Povežite se sa nama

Arhiva

Narodna vlast

Objavljeno prije

na

Vožnja kanjonom se odužila zahvaljujući neizbježnim šleperima. Kolona prati jednog od njih. Prvi u koloni iza šlepera je policijski auto. Neko vrijeme, brzinom puža slijedi šleper na maloj udaljenosti, čekajući pogodan momenat za preticanje. Naravno, mi ostali, sa respektom pratimo narodnu vlast. Vijugava kolona se razvukla kroz tunele, preko mostova i vijadukata. Lagano nas sve izdaje strpljenje. Između dva mosta se ukazuje pregledna pravina. Na tom dijelu puta je skoro postavljen asfalt, pa još nema horizontalne signalizacije. Vjerovatno je tu bila puna linija, ne zbog nepreglednosti već zbog blizine dva mosta. Vertikalnu signalizaciju ionako niko ne gleda. Policijski auto koristi zgodnu priliku i pretiče. U trenutku odlučujem da i ja iskoristim šansu i pratim ga u preticanju. Poslije stotinak metara, policijski auto se zaustavlja na proširenju, policajac žurno izlazi i daje mi znak da se zaustavim. Svjestan da sam napravio prekršaj, razmišljam kako da se izvučem bez kazne. A kazna je oduzimanje vozačke dozvole na nekoliko mjeseci. Poslije kurtoaznog pitanja da li sam umoran, zatražiće moja dokumenta. Vozim ispravno auto, uredno sam vezao sigurnosni pojas, pa će me sigurno zapitati da li znam zašto sam zaustavljen i koji sam prekršaj napravio. Glumiću naivnost i reći da sam samo pratio narodnu vlast. Ako je ona prekršila zakon, i ja sam. Ako hoće mene da kazni, onda mora i sebe. Jednaki smo pred zakonom. Međutim, moguć je i drugi scenario. Može me matirati ako kaže da su mnogi nastradali prateći vlast u stopu, a sami nisu bili njen dio. Još ako prati ekonomiju, pa mi odbrusi što se žalim kad postoje hiljade žrtava tranzicije koji su doveli, podržavali i pratili heroje tranzicije i na kraju debelo platili, a živi se ne čuju. Ne bune se, sve kazne mirno prihvataju, a njihov grijeh je samo što nisu, kao i ja, na vrijeme shvatili da se ne može slijepo pratiti vlast. Vlast se prati iz prikrajka, može mi on objasniti, pa kad naiđe zgodna prilika onda se javno pokazati. I čekati nagradu, a ne kaznu ako požurite. Uostalom, to nam i iskustvo govori. Najmekša je pred izbore, a strogoća se trenira poslije. Kad se učvrsti. Može me pitati jesam li nepismen pa ne čitam novine. Svaki dan su pune primjera: KAP, Željezara, Boksiti… i oni su pratili vlast pred svake izbore, pa eto kako im je poslije vraćeno.A nije čudo što su je pratili u stopu, mnogo im obećano: strateški investitori, zaposlenje, plate, opšte blagostanje… Sve mi to prolazi u trenutku kroz glavu.
Teško da bih mogao nešto odgovoritina njegovo izlaganje. Predao bih se bez borbe. Pognuo glavu i čekao zasluženu kaznu. Možda nije dobra ideja pratiti vlast po svaku cijenu. Oni mogu i imaju pravo da krše propise, pa zaboga, oni su ih pisali, pa mogu valjda da ih i krše. Svi ostali ima da poštuju zakone. Jeste, tako je, ubijedih sebe. Priznaću prekršaj, sve ću prihvatiti, pa iako me optuže da sam prebrzo vozio i ugrozio saobraćaj. Bolje da ne pominjem da je on napravio prekršaj, možda ga još i razljutim. Narodna vlast je izabrana da vlada, a ne da se raspravlja sa narodom. Parkiram auto pored puta, policajac mi prilazi i, na moje i njegovo iznenađenje, prepoznajemo se. „Ajde, komšija, ne zaustavljaj se, produži”, kaže mi uz osmjeh. Sreća što je narodna vlast dobre volje ovih dana, pa zažmuri kad komšije, rođaci, kumovi ili prijatelji krše propise.

Mladen BOJANIĆ

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

Giljotina za ekonomiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gušenjem slobode guši se ekonomija.To ne zna crnogorski premijer, a ni njegovi ministri. Njihovu ekonomsku politiku dugo trpimo. Odakle dolaze ljudi koji vladaju? Sa brda i dolova naše male Crne Gore. To su potomci predaka koji su vitlali sa jataganima. To su djeca roditelja koji su nedavno udahnuli industrijski dim i povjerovali u san o jednakosti među ljudima. To su akteri ratova devedesetih. To su nazovi komunisti, kontrolori državnih resursa, kojima je neko na uho šapnuo: „Vrijeme je. Bogati se”. Uporedo sa procesom bogaćenja zadržana je i državna uprava. Stari čuvari novog sistema. Tržište za gladne rođake, kumove i prijatelje. Mješoviti javno – privatni sektor na crnogorski način. Način, koji guši slobodne i progresivne. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

A poslije krize?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Finansijska kriza, koja evo već više od godinu dana udara po svjetskoj privredi pokazuje znake popuštanja, pa nam omogućava da procijenimo štetu koju je iza sebe ostavila. Privrede su oslabljene, loše unutrašnje veze izašle su na vidjelo, a preduzeća u škripcu zbog manje tražnje i nedostatka kredita. Ali najgore je možda prošlo. Sa stanovišta političara, sada je ključno izvući prave pouke iz duboke recesije kako bi potezi nakon krize obezbjedili jače osnove i strukture otporne na neke buduće ekonomske šokove. To posebno važi za male privrede, koje nijesu raznolike. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

Kafana u defanzivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok je godinu dana unazad globalni ekonomski i finansijski svijet proživljavao najdramatičnije dane stoljeća, pokušavajući da pojmi šta se desilo, u Crnoj Gori smo se još koji mjesec bavili kafanskim biznis pričicama da će nas ukupna kriza struke mimoići, jer – koga sljeduje da izmisli toplu vodu u ovakvo vrijeme ako ne nas. Međutim, život se uobičajeno odvija van skučenih kafanskih zidova i(li) suženih poslovnih projekcija onih kojima je bastalo. Na prve naznake krize tipična agresivnost, definisana neoliberalno, nestručno kao najvažnija tržišna komponenta, je bila usmjerena ka državi. U odsustvu strategija razvoja i poslovnih planova za podignute kompanije s ciljem umanjenja negativnih efekata krize, država je izabrana kao prirodna adresa za žalopojke i samoupravnu kuknjavu, pa se prevaziđenim modelom traži(o) oprost svakojakih poreza i prebacivanje odgovornosti u vezi zaposlenih na budžetske troškove. Drugi talas javnog napada naših privrednika/poslodavaca/biznismena targetira bankare, pošto su ove godine bankari odlučili da malo uvedu red u interno upravljanje rizicima, odnosno da dokažu/izmole svoje poslovne klijente, dužnike, da je u njihovom interesu da im knjige i izvještaji budu transparentni i kvalitetni, puni suštinskih, a ne friziranih podataka. (više…)

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo