Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Novo vrijeme za nova rješenja

Objavljeno prije

na

Kada krenu poskupljenja osnovnih životnih namirnica i bojazan od nestašice, redovno se ponavlja pitanje – zašto Crna Gora više nema robne rezerve.

Crna Gora je, iako uvozno zavisna zemlja, prije osam godina odlučila da joj robne rezerve nisu potrebne jer se, kako je tada objašnjeno iz Vlade, u Crnoj Gori ne proizvodi roba predviđena rezervama, pa bi njeno lagerovanje zahtijevalo ogromne troškove uvoza, skladištenja i obnavljanja zaliha. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić tvrdi da nije sporna svojevremeno donešena ,,dobra odluka Vlade o ukidanju robnih rezervi”, u cilju smanjenja ukupnih troškova izazvanih obavezom stvaranja, držanja i upravljanja robnim rezervama. ,,Ta odluka je – vjerujem da bi to analiza pokazala – pružila značajne uštede, tim prije što osim u par slučajeva nije ni bilo potrebe za angažovanjem nečega što se zove robne rezerve”, objašnjava Kostić.

No, on tvrdi da se vremena mijenjaju, snabdjevenost tržišta može znatno da oscilira, imajući u vidu rizike koje donose klimatske promjene u pogledu obezbjeđenja osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda egzistencijalne potrošnje.

,,Ne treba zanemariti ni trend snaženja pritiska na standard velikog broja građana koji nijesu u stanju da sebi obezbijede najnužnije”, upozorava Kostić.

On smatra da se može ozbiljno postaviti pitanje opravdanosti postojećeg rješenja odnosno nepostojanja robnih rezervi: ,,Mislim da ga treba u svjetlu novih okolnosti preispitati”.

Troškovi postojanja robnih rezervi, tvrdi Kostić, ne moraju da budu veliki kao što su nekada bili zato što moderni koncept poslovnog odnosa podrazumijeva kretanje u lancu vrijednosti ka izvorima snabdijevanja, što znači da troškove stvaranja i držanja robnih rezervi jednim dijelom mogu da snose dobavljači, jer im se takav posao isplati, a ne samo država, kao ranije. Drugi Kostićev argument jeste da u tako promijenjenoj situaciji i cijena intervencije u propisanom slučaju, prilikom ekstremnih tržišnih poremećaja i drugog jeste logično manja nego što je bila ranije.

,,Sve ovo bi rezultiralo sinergetskim efektom efektivnijeg i efikasnijeg korišćenja robnih rezervi. I konačno, ne treba zaboraviti da je u momentu tržišnog poremećaja tražnja za nekim dobrom najveća. Zato je logično pretpostaviti da će i opšti nivo tražnje za njim biti visok, što realno rezultira njegovom visokom cijenom, a cijenu intervencije čini neefikasnom”, objašnjava Kostić.

U državama u našoj najbližoj okolini zadržali su robne rezerve i redovno se njima „pomažu” kako bi održali standard građana i normalno funkcionisanje tržišta. Vlada Srbije je, na primjer, sredinom septembra donijela odluku da se iz robnih rezervi interventno proda pet miliona litara rafinisanog suncokretovog ulja i pet miliona kilograma šećera da bi se zaštitilo tržište i obezbijedila normalna snabdjevenost stanovništva ovim namirnicama.

Već prvog dana od ,,otvaranja” robnih rezervi u velike trgovinske lance u dvadesetak gradova Srbije stiglo je ulje. Iz srpske Direkcije za robne rezerve poručili su građanima, ali i trgovcima, da ulja ima i da će ga biti u oko dvije hiljade maloprodajnih objekata. Određena je maksimalna cijena, a ta odluka je donijeta nakon pojačanih nadzora tržišne inspekcije u maloprodajnim objektima u cijeloj Srbiji, gdje je uočeno da proizvođači isporučuju manje količine te robe, a da tražnja i cijene rastu.

A da bi se robne rezerve mogle koristiti – treba ih s vremena na vrijeme i dopuniti. Tako je početkom oktobra na Produktnoj berzi u Novom Sadu počeo otkup 200.000 tona kukuruza za državne robne rezerve. Vlada Srbije je odlučila da otkupi 200.000 tona kukuruza roda iz prošle i ove godine.

Slično je i u Hrvatskoj gdje je osavremenjen sistem robnih rezervi, napravljen novi i funkcionalniji.

Umjesto robnih rezervi iz kojih bi se tržište snabdijevalo u slučaju poremećaja, odnosno nestašica hrane i drugih osnovnih roba, Crna Gora ima Plan interventnih nabavki. U sindikatu tvrde da bi u kriznim situacijama, kao što je talas poskupljenja izazvan sušom u regionu, dobro došla nekadašnja Direkcija za robne rezerve čijem su se gašenju, kako kažu sindikalci, oni uzalud protivili. Takva direkcija bi, prema njihovim procjenama, spasila dvije ključne crnogorske grane – turizam i poljoprivredu. Poljoprivredu kroz intervencije na tržištu iz robnih rezervi, a na turističko tržište bi bilo plasirano mnogo više domaćih proizvoda, čime bi prihod od poljoprivrede bio uvećan za četiri do šest puta.

Šta su robne rezerve?

Na sajtu srpske Direkcije za robne rezerve dati su odgovori na najčešća pitanja na ovu temu.

Šta sve imaju Robne rezerve?
Robne rezerve čine osnovni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, meso u živoj stoci, industrijski proizvodi, lijekovi i sanitetski materijal, kao i sirovine i reprodukcioni materijal za ove proizvode.

Gdje se drži ta roba (koji je procenat u Vašim skladištima, a koliko se nalazi kod proizvođača)?
Republička direkcija za robne rezerve drži 50 posto robe u svojim skladištima, a 50 posto robe se drži kod proizvođača, i to zavisi od vrste roba. Robe koje podliježu posebnim uslovima čuvanja drže se kod proizvođača.

Koja se sve roba drži u Vašim skladištima?
U skladištima Direkcije se čuvaju energenti, metali, dio žitarica, so, konzerve i druge robe koje ne podliježu pod posebne uslove čuvanja.

Koliko Robne rezerve brzo intervenišu kada se ukaže potreba za tim?
Kada se pojavi potreba za intervencijom na tržištu, sa svim resornim ministarstvima se pravi analiza tržišta i predlažu eventualne mere, nakon čega se konačan prijedlog iznosi na sjednici Vlade koja donosi posebnu odluku.

Koje su otprilike količine osnovnih životnih namirnica koje posjeduju Robne rezerve (za potrebe stanovništva za dva, tri, mjeseca ) ?
Prilikom sačinjavanja Programa rada Republičke direkcije za robne rezerve, koji se donosi nakon usvojenog budžeta Republike Srbije, Direkcija pravi bilanse strateških poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u zavisnosti od raspoloživih sredstava odobrenih budžetom. Svake godine se podižu količine osnovnih namirnica i trenutno na stanju strateških roba (pšenica, ulje, so) ima za otprilike dva mjeseca.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo