DRUŠTVO
Koncert za panj i testeru

Objavljeno prije
15 godinana
Objavio:
Monitor online
Strah i mafija. To su neizostavne riječi u priči o šumama i koncesijama na sjeveru Crne Gore. Privatni preduzetnik koji je na javnoj licitaciji prije dvije godine ubjedljivo dobio pravo na koncesije na šume na jednom dijelu beranske i andrijevičke teritorije, ali mu ipak nijesu dodijeljene – danas ne smije da govori o tome.
„Šta da radim? Vidiš dokle ovo ide”, kaže čovjek zahtijevajući anonimnost. „Ime da mi pomeneš, sjutra će mi doći pet državnih inspekcija. Uvijek nešto mogu naći da mi zabrane rad naredna tri mjeseca i da me sahrane”.
PREDSTAVE: U drvoprerađivačkom poslu je dugo. Prijavio se na konkurs za dodjelu koncesija. Ponudio je skoro tri puta više od konkurencije. Zvanično, dobio je čestitke. A onda, poslije nekoliko dana, takođe zvanično, koncesije su dodijeljene povlašćenom preduzeću, tri puta jeftinije. Bez objašnjenja.„ Kome da se žalim?” – pita on.
Da javno priča ne želi ni drugi privatnik, koji nije učestvovao na toj, kako kaže, „dobro zamišljenoj predstavi”, na kojoj je traženo da se uz ostalo priloži i potvrda o posjedovanju takozvanih zaprega. To jest – volova. Dva para, najmanje. Za veće koncesije i više.
„Na sjeveru ima oko dvjesta pedeset registrovanih privatnih drvoprerađivača. Da su svi konkurisali za koncesije, trebalo bi najmanje hiljadu volova za rad u šumi. Vučnih, ne običnih. Toliko ne bi mogli ni da uvezemo iz Holandije. Ili, da ih nekako uvezemo, pokažemo radi konkursa, i poslije prodamo mesnoj industriji”, priča taj privatnik.
Uprava za šume Crne Gore konkurs za dodjelu koncesija na period od sedam do petnaest godina sprovela je prije dvije godine. Saopšteno je da je odabran „dobar model i da će Uprava budno pratiti realizaciju koncesionih ugovora, čiji je uslov za potpisivanje bio preuzimanje obaveze za finalnu obradu drveta što je za one koji dobijaju koncesije bolje nego da proizvode dasku koju će davati u bescijenje”.
„Neka sada Uprava za šume pošalje komisiju kojom je prijetila u vrijeme konkursa, i neka obiđe privatnike koji su dobili koncesije. Neka pokažu neki finalni proizvod. I volove, obavezno”, napominje ovaj preduzetnik.
PREVARE: Privatnici sa Žabljaka otvoreniji su za priču. Oni potvrđuju da je kod njih istovjetna situacija i dijele mišljenje o tom famoznom konkursu, nepostojanju finalne proizvodnje i izvozu sirovine. Filip Šljivančanin, Pero Popović, Zoran Anđelić i Goran Simićević formirali su konzorcijum i na konkurs za koncesije, da bi zadovoljili, kako kažu, nemoguće kriterijume, pojavili se preko jedne grčke kompanije. Bili bi zadovoljni i s minimalnim količinama, samo da imaju bilo kakvu računicu da nastave da rade. Nijesu dobili, a Grk je odbio da uloži žalbu, jer se ranije, kako se ispostavilo, na to obavezao Upravi za šume.
„Mi sada grčku kompaniju Karapidos Bros i njenog vlasnika u Crnoj Gori tužimo za prevaru. Vidjećemo ovih dana šta će biti s tim procesom”, priča za Monitor Filip Šljivančanin.
On tvrdi da ima primjera da je koncesije prije dvije godine dobio privatnik koji u svojoj pilani do sada nije prerezao ni kubik drvne građe. „Ono građe što je valjalo, zamaklo je preko granice. Slabija građa stoji lagerovana pored puteva, ili se čak i ne izvlači iz šume”, kaže Šljivančanin.
Privatni drvoprerađivači sa sjevera objašnjavaju da je računica jasna. Povlašćenim koncesionarima čamove šume se dodjeljuju za 12 do 15 eura po kubiku. Na sječu i vuču potrošiće još toliko. Cijena kubika neobrađenih trupaca na Kosovu je 110 eura. Privatnici tvrde da čitava drvna industrija ove susjedne države počiva na sirovini iz Crne Gore.
„Neko će reći da je to nemoguće, jer je izvoz dozvoljen samo iz privatnih šuma. Pokušajte da nađete podatak koliko je recimo ove godine doznačeno za sječu u privatnim šumama, a onda se raspitajte na carinskim punktovima, gdje ti podaci moraju ostati registrovani, koliko je trupaca izvezeno prema Kosovu. Taj broj je makar pet puta veći od onog odobrenog za sječu. Šta to znači? Prvo, da se šuma krade i drugo, da sirove trupce izvoze i koncesionari”, pričaju ogorčeni privatnici koji su ostali bez koncesija, i s minimalnim kapacitetima rade kupujući sirovinu neuporedivo skuplje od rijetkih i privilegovanih.
KRAĐE: Da stvari budu još apsurdnije, Kosovari sada dolaze u Crnu Goru i nude da kupe preduzeća koja imaju koncesije. Za cijenu ne pitaju. Priča se da su neka već prodata. Kao što su nekada Rusi kupovali nekretnine, oni kupuju firme i s njima šume.
„Ipak postoji bitna razlika. U poslu s nekretninama bilo je rizika. Mnogi Rusi su preplatili imovinu koju su kupili. U crnogorskom šumarstvu nema rizika. To je najsigurniji biznis. Uložiš dvadeset-trideset eura dobiješ više od sto. I tu je, da bi se došlo do šume, otvoren prostor za podmićivanje i korupciju do neviđenih razmjera. Sada da pitate i posljednju babu u bilo kojem selu na sjeveru šta se radi sa šumama, reći će vam – pljačka”, kaže privatnik iz Berana.
Poznavaoci prilika tvrde da bi na primjeru kako je organizovana crnogorska šumarska mafija, mogla da uči i sicilijanska.
„Ta se mafija nakotila, vrlo je moćna i ne može se sa njom lako na kraj. O mafiji na Siciliji sve znamo. O šumarskoj mafiji u Crnoj Gori ne zna se ništa”, kaže za Monitor bivši direktor propalog rožajskog giganta Gornji Ibar Hasan Kurtagić.
On je prvi upotrijebio termin „šumarska mafija” još prije mnogo godina, tvrdeći da su moćni šumarski lobiji spriječili privatizaciju i pustili da propadne ova kompanija. Prema njegovom mišljenju, vrh mafije treba tražiti u šumarstvu, a koncentričnim krugovima je povezana sve do dna, do krajnjih manipulanata.
,,U to kolo uvezani su i pojedinci iz politike, finansijske policije, javne policije, carine, šumskih uprava po gradovima”, kaže Kurtagić.
On tvrdi da se crnogorskim šumskim blagom bave na nezakonit način ljudi kojima to najmanje pripada. ,,Ljudi koji su shvatili da se u uslovima tranzicije može uraditi mnogo toga nezakonitog što nikada neće biti sankcionisano. Ljudi koji su shvatili da se mogu preko noći obogatiti i obezbijediti i svoje pra, pra, praunuke. To i čine i to je vidljivo golim okom”.
Bivši direktor Gornjeg Ibra se ne čudi što ljudi ne smiju da pričaju. ,,Ja sam o tome govorio u pogrešno vrijeme i dobio i prijetnje smrću. Sada su krađe svirepije”, tvrdi Kurtagić.
Konkursom za raspodjelu koncesija tražen je između ostalog i veliki broj motornih testera. Sudeći po jesenjoj simfoniji koja odjekuje s planina, reklo bi se da ovog omiljenog muzičkog instrumenta na sjeveru ne fali. Da je na programu koncert za panj i testeru svjedoče brda balvana pored puteva i pojedinih privatnih pilana. Pretovareni kamioni zamiču preko Kule, Dračenovca i Dobrakova. Carinici ne zaviruju previše u doznake, ali moraju registrovati kubike koji izlaze vani. Tragovi za pokoljenja spremna da se bore s korupcijom.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
DRUŠTVO
VRŠNJAČKO NASILJE U ZEMLJI GOVORA MRŽNJE: Uče od starijih

Objavljeno prije
5 danana
10 Oktobra, 2025
Petnaestogodišnji dječak iz Sarajeva povrijeđen je u subotu veče u maloljetničkom napadu u naselju Blok pet. Reakcija na nasilje koje je, prema svim dostupnim informacijama, inspirisano vjerskom i nacionalnom mržnjom, od strane vlasti – nema
Petnaestogodišnji dječak iz Sarajeva, koji sa majkom boravi u posjeti prijateljima iz Podgorice, povrijeđen je u subotu veče u maloljetničkom napadu u naselju Blok pet.
Prema navodima majke, dječak je oko 21.30 sati izašao u obližnji park sa trinaestogodišnjim drugom, kod kojeg je boravio, i njegove dvije drugarice. Dok je razgovarao telefonom, čuo je galamu i vidio da im prilazi grupa od dvadesetak maloljetnika. Jedan od njih prišao je trinaestogodišnjaku i pitao ga šta ima sa njegovom sestrom, ošamario ga dva puta, a potom isto pitanje uputio i dječaku iz Sarajeva. Kada je na pitanje jednog od njih odgovorio odakle je, uslijedile su psovke ,,došao si ođe da se k***** j**** ti majku balijsku”, pljuvanje, udarci stisnutom pesnicom u glavu. Pridružili su mu se i ostali, oborili ga na zemlju i nastavili da ga udaraju rukama i nogama po glavi i tijelu.
Napad je prekinula ženska osoba, koja je bila u prolazu, i na njenu prijetnju da će pozvati policiju napadači su se razbježali.
Sve što se dogodilo, ni po dolasku u bolnicu, nije zaustavilo porodicu napadača, koji su nastavili da prijete i upućuju slične psovke majci povrijeđenog tinejdžera. Prema njenim riječima, uvidjevši težinu onoga za što je osumnjičeno njihovo dijete otišli su i korak dalje, nudeći da se stvar izgladi na drugi način i da porodica, ne tražeći pravdu, napusti Crnu Goru.
Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) je saopštila da se ovaj slučaj ne smije tretirati kao obično nasilje jer, medijski izvještaji upućuju, da je motiv napada nacionalna ili vjerska mržnja. ,,Ako se ispostavi da su tačni navodi da su roditelji napadača nastavili s vrijeđanjem na nacionalnoj osnovi i nakon napada, očekujemo da tužilaštvo ispita i odgovornost roditelja”, navodi HRA.
Sličan napad na maloljetne goste iz BIH dogodio se u aprilu 2023. Žrtve su bili atletičari iz Sarajeva koji su boravili na pripremama u Baru. Grupa maloljetnika iz tog grada ih je fizički napala, pri čemu je jednom od Sarajlija slomljen nos i vilična kost. Napadači su tvrdili da povod za napad nije bio vjerske i nacionalne prirode.
Nakon više odlaganja suđenja, promjene sudije, tek u novembru prošle godine je Sud u Baru izrekao prvostepenu presudu. Jedan od optuženih, koji je bio punoljetan, osuđen je na šest mjeseci zatvora, dok su ostalima izrečene mjere društveno korisnog rada i pojačan nadzor staratelja. Ovaj slučaj, ni nakon dvije godine, nije dobio sudski epilog.
„Mome sinu će zacijeliti rane, ali ovim dječacima ne možemo to riješiti oblogama. Moramo naći novi lijek, a to je pristup prema toj djeci. Jedini lijek je ljubav, opraštanje. Oni nisu krivi, to je neki nesvjesni poziv u pomoć. Mislim da je njihovim roditeljima teže“, izjavio je Aldin Kurić, pjevač poznat kao Al Dino, otac jednog od dječaka koji je napadnut u Baru.
Jedan od optuženih maloljetnika iz tog slučaja je u oktobru prošle godine, ispred gimnazije u Baru, izboo nožem učenika Darisa Mujića. Mujić je tek poslije dvadeset dana borbe za život izašao iz bolnice. A maloljetni napadač je pušten iz pritvora poslije devet dana. Slučaj je izazvao proteste u Baru sa kojih je poručeno da je potrebna izmjena zakona o maloljetničkoj delikvenciji, kako bi se ,,pravednije sankcionisalo i preveniralo nasilništvo” među mladima.
Statistika svake godine bilježi rast nasilja među najmlađima. Prema evidenciji iz informacionog sistema obrazovanja (MEIS), broj prijavljenih slučajeva vršnjačkog nasilja u školama je visok. U školskoj 2020/21. zabilježeno je 79 slučajeva. Naredne, 2021/22, broj je naglo skočio na 213. Tokom 2022/23. prijavljena su 174 slučaja, a u školskoj 2023/24. godini – 187 slučajeva. Samo do maja ove godine upisano je 175 slučajeva.
Prošlog mjeseca, dječak je pretučen ispred dvorišta Srednje mješovite škole u Zeti – slomljena mu je šaka. Mediji su izvjestili da je napadnut zato što je sa strane, nije iz istog mjesta kao napadači.
,,U suštini, mi smo društvo koje se godinama ne bavi prevencijom i podrškom porodici. Ne radimo adekvatno sa djecom, a onda, kada dođe do problema, pokušavamo da ugasimo požare i na jednu veliku ranu zalijepimo flaster. I nekako očekujemo da će da drži, ali ne drži”, ocijenila je socijalna radnica u Udruženju Roditelji Lepa Žunjić. Ona je dodala da Crna Gora nema dovoljno snažan sistem koji bi se izborio sa problemom maloljetničke delikvencije, uz obrazloženje da su ,,djeca ogledalo nas”.
U ogledalu javnosti djeca rijetko imaju što dobro vidjeti i naučiti. Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje nedavno su ponovo pozvali tužilaštvo i policiju da konačno obavijeste javnost o toku izviđaja u slučaju nasilnog prekida projekcije filma Roda koji je prekinut samo zbog toga što je na albanskom jeziku. Prošlo je više od mjesec dana otkako je, 3. septembra u Podgorici, grupa huligana upala na projekciju filma “Roda” reditelja Ise Ćosje u okviru Džada film festa i nije dozvolila da bude prikazan. Policija i dalje nije dala zvaničnu izjavu o tome koje su mjere i radnje preduzete na identifikaciji huligana i njihovom procesuiranju.
Nakon Parade ponosa, na Moskovskom mostu postavljen je transparent ,,Bolest nije ponos”. ,,Ova poruka ne predstavlja slobodu govora, već govor mržnje. Zato postoji Prajd. Zato šetamo. Zato se ne povlačimo”, naveli su iz organizacije “Queer Montenegro”.
Krajem septembra nevladina organizacija UZOR organizovala je forum pod nazivom Građanska država sa huškačkom retorikom, sa ciljem da skrene pažnju na prisutnu huškačku retoriku i njen razarajući uticaj na društvo.
Iako ova vrsta retorike dolazi najviše od političara, oni se zbog nje ne sankcionišu. ,,Bićemo strpljivi, čekaćemo uvijek otvorenog srca i otvorenih ruku sa pitanjem jesmo li braća. A ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda ćemo u budućnosti prema njima i postupati kao prema Turcima”, izjavio je u junu prošle godine predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević u govoru prilikom obilježavanja Grahovačke bitke. Nakon duže od godinu dana, Više državno tužilaštvo je u septembru ove godine odbacilo krivičnu prijavu protiv njega. Kovačević će se u novembru javiti Sudu za prekršaje.
Da dio društva sve više tone u strah a zatim i bijes prema drugome, pokazao je i nedavni primjer lažne otmice djeteta u Podgorici. ,,Grupa Turaka kidnapuje djecu; Kradu iz pošiljki glova hranu i ostalo;
Ubijaju, biju, siluju…”, neki su od komentara na lažnu vijest da je u šoping centru u Podgorici oteto dijete.
Na društvenim mrežama se pojavila objava da je dijete oteto majci ispred nosa u sred bijela dana, te da je, nakon zatvaranja tržnog centra pronađeno u toaletu sa trakom preko usta i ošišane glave. Sve začinjeno informacijom da se radi o grupi Turaka. Iz Uprave policije su saopštili da im nije prijavljen ovakav slučaj, šoping centar je demantovao da je bio zatvoren i da se radi o netačnim informacijama.
Dodatni problem, koji uočavaju i djeca, je što se govor mržnje sankcioniše kad je upućen političarima. Primjer efikasnosti institucija je slučaj iz 2018, kada je V.M. uhapšen i osuđen na osam mjeseci zatvora zbog prijetnji upućenih tadašnjem predsjedniku države Milu Đukanoviću, premijeru Dušku Markoviću, direktoru policije Veselinu Veljoviću.
Nedavne prijetnje na instragramu gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću ekspresno su sankcionisane. Zbog ugrožavanja sigurnosti, vrijeđanja i drskog ponašanja, sud za prekršaje je dvojicu počinitelja osudio na kaznu u iznosu od 2.150 eura.
Reakcija na nasilje prema dječaku iz Sarajeva, koje je, prema svim dostupnim informacijama, inspirisano vjerskom i nacionalnom mržnjom, od strane vlasti – nema.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
MK GRUPA ŽELI DA GRADI STANOVE NA SLOVENSKOJ PLAŽI: Oko 300 hiljada novih komercijalnih kvadrata umjesto hotela

Objavljeno prije
5 danana
10 Oktobra, 2025
Predstavnik MK Grupe u Odboru direktora HG Budvanska rivijera, Vladimir Sekulić priznao je da će se na lokaciji Slovenske plaže graditi stanovi za tržište i naveo da će ukupan broj izgrađenih kvadrata biti za 30 odsto manji nego što je planom DUP Budva centar predviđeno. Dok u svojoj zemlji MK Grupa gradi imidž društveno odgovorne firme čiji su vlasnici filantropi i darodavci, u Crnoj Gori i Budvi se pojavljuju kao rušitelji vrijednog arhitektonskog nasleđa
Desetak dana nakon što je srbijanska MK Grupa uputila zvaničnu incijativu Vladi Crne Gore, Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte u kojoj je predstavila svoju viziju poboljšanja razvoja hotelske grupe HG Budvanska rivijera, detalji neobične ponude kompanije koja ima status manjinskog akcionara, iz dana u dan iznenađuju javnost.
Tek što je prošla euforija oko investicionih ponuda arapskog milijardera Mohameda Alabara, na pomolu je nova, koja stiže iz Beograda, od renomirane srbijanske MK Grupe, koja želi da na atraktivnoj lokaciji u Budvi uloži 700 miliona eura.
Problem je u tome, što bi za razliku od Alabara, koji je imao namjeru da gradi na slobodnim lokacijama, MK Grupa rušila već izgrađeno i funkcionalno, pa tek onda gradila. Investitori iz Beograda predlažu rušenje renomiranog turističkog kompleksa, TN Slovenska plaža, da bi na istom mjestu podigli novo i ljepše stambeno naselje sa nevjerovatnih 330.000 kvadrata komercijalnog sadržaja namijenjenog tržištu nekretnina. Prema ponuđenom konceptu, sagradili bi i dva hotela u nizu od skoro 14 objekata, raspoređenih po sačuvanim zelenim i parkovskim površinama, od kojih neki imaju i do osam ili devet nadzemnih etaža.
Dok u svojoj zemlji MK Grupa gradi imidž društveno odgovorne firme čiji su vlasnici filantropi i darodavci, u Crnoj Gori i Budvi se pojavljuju kao rušitelji vrijednog arhitektonskog nasleđa.
Na spektakularan način, putem jednog pisma, iz MK Gupe su ponudili da u projekat nove Slovenske plaže ulože nevjerovatnih 700 miliona eura.
Najava ulaganja na stotine miliona u centar crnogorskog turizma, trebala bi da probudi mnoge državne institucije, Vladu, nadležna ministarstva ekonomije, turizma i finansija, te za mnoge banke domaće i strane. Predlog da se sruši Turističko naselje Slovenska plaža i da se umjesto hotelskih soba grade stanovi i apartmani morao je izazvati posebno interesovanje ne samo Vlade nego i svih turističkih institucija i organizacija u zemlji u kojoj je turizam vodeća privredna grana.
To bi morao biti povod da se organizuju susreti na najvišem nivou između vlasnika beogradske kompanije MK i predstavnika državnih institucija, premijera Milojka Spajića, ministara turizma Simonide Kordić, prostornog planiranja Slavena Radunovića, predstavnika Savjeta za privatizaciju i mnogih drugih donosioca odluka. Javnost bi tako bila u prilici da čuje mišljenja i stavove predstavnika vlasti i struke u kojoj je mjeri predlog realan ili je u pitanju nepristojna ponuda investitora.
Ništa od toga se u Crnoj Gori nije desilo. Incijativa MK Grupe objavljena je u medijima kao probni balon za javnost koja je burno reagovala, posebno građani Budve koji su organizovali prvi protest sa porukom – Nećete graditi na Slovenskoj plaži.
Ne oglašavaju se ni premijer ni ministri. Vlast ćuti na ucjenjivačku ponudu manjinskog akcionara državnog preduzeća HG Budvanska rivijera koji sebi daje za pravo da rasparčava najveću hotelsku kuću u Crnoj Gori po svojoj mjeri, da ruši najpoznatije turističko naselje na domaćem i stranom turističkom tržištu radi profita.
Oglasio se nenadležni predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović, koji je podržao namjeru MK Grupe. Učestvujući u debati u emisiji Reflektor na TV Vijesti, predsjednik Jovanović se založio da se oslobodi lokacija za gradnju, da su na Slovenskoj plaži bageri neophodni jer je stanje u TN neodrživo, te da grad nema koristi od Budvanske rivijere.
U istoriji crnogorskog turizma do sada se nije desilo da se predsjednik neke turističke opštine otvoreno antituristički izjašnjavao, kao što to radi Jovanović povodom namjera MK Grupe. Njegov nastup mnogi vide kao otvoreni napad na državne resurse i turističku politiku države, koja je turizam označila kao prioritetnu granu razvoja.
Ukoliko i Vlada zauzme sličan stav bio bi to atak države na samu sebe, kojim uništava sopstvene resurse i najveće turističko preduzeće u svom vlasništvu.
Incijativa MK Grupe prepuna je obmana i lažnih obećanja.
“Uvažavajući strateški značaj turizma za Crnu Goru i neophodnost modernizacije ključnih turističkih kapaciteta HG Budvanska Rivijera, MK Group predlaže dalji razvoj turističkog naselja, sa brojnim javnim, ekološkim, rekreativnim, ugostiteljskim, komercijalnim, kulturnim i drugim sadržajima na lokalitetu sadašnjeg turističko-hotelskog kompleksa ‘Slovenska plaža’ i hotela ‘Aleksandar’,…..Razvoj visokokvalitetnog turizma u Budvi je imperativ i podrazumijeva dovođenje više svjetskih 5 star hotela, kao i kongresnog centra koji će omogućiti da Budva bude aktivna tokom cijele godine, a ne samo u ljetnjim mjesecima….”
Uvidom u idejno rješenje nove Slovenske plaže evidentno je da nije riječ o novim hotelskim kapacitetima nego o stanovima i apartmanima. Nije riječ o modernizaciji nego o rušenju postojećeg i gradnji novog. Ukoliko se sruši TN Slovenska plaža turizam Crne Gore je na gubitku. To bi značilo da je država odustala od turizma i prešla na real estate koncept. Po onome što nudi MK grupa u njihovom stambeno-hotelskom komplesku turizam bi bio mali nusproizvod investicije namijenjene tržištu nekretnina.
Predstavnik MK Grupe u Odboru direktora HG Budvanska rivijera, Vladimir Sekulić, u emisiji Reflektor kazao je kako će i država u tom poslu zaraditi. On je priznao da će se graditi stanovi za tržište i naveo da će ukupan broj izgrađenih kvadrata biti za 30 odsto manji nego što je planom DUP Budva centar predviđeno.
Ovaj podatak za predsjednika Jovanovića je pozitivna strana projekta MK ako se ima u vidu da je pomenutim planom na lokaciji sadašnje Slovenske plaže i hotela Aleksandar predviđena izgradnja nevjerovatnih 460 hiljada kvadrata.
Prostom računicom dolazi se do brojke od 320 hiljada kvadrata u objektima raznovrsne namjene kojima će MK Grupa počastiti Budvu i Budvane, betonirajući im poslednju zelenu oazu u srcu urbanistički devastiranog grada. Idejni projekat koji je javnosti putem kratkog videa predstavila MK Grupa u pomenutoj emisiji, pokazao je brojne višespratnice blokovski poređane poput onih u City kvartu u Podgorici. Samo što su ove okićene zelenilom, zasađenim čak i na pijesku Slovenske plaže.
Kada bi se palme i zelenilo sa balkona i krovova uklonilo, ukazala bi se gola suština predložene investicije. Nizovi zgrada sa arhitekturom socrealizma, kao da su projektovane 50-ih. Čini se nazamislivim da takvo blokovsko naselje zamijeni rizort Slovensku plažu.
U Mk Grupi navode da su tri godine radili na izradi idejnog rješenja. Samo su banuli pred Vladu sa svojim idejama i projektima za najvredniji prostor koji turistička Crna Gora ima. Predstavljeni projekat nije prošao javni međunarodni konkurs koji je za ovakve lokacije i razvojne projekte vrijedne više stotina miliona eura, bio obavezan. Nije ispoštovana procedura da se konkursni radovi predstave javnosti, što je uobičajena praksa za ovakve investicione poduhvate. Za ovakvo rješenje MK Grupa je navodno angažovala britanski arhitektonski biro Make Arhitekts, koja svoje razvojne timove ima u Londonu, Hongkongu i Šangaju. Vlada Crne Gore i Savjet za privatizaciju ne bi mogli donositi odluke na osnovu ovakvog amaterskog nastupa velike kompanije iz Beograda.
Za gradnju TN Slovenska plaža 80-ih je raspisan međunarodni urbanističko-arhitektonski konkurs, jedan od najvećih koje je Crna Gora, odnosno turistička privreda na čelu sa Montenegroturistom, ikada organizovala. Na kojem je slovenački arhitekta Janez Kobe osvojio prvu nagradu.
Zašto bi danas, u 21. vijeku bilo drugačije, ukoliko Vlada odluči da podrži rušenje sadašnjeg TN Slovenska plaža?
Branka PLAMENAC
Komentari
DRUŠTVO
ATAK MK GRUPE NA SLOVENSKU PLAŽU: Da li će vlada prodati najvrjedniji turistički brend

Objavljeno prije
2 sedmicena
3 Oktobra, 2025
Dostavljene skice projekta nove Slovenske plaže pokazuju da je u pitanju gradnja sa nizom višespratnica. Upućeni tvrde da projekat predviđa samo dva hotela, dok su ostalo zgrade sa stanovima za prodaju na tržištu nekretnina. Na panoramskom snimku mogu se izbrojati čak 14 zgrada koje MK Grupa namjerava izgraditi na mjestu sadašnjeg turističkog naselja. O turizmu visokog ranga tu nema ni govora
Javni prostor Crne Gore zapljusnut je poslednjih mjeseci aktivnostima srbijanske MK Grupe, koja po svaku cijenu nastoji da preuzme većinski paket akcija u HG Budvanska rivijera i preuzme turističko naselje TN Slovenska plaža. Špekulacije oko privatizacije najveće hotelske kompanije u Crnoj Gori i projektu kojim navodno rukovodi premijer Milojko Spajić, o osnivanju zajedničke hotelske kompanije, akcionarskog društva Slovenska plaža AD, u kome bi MK Grupa imala 80 odsto vlasništva dok bi država, odnosno Vlada raspolagala sa preostalih 20 odsto, dobile su i svoju potvrdu.
MK Grupa je uputila zvaničnu inicijativu Vladi Crne Gore i Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte u kojoj je predstavila svoju viziju razvoja HG Budvanska rivijera. Pismo o namjerama stiglo je i na adresu predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića.
“Uvažavajući strateški značaj turizma za Crnu Goru i neophodnost modernizacije ključnih turističkih kapaciteta HG Budvanska Rivijera, MK Group predlaže dalji razvoj turističkog naselja, sa brojnim javnim, ekološkim, rekreativnim, ugostiteljskim, komercijalnim, kulturnim i drugim sadržajima na lokalitetu sadašnjeg turističko-hotelskog kompleksa ‘Slovenska plaža’ i hotela ‘Aleksandar’, a koji se nalaze u vlasništvu HG Budvanske Rivijere. Za realizaciju projekta neophodno je adekvatno restrukturiranje HG Budvanska Rivijera, na osnovu važećih zakona Crne Gore, o čemu će odluku donijeti nadležni državni organi“, navodi se u saopštenju.
Model transformacije preduzeća predviđe da MK Gupa dobije 80 odsto akcija u zajedničkoj kompaniji sa Vladom, tako što bi izašla iz vlasništva koje ima linearno u svim hotelima HG Budvanska rivijera. Iz Budvanske rivijere bi se izdvojili hoteli Aleksandar i turistički rizort TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju, dok bi hotel Mogren u Budvi, hoteli Palas sa depandansom Palas Lux i Castellastva u Petrovcu, nastavili da posluju kao i do sada, u sastavu zajedničkog preduzeća.
Struktura akcionara Budvanske rivijere pokazuje da Vlada, zajedno sa Fonodom PIO i Zavodom za zapošljavanje, posjeduje najveći paket od 58,71 odsto akcija.
MK Grupa je uspjela da uveća svoj udio kupovinom akcija na Montenegroberzi i od povezanih lica u maju 2022. godine, na 32,2 odsto čime je prešla prag od 30 odsto vlasništva ne samo u HGBR nego i u državnoj kompaniji Sveti Stefan Hoteli.
Sada vrši pritisak na Vladu, upravu turističkog rizorta Slovenska plaža i Opštinu Budva da postane većinski vlasnik i preuzme najpoznatije turističko naselje u Crnoj Gori.
Na potezu su Vlada i Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte. Na sjednici Savjeta kojim je predsjedavao premijer Milojko Spajić utvrđen je Plan privatizacije za 2024. po kome – nema privatizacije velikih privrednih društava koja su u većinskom vlasništvu države. Za njih, kazao je premijer, ima boljih rješenja od privatizacije.
Šta se za godinu dana promijenilo, pa se ulazi u privatizaciju najvrjednijeg dijela Budvanske rivijere nije oblodanjeno.
Savjet koji broji 23 člana, uglavnom ministara i nižih Vladinih funkcionera, treba da donese odluku da najvrjedniju lokaciju u posjedu državne hotelske kompanije, površine oko 20 hektara, na kojoj je izgrađen turistički rizort Slovenska plaža, prepuste privatnoj kompaniji iz Srbije.
Radi se o jedinoj zelenoj oazi u centru Budve, uz Slovensku plažu, sa turističkim kapacitetima male spratnosti, trgovima, restoranima, bazenima, prostranim parkovima sa gajenim mediterasnkim rastinjem i uređenim zelenim površinama.
Mnogi građani i turistički radnici pitaju u nevjerici, kako je moguće da država svojevoljno otuđi takvo bogatstvo, biser svoje turističke ponude. Koji su to „viši“ interesi u pitanju da pristaje na rušenje turističkog grada Slovenska plaža, ovjenčanog brojnim priznanjima, pa i najvećom nagradom za arhitekturu, Borbinom nagradom daleke 1984. godine.
Iz MK grupe poručuju kako su spremni da u projekat izgradnje novog kompleksa ulože oko 700 miliona eura. Navode „da je razvoj visokokvalitetnog turizma u Budvi za njih imperativ i podrazumijeva dovođenje više svjetskih 5 star hotela, kao i kongresnog centra koji će omogućiti da Budva bude aktivna tokom cijele godine, a ne samo u ljetnjim mjesecima”.
Međutim, dostavljene skice projekta njihove vizije nove Slovenske plaže pokazuju da je u pitanju agresivna gradnja sa nizom višespratnica. Upućeni tvrde da projekat predviđa samo dva hotela, dok su ostalo zgrade sa stanovima za prodaju na tržištu nekretnina. Na panoramskom snimku mogu se izbrojati čak 14 zgrada koje MK Grupa namjerava izgraditi na mjestu sadašnjeg turističkog naselja. O turizmu visokog ranga tu nema ni govora.
Koncept gradnje koji se preporučuje je poput kompleksa marine Porto Montenegro u Tivtu, koji se sastoji od niza stambenih zgrada i jednim manjim hotelom sa svega 30 hotelskih soba.
Jasno je da MK Grupa ne dolazi da razvija turizam u Budvi nego da gradi i profitira. Potreban im je atraktivan i slobodan prostor kakav se rijetko nalazi. To će po svemu sudeći dobiti rušenjem turističkog grada Slovenska plaža. Postaće vlasnici najvrjednije parcele koji turistička privreda Crne Gore trenutno ima i to preraspodjelom svojih akcija u Budvanskoj rivijeri, mimo javnog tendera i nadmetanja sa drugim investitorima zainteresovanim za vrhunsku lokaciju kakva je danas Slovenska plaža..
Podsjećamo da MK Grupa dolazi na urbanistički uređen teren, uređeniji nego što je potrebno. Kontroverznim DUP-om Budva centar, na ovom lokalitetu planirana je izgradnja objekata ukupne građevinske površine oko 460.000 kvadrata. Planirane su i brojne višespratnice, poput ovalnog tornja na mjestu sadašnjeg bazena Rondo sa 12 etaža, i mnoge duge raspoređene po prostranom terenu uz obalu.
Iako najavljuju da će graditi humanije, te da će koristiti niže urbanističke parametre od dozvoljenih, gomila zgrada koja je prekrila područje Slovenske plaže prema njihovj viziji razvoja, govori drugačije. Očito je da se sprema novi talas betonizacije preostalog neizgrađenog prostora Budve, pod patronatom Vlade Milojka Spajića.
Da li će država pod velom privatizacije i razvoja turizma dozvoliti da privatna kompanija napravi još jedno stambeno naselje u Budvi, na mjestu atraktivnog turističkog naselja Slovenska plaža?
IVO ARMENKO: „PRIVATIZACIJA SLOVENSKE PLAŽE – LOŠA VIJEST“
Txt: Doajen crnogorskog turizma, profesor Ivo Armenko, kazao je kako je planirana privatizacija najgora vijest za turizam, jer se time Slovenska plaža gubi iz turističke ponude Crne Gore i Budve u kojoj je imala vodeću ulogu. „ Budva time mijenja koncept turističke ponude koja više neće biti hotelska nego apartmanska. Protiv sam takvog koncepta. Slovenska plaža je još uvijek neprevaziđen model turističke ponude. Ako je išta ostalo u Budvi to je ovaj kompleks, ostatak od moćne firme Montenegroturist.Neshvatljivo je da ova vlast ne vidi turizam kao prioritetnu privrednu granu za razvoj. Crna Gora ostvaruje 25 odsto BDP iz turizma, oni se svjesno odriču toga, okreću se apartmanizaciji i sivoj ekonomiji koja ne može da se kontroliše.
Ako je išta ostalo u Budvi to je kompleks Slovenske plaže sa hotelom Aleksandar, ostatak od moćne firme Montenegroturist. Crna Gora očigledno nema namjeru da se bavi turizmom. Vlada je od toga odstupila. Ako su se odrekli Miločera i Svetog Stefana šta treba očekivati“, pita Armenko.
Branka PLAMENAC
Komentari
Kolumne

Novi broj


ALEKSANDAR MIJAJLOVIĆ I DRUŠTVO: Ogledalo

CRNA GORA NA PUTU KA EU: Množe se prepreke

VRŠNJAČKO NASILJE U ZEMLJI GOVORA MRŽNJE: Uče od starijih
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
PRIVATIZACIJA HOTELSKE GRUPE BUDVANSKA RIVIJERA: Soliteri i u turističkom naselju slovenska plaža
-
Izdvojeno4 sedmice
EVROPA I MI: Tramp, Orban i Vučić, uzori domaćim baštinicima srpskog sveta
-
Izdvojeno4 sedmice
ULAGANJE OPŠTINA U ŽENSKO PREDUZETNIŠTO: Bačene pare
-
Izdvojeno4 sedmice
RASTE ŠTRAJK U UPRAVI ZA IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKCIJA: Gladovanje i bojkot suđenja
-
DRUŠTVO3 sedmice
BUDVANSKI SOKOLOVI ZAGLAVILI U NEBODERU: Hotel Falkons – napuštena betonska grdosija u centru grada
-
FOKUS3 sedmice
RENESANSA RATNIH HUŠKAČA DEVEDESETIH: Kao novi
-
INTERVJU4 sedmice
ALEKSANDAR DRAGIĆEVIĆ, GRAĐANSKI I EKOLOŠKI AKTIVISTA: Prijetnje političara ne smiju proći nekažnjeno
-
INTERVJU3 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Crna Gora bi se radije vratila u prošlost, nego suočila s njom