OKO NAS
KOLAŠIN: REZULTATI PETNAESTOMJESEČNE VLADAVINE DF, SNP i SDP: Krpljenje zatečenih rupa

Ako se računa dan kada je za predsjednicu Opštine izabrana Željka Vuksanović, koalicija koju čine Demokratski front, Socijalistička narodna partija i Socijaldemokratska partija na vlasti je u Kolašinu već 15 mjeseci. Rezultati te vlasti, od koje su Kolašinci očekivali mnogo, mogu se posmatrati iz nekoliko uglova, ali nikako bez uzimanja u obzir stanja koje su im ostavili prethodnici iz Demokratske partije socijalista i Grupe građana. Kolaicija DF-SNP-SDP zatekla je blizu 10 miliona duga, pet godina dugu blokadu opštinskog računa i situaciju da je za plate zaposlenih u lokalnoj upravi potrebno znatno više od realnih budžetskih prihoda. U takvom naslijeđenom kontekstu, jasno je, nije ostalo prostora za fascinantne rezulate, tvrdi potpredsjednik Opštine Đuro Milošević.
,,Vladajuća koalicija ispunila je obećanje dato prije više od godinu da će poslovati zakonito i da će obaviti racionalizaciju radnih mjesta u lokalnoj upravi, javnim preduzećima i ustanovama. Sredstvima od kredita kod Erste banke, za koji je država dala garancije, prekinuta je blokada opštinskog računa, koja je trajala 1985 dana. Obećali smo da će izvršna vlast prekinuti nezakonit način poslovanja preko namjenskih računa, te da s tih računa neće biti potrošen nijedan euro za redovno poslovanje”, naglašava on.
Prema njegovim riječima, bez prekida nezakonitog poslovanja nije bilo moguće zaustaviti propadanje grada, što je i bio osnov za sklapanje koalicije između DF, SNP i SDP. Takođe, podsjeća potpredsjednik Opštine, kreditom su vraćeni svi krupniji dugovi. Pored toga što je „skinuta” blokada od 1,5 milon, te izmiren petogodišnji dug prema Elektroprivredi od oko 400.000 eura, plaćen je ceh i poslije nekoliko sudskih sporova u koje je bivša vlast ušla neoprezno i na štetu građana. Naime, u martu 2009. godine s računa Telekoma je, kako kažu u aktuelnoj vlasti, svjesno i nezakonito skinuto 500.000 eura. Nakon razblokiranja računa, a prema pravosnažnoj sudskoj presudi, Opština je toj kompaniji bila prinuđena platiti 650.000 eura. Elektroprenosnom sistemu je 2013. i 2014. godine, na isti način, s računa plaćeno četiri puta po 75.000, a u međuvremenu je dug uvećan za 40.000, što je takođe izmireno iz sredstava kredita, koji će vraćati građani.
,,Možda nekome ko nije dovoljno informisan i ko nije znao kroz šta prlolazimo svaki dan naši učinci ne djeluju kao krupni iskoraci, ali ja ne mogu kazati da sam nezadovoljan. Ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da smo broj zaposlenih u lokalnoj upravi sveli na 85, iako su mjere kojima je to učinjeno nepopularne. Uz sve to, dok smo dobili kredit, a zbog blokiranog računa, svi iz vlasti radili smo bez plata, dnevnica i novca za gorivo”, kaže potpedsjednik Opštine.
Više od godinu bez plata bili su i svi zaposleni u lokalnoj upravi, kao i oni u Službi spasavanja i zaštite te Centru za kulturu. Tu odlučnost da se preko paralelnih računa ne isplati ni euro zaposlenima, mnogi su okarakterisali kao surovost i nebrigu o radnicima i njihovim porodicama. Takve optužbe na račun izvršne vlasti bile su dominantne i u većini medija.
,,Vuksanovićeva je tvrdoglavo insistirala da se dok se račun ne razblokira ne isplaćuju zarade. Time jeste ispoštivala zakon na jednoj, ali je na drugoj strani kršila i zakonske norme i prava mnogih kolašinskih porodica. Uz sve to, znatan broj radnika je poslala kući podijelivši im obavještenje o prestanku radnog angažmana. Oni neće dobiti otpremnine”, optužuju iz kolašinske opozicije.
Vuksanovićeva je, kako tvrdi, postupajući prema nalazu Upravne inspekcije, za 26 zaposlenih napisala obavještenje o prestanku radnog angažmana, jer nijesu bili zaposleni u skladu za zakonom. Procijenila je i da je ukupno 100 njihovih kolega višak u lokalnoj upravi, javnim preduzećima i ustanovama. Svi oni će uz , kako je rekla, što je moguće veće otpremnine biti poslati kućama.
Njen najbliži saradnik iz izvršne vlasti Đuro Milošević obećava da će racionalizacija biti uskoro potpuno završena, a time i opštinski budžet rasterećen enormnih iznosa za zarade, poreze i doprinose.
Napredak u smislu zakonitog poslovanja lokalne uprave, koalicija DF-SNP-SDP svakako je postigla. Takođe, ne može se osporiti ni da su mnogobrojne nepovoljne ranije kredite, kao i ogromne dugove prema dobavljačima, uspjeli da vrate sredstvima zaduženja uzetog po mnogo povoljnijim uslovima, koje će građani Kolašina vraćati narednih deceniju i po. Ukoliko ostvari obećanja o racionalizaciji biće to još jedno ispunjeno obećanje.
Nažalost, da li zbog obima teškoća koje su zatekli, ili zbog ograničenih kadrovskih kapaciteta, druge napretke za proteklih 15 mjeseci nije bilo moguće vidjeti. Iako zvanično tvrde da je koalicija stabilna te da nema bitnijih mimoilaženja, ono što svakodnevno procuri iz opštinskih partijskih odbora, konstituenta lokalne vlasti, govori o nešto drugačijem stanju. Iz DF-a i SNP-a, za sada samo nezvanično, Vuksanoviću zamjeraju da ostalim funkcionerima iz lokalne vlasti ne daje dovoljno prostora. Za sada to nezadovljstvo vješto se krije od javnosti i nije dovoljno da značajnije uzdrma koaliciju.
Evidentno je i da se neka kadrovksa rješenja nijesu pokazala kao adekvatna. Vusanovićeva je nedugo nakon što je na mjesto načelnika Komunalne policije postavila Dragoljuba Mija Bukilića iz SNP-a, donijela odluki i da ga smijeni. Razlog je navodno bio to što je odbio da da otkaz službenici, koja je prethodno prekoračila svoja ovlaštenja i naredila sječu jednog od najstarijih stabala u gradu. Nedavno je slično prošao i direktor Komunalnog Stojan Bulatović, kadar DF-a. Odlukom UO i on je smijenjen, izvršna vlast je, navodno, bila nezadovoljna što je odbio da da otkaze nekolicini zaposlenih u tom preduzeću.
Izvršna vlast, nažalost, nije uspjela da ove godine opredijeli mnogo novca za investicije. Nije vidljivije ni povećala iznose za sportske klubove i kulturna dešavanja. Sve to pravdaju činjenicom da je prioritet bio vraćanje dugova, ali to ne može izbrisati gorčinu onih koji su od nove vlasti očekivali više. Takođe, ništa ažurnije od prethodne vlasti nijesu uspjeli ni da naplate poreze na nekretnine. Kod dužnika po tom osnovu je i dalje zarobljeno oko dva miona eura opštinskog novaca.
U Kolašinu još nije izabrana opštinska izborna komsija, jer se većini nije dopalo što su iz DPS predložili iste članove, koji su na posljednjim lokalnim izborima opstruirali izborni proces. Činjenicu da OIK ne postoji, iz opozicije nazivaju bezakonjem, pa su nekoliko puta pozivali nadležne državne organe da intrvenišu.
Aktuelna vlast ne samo da nije napravila pomak, već je i zakazala kada je riječ o zimskom održavanju gradskih i prigradskih saobraćajnica. Na području te opštine visina snijega nije prelazila 20 centimentara, a Komunalno preduzeće, ipak, nije pokazalo ni minimum ažurnosti. I pored dovoljno mehanizacije, goriva i soli, kolašinske ulice, pa čak i dvorišta tri škole bili su danima okovani ledom.
U minuse onih koji sada vode grad može se ubrojiti i činjenica da još nije riješen problem stanova u zgradi, koje je pethodna vlast, navodno, nezakonito dodijelila opštiskim službenicima, uprkos tome što je kredit za taj objekat podignut da bi krov nad glavom dobili najsiromašniji Kolašinci.
Milošević obećava da će ti problemi u narednom periodu, jedan po jedan, biti rješavani. Ipak, neki istaknuti članovi DF-a i SNP-a strahuju da bi građani već na sljedećim izborima mogli surovo kazniti sporost i propuste vladajuće koalicije.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI4 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGEDIJA U BEOGRADU, VRISAK SA VRAČARA OGLAŠAVA UZBUNU: Srce tame
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
DRUŠTVO4 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom