Socijaldemokratska partija na vlasti je u Kolašinu već 15 mjeseci. Rezultati te vlasti, od koje su Kolašinci očekivali mnogo, mogu se posmatrati iz nekoliko uglova, ali nikako bez uzimanja u obzir stanja koje su im ostavili prethodnici iz Demokratske partije socijalista i Grupe građana. Kolaicija DF-SNP-SDP zatekla je blizu 10 miliona duga, pet godina dugu blokadu opštinskog računa i situaciju da je za plate zaposlenih u lokalnoj upravi potrebno znatno više od realnih budžetskih prihoda. U takvom naslijeđenom kontekstu, jasno je, nije ostalo prostora za fascinantne rezulate, tvrdi potpredsjednik Opštine Đuro Milošević.

,,Vladajuća koalicija ispunila je obećanje dato prije više od godinu da će poslovati zakonito i da će obaviti racionalizaciju radnih mjesta u lokalnoj upravi, javnim preduzećima i ustanovama. Sredstvima od kredita kod Erste banke, za koji je država dala garancije, prekinuta je blokada opštinskog računa, koja je trajala 1985 dana. Obećali smo da će izvršna vlast prekinuti nezakonit način poslovanja preko namjenskih računa, te da s tih računa neće biti potrošen nijedan euro za redovno poslovanje”, naglašava on.

Prema njegovim riječima, bez prekida nezakonitog poslovanja nije bilo moguće zaustaviti propadanje grada, što je i bio osnov za sklapanje koalicije između DF, SNP i SDP. Takođe, podsjeća potpredsjednik Opštine, kreditom su vraćeni svi krupniji dugovi. Pored toga što je „skinuta” blokada od 1,5 milon, te izmiren petogodišnji dug prema Elektroprivredi od oko 400.000 eura, plaćen je ceh i poslije nekoliko sudskih sporova u koje je bivša vlast ušla neoprezno i na štetu građana. Naime, u martu 2009. godine s računa Telekoma je, kako kažu u aktuelnoj vlasti, svjesno i nezakonito skinuto 500.000 eura. Nakon razblokiranja računa, a prema pravosnažnoj sudskoj presudi, Opština je toj kompaniji bila prinuđena platiti 650.000 eura. Elektroprenosnom sistemu je 2013. i 2014. godine, na isti način, s računa plaćeno četiri puta po 75.000, a u međuvremenu je dug uvećan za 40.000, što je takođe izmireno iz sredstava kredita, koji će vraćati građani.

,,Možda nekome ko nije dovoljno informisan i ko nije znao kroz šta prlolazimo svaki dan naši učinci ne djeluju kao krupni iskoraci, ali ja ne mogu kazati da sam nezadovoljan. Ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da smo broj zaposlenih u lokalnoj upravi sveli na 85, iako su mjere kojima je to učinjeno nepopularne. Uz sve to, dok smo dobili kredit, a zbog blokiranog računa, svi iz vlasti radili smo bez plata, dnevnica i novca za gorivo”, kaže potpedsjednik Opštine.

Više od godinu bez plata bili su i svi zaposleni u lokalnoj upravi, kao i oni u Službi spasavanja i zaštite te Centru za kulturu. Tu odlučnost da se preko paralelnih računa ne isplati ni euro zaposlenima, mnogi su okarakterisali kao surovost i nebrigu o radnicima i njihovim porodicama. Takve optužbe na račun izvršne vlasti bile su dominantne i u većini medija.

,,Vuksanovićeva je tvrdoglavo insistirala da se dok se račun ne razblokira ne isplaćuju zarade. Time jeste ispoštivala zakon na jednoj, ali je na drugoj strani kršila i zakonske norme i prava mnogih kolašinskih porodica. Uz sve to, znatan broj radnika je poslala kući podijelivši im obavještenje o prestanku radnog angažmana. Oni neće dobiti otpremnine”, optužuju iz kolašinske opozicije.

Vuksanovićeva je, kako tvrdi, postupajući prema nalazu Upravne inspekcije, za 26 zaposlenih napisala obavještenje o prestanku radnog angažmana, jer nijesu bili zaposleni u skladu za zakonom. Procijenila je i da je ukupno 100 njihovih kolega višak u lokalnoj upravi, javnim preduzećima i ustanovama. Svi oni će uz , kako je rekla, što je moguće veće otpremnine biti poslati kućama.

Njen najbliži saradnik iz izvršne vlasti Đuro Milošević obećava da će racionalizacija biti uskoro potpuno završena, a time i opštinski budžet rasterećen enormnih iznosa za zarade, poreze i doprinose.

Napredak u smislu zakonitog poslovanja lokalne uprave, koalicija DF-SNP-SDP svakako je postigla. Takođe, ne može se osporiti ni da su mnogobrojne nepovoljne ranije kredite, kao i ogromne dugove prema dobavljačima, uspjeli da vrate sredstvima zaduženja uzetog po mnogo povoljnijim uslovima, koje će građani Kolašina vraćati narednih deceniju i po. Ukoliko ostvari obećanja o racionalizaciji biće to još jedno ispunjeno obećanje.

Nažalost, da li zbog obima teškoća koje su zatekli, ili zbog ograničenih kadrovskih kapaciteta, druge napretke za proteklih 15 mjeseci nije bilo moguće vidjeti. Iako zvanično tvrde da je koalicija stabilna te da nema bitnijih mimoilaženja, ono što svakodnevno procuri iz opštinskih partijskih odbora, konstituenta lokalne vlasti, govori o nešto drugačijem stanju. Iz DF-a i SNP-a, za sada samo nezvanično, Vuksanoviću zamjeraju da ostalim funkcionerima iz lokalne vlasti ne daje dovoljno prostora. Za sada to nezadovljstvo vješto se krije od javnosti i nije dovoljno da značajnije uzdrma koaliciju.

Evidentno je i da se neka kadrovksa rješenja nijesu pokazala kao adekvatna. Vusanovićeva je nedugo nakon što je na mjesto načelnika Komunalne policije postavila Dragoljuba Mija Bukilića iz SNP-a, donijela odluki i da ga smijeni. Razlog je navodno bio to što je odbio da da otkaz službenici, koja je prethodno prekoračila svoja ovlaštenja i naredila sječu jednog od najstarijih stabala u gradu. Nedavno je slično prošao i direktor Komunalnog Stojan Bulatović, kadar DF-a. Odlukom UO i on je smijenjen, izvršna vlast je, navodno, bila nezadovoljna što je odbio da da otkaze nekolicini zaposlenih u tom preduzeću.

Izvršna vlast, nažalost, nije uspjela da ove godine opredijeli mnogo novca za investicije. Nije vidljivije ni povećala iznose za sportske klubove i kulturna dešavanja. Sve to pravdaju činjenicom da je prioritet bio vraćanje dugova, ali to ne može izbrisati gorčinu onih koji su od nove vlasti očekivali više. Takođe, ništa ažurnije od prethodne vlasti nijesu uspjeli ni da naplate poreze na nekretnine. Kod dužnika po tom osnovu je i dalje zarobljeno oko dva miona eura opštinskog novaca.

U Kolašinu još nije izabrana opštinska izborna komsija, jer se većini nije dopalo što su iz DPS predložili iste članove, koji su na posljednjim lokalnim izborima opstruirali izborni proces. Činjenicu da OIK ne postoji, iz opozicije nazivaju bezakonjem, pa su nekoliko puta pozivali nadležne državne organe da intrvenišu.

Aktuelna vlast ne samo da nije napravila pomak, već je i zakazala kada je riječ o zimskom održavanju gradskih i prigradskih saobraćajnica. Na području te opštine visina snijega nije prelazila 20 centimentara, a Komunalno preduzeće, ipak, nije pokazalo ni minimum ažurnosti. I pored dovoljno mehanizacije, goriva i soli, kolašinske ulice, pa čak i dvorišta tri škole bili su danima okovani ledom.

U minuse onih koji sada vode grad može se ubrojiti i činjenica da još nije riješen problem stanova u zgradi, koje je pethodna vlast, navodno, nezakonito dodijelila opštiskim službenicima, uprkos tome što je kredit za taj objekat podignut da bi krov nad glavom dobili najsiromašniji Kolašinci.

Milošević obećava da će ti problemi u narednom periodu, jedan po jedan, biti rješavani. Ipak, neki istaknuti članovi DF-a i SNP-a strahuju da bi građani već na sljedećim izborima mogli surovo kazniti sporost i propuste vladajuće koalicije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

TRI DECENIJE OD PROGLAŠENJA EKOLOŠKE DRŽAVA: Građani prinuđeni da protestima brane prirodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dan uoči obilježavanja 30. godina od proglašenja ekološke države, ekolozi su najavili protest. Smatraju da se nema što slaviti. I pored silnih obećanja nove vlasti, mještani su i dalje prinuđeni da protestima brane svoju životnu sredinu

 

U ponedjeljak 20. septembra obilježiće se 30 godina od proglašenja Crne Gore za ekološku državu. Biće svečano. A na terenu i nema mjesta za pretjerano slavlje. Veliki zagađivači Termoelektrana Pljevlja, Kombinat aluminijuma, Željezara, i dalje nesmetano truju vazduh i prirodu. A kao i prije promjene vlasti građani su prinuđeni da protestima brane životnu sredinu u kojoj žive.

Desetak mještana potkomovskih sela u Andrijevici su prošlog četvrtka uhapšeni nakon što su blokirali prolaz kamiona preduzeća Bojkomerc. Mještani su poručili da je dosta bilo pljačke njihovog bogatstva i traže od Vlade da što hitnije preispitaju koncesione ugovore i da zaustave svaku dalju sječu šume na tom prostoru.

,,Posebno tražimo da se zaustavi izvođenje bilo kakvih radnji u dijelu Bradavca gdje se nalaze izvori pitke vode s kojih se nekoliko sela napaja vodom. To je naš ultimatum, jer ako dozvolimo da se nastavi dalja sječa šume, onda će naša sela zbog pokretanja strmog terena nestati s lica zemlje”, poručio je mještanin Strado Babović.

I prije i poslije hapšenja, mještani zahtijevaju da se što prije, u cilju sprečavanja daljeg uništavanja šuma, vodoizvorišta i putne infraksture od strane koncesionara, iniciraju izmjene zakona o upravljanju državnim resursima.

Vladi se ne žuri, a važeći zakon je na strani koncesionara. Nakaradni zakoni i ugovori iselili su narod sa ovih prostora, kazao je na protestnom skupu održanom u nedjelju u Konjuhu Rašid Marković, koji je govorio u ime drvoprerađivača. ,,Evidentno je da je šumaska mafija potpomognuta svim institucijama i kapacitetima države. S prirodnim resursima nestaje narod sa sjevera i to je državni udar”, istakao je Marković.

Na protestu je drvoprerađivač iz Plava Edin Šarkinović objasnio: ,,Jedan kamion koncesionara preveze u prosjeku oko 40 kubika balvana. Ta drvena masa se prodaje za oko 4.000 eura i ta sirovina ide preko granice. Kada bi taj jedan kamion građe lokalni drvoprerađivači pretvorili u neku uglačanu dasku, imali bi prihod od 12.000 eura, a ako bi od tog drveta uradili patos imali bi 20.000 eura. Takođe, država bi preradom tog drveta uzela četiri puta veći prihod po osnovu PDV-a, u odnosu na ono što daje koncesionar. Uz to, određenim vidom poluprerade zaposlio bi se značajan broj radnika. Sve zajedno ukazuje da je po srijedi velika pljačka naroda i države”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO SE FABRIKA PEŠKIRA NAŠLA U STEČAJNOJ MASI AUTOPREVOZNOG PREDUZEĆA SIMON VOJAŽ: Gume, kočnice, peškiri, dizalice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispostavilo se da  fabriku peškira u bihorskom selu Savin bor nije gradio ni  turski bisnismen Ismail Arslan, kako se mislilo, niti predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici Mehmed Adrović, suvlasnik “Simon vojaža”, prije uvođenja stečaja.

 

Kada je nedavno objavljen oglas za prodaju beranske autoprevozne kompanije “Simon vojaž” kroz stečaj, saznalo se da je u stečajnu masu ušla, i da je zajedno sa cjelokupnom imovinom , na prodaju data i imovina u selu Savin Bor. Tada se i otkrilo da se radi o nesuđenoj fabrici peškira u tom bihorskom selu.

Tako se ispostavilo da ovu fabriku niti je gradio turski bisnismen Ismail Arslan, kako se mislilo, niti predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici Mehmed Adrović, koji je bio suvlasnik “Simon vojaža”, prije uvođenja stečaja.

Kada su stupili u štrajk polovinom 2020. godine, radnici “Simon vojaža” su javno pitali zašto je Adrović njihovim novcem pravio fabriku u svom rodnom selu. Tada to niko nije demantovao, a sada se ispostavilo da fabrikazaista  jeste građena novcem “Simon vojaža” i ušla je u stečajnu masu koja će se polovinom oktobra naći na javnoj licitaciji.

Kakvi su samo hvalospjevi ispjevani Ismailu Arslaniju, kome sada nama ni traga, i Mehmedu Adroviću te 2017. godine, neposredno pred lokalne izbore u Petnjici. Četrdesetdvogodišnji Arslani je predstavljen kao suvlasnik kompanije “Euro Bor” u okviru koje je trebalo da radi fabrika peškira i partner Mehmeda Adrovića.

Navodno je tih dana dopremio iz Turske prve metre sirovine za izradu bihorskog peškira koji će, kako je tvrdio „pokoriti“ region.

Arslanov partner u poslu, Mehmed Adrović tada je govorio da je optimizam turskog tekstilca opravdan, a da je njegov portfolio više nego impresivan.

Lokalni mediji pod kontrolom DPS-a potrudili su se i da objave po nešto iz njegove biografije, kao na primjer, da je rođen u Denizliju, turskom gradu poznatom po razvijenoj tekstilnoj industriji. Da je dvadeset godina u poslu sa tekstilom, kao i da je oženjen i da ima troje djece, “koja ga gledaju samo tokom praznika”.

“Moj put je manje-više sličan mnogim biznismenima. Počeo sam kao običan radnik, pekao sam zanat i znao sam svoje sposobnosti. Vrlo brzo sam otvorio fabriku u Denizliju gdje sam zapošljavao 200 radnika” – pričao je Arslani za portal Radio Petnjica.

Ostalo je zapisano i da su njegovi počeci vezani za ogromno tursko tržiše ali je, kako je ispričao, brzo uvidio mogućnosti internacionalnog poslovanja, pa je počeo da osvaja tržišta Francuske, Njemačke, Austrije, SAD, Balkana.

“Već dvije godine radim i za UN. Ne mogu reći o kojim konkretno instituciojama se radi jer je ugovorima to zabranjeno ali mogu reći da je riječ o veoma ozbiljnim poslovima” – tvrdio je Arslani.

Ovaj turski biznismen je ispričao da je sa prijateljem iz Izmira obišao Balkan. Rekao je da zna za Balkan sa istorijskog aspekta kao bitan “ali i to da je sada bitan i kao poželjno tržište”.

“Obišli smo sjever Crne Gore, imali smo puno sastanaka, od kojih su neki bili potpuni promašaji, a neki pun pogodak. Tako sam otkrio i Petnjicu kroz lik i djelo ozbiljnog privrednika Mehmeda Adrovića” – kazao je tada Arslani.

Mehmed mu je navodno u tri sata ujutru, kada su se sastali, rekao da “želi da učini nešto za ovaj narod i da vjeruje u uspjeh”.

“Njegove potrebe i ozbiljnost su se poklopile sa mojim razmišljanjem. Tako je sve krenulo” – pričao je Arslan.

 

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVO OBEĆANJE O BOLJEM GAZDOVANJU SPORTSKOM INFRASTRUKUROM KOLAŠINA: Država opet najavljuje pomoć  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najvažniji  objekti kolašinske sportske  infrastrukture  primjer su nebrige i neuspješnih pokušaja Opštine da brine o njima. Ovih dana iz Vlade opet stižu  obećanja o drugačijem  gazdovanju Domom mladih i sportskom halom

 

Sportska hala i Dom mladih u Kolašinu izgrađeni su prije 20 godina, a nijedan od ta dva objekta nije potpuno stavljen u funkciju. Štaviše,  Dom mladih je već deceniju bez ikave namjene i skoro je ruina.  Prema onome što je nedavno, prilikom posjete Kolašinu,  izjavio ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, slijedi obiman posao rješavanja i pravnih i infrastrukturnih problema.

Oba objekta se nalaze u tzv. Sportskoj zoni i oba su dio premabicioznih višedecenijskih planova o Kolašinu kao centru za pripreme vrhunskih sportista. Zajedničko im je i to što ni posle dvije decenije od kako su izgrađeni,  nemaju upotrebne dozvole. Dom mladih, prema podacima,  Uprave za katastar i državnu imovinu Crne Gore,   ni građevinsku.

Taj turistički objekat radio je  svega nekoliko godina i bio je dat na upravljanje privatniku, odnosno Košarkaškom klubu (KK) Gorštak.  Nakon toga, Opština,  čije tada bio vlasništvo, prepustila ga je vandalima i zubu vremena.  Iz objekta je   ukraden namještaj, električni aprati,  polomljena vrata i prozori, fasada uništena…

Gradnja sportske hale u neposrednoj blizini, počela je u  maju 1996. godine. Bio je to  kapitalni projekat podrške  ekonomskom i turističkom razvoju Kolašina. Stavljena je u funkciju 13. jula 2001. godine, a već deceniju kasnije započela je njena kompletna rekonstrukcija. Izgradnju tog objekta, preko tadašnje Direkcije javnih radova, finansirala je Vlada.  Opština je samo ustupila zemljište.   Iz državnog budžeta izdvojen je novac i za rekonstrukciju, koja je podrazumijevala zamjenu  parketa, grijanje na plin i modernizovane svlačionice. Međutim, sve do sada nije završena fasada. Za rekonstrukciju je potrošeno  više od million eura.

Oba objekta su sada vlasništvo države. Dio  imovine u Sportskoj zoni,  prije nekoliko godina,   Opština  je ustupila državi i tako kompenzovala dio pozamašnog poreskog duga.

U više navrata propali su pokušaji kolašinske lokalne vlasti da halom i Domom mladih  gazduje domaćinski.  Formirano je bilo i preduzeće koje je trebalo da  upravlja tiim objektima i ostalom sportskom infrastrukturom.  Međutim, jedinu korist od njega je imao direktor Srećko Medenica.  On je, tokom 2011.  godine bio direktor JP Sportski centar i za to primao zaradu, a u preduzeću niti je bilo više  zaposlenih niti je poznata čime se bavilo.

Hala je Opštini postala prevelik teret i zbog tuga za utrošenu struju od skoro 200.000 eura.   Nekoliko godina  tom objektu je bila isključena električna energija. Sportisti trenirali uz svjetlost šterika, a prostorije su zagrijavali ložeći peći na drva.

U međuvremenu je država navila formiranje novog preduzeća Centar  za pripreme sportista. Te planove sugrađanima je 2014. godine prenio tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković.

„Imam uvjeravanja sa državnih adresa i da će smještajni kapaciteti u Domu mladih biti preuređeni i podignuti na veći nivo, daleko uslovniji za boravak. Sve to, računajući i nadavno završeni fudbalski teren i još neke infrastrukturne investicije, omogućiće Kolašinu da postane konkurentno mjesto za pripreme sportista, za šta je klimatski idealan”, saopštio je tada  Brajušković.

Projektom, kako je najvaljivano, trebalo je da bude  biće obuhvaćena pored dva objekta i zemljište od 30.000 matara kvadratnih.  Planovi se nikad nijesu obistinili, pa su i Opština i država još jednom pokazale da nijesu imale  volje da brine o vrijednom dijelu sportske infrastrukture.  U Kolašinu sada opet imaju velika očekivanja od države.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo