Povežite se sa nama

Izdvojeno

PORAST  PORODIČNOG NASILJA NAD ŽENAMA I DJECOM TOKOM COVID-A 19: Pandemija iz sjenke

Objavljeno prije

na

Za mnoge ljude njihov dom već nije bio sigurno mjesto. Od izbijanja pandemije korona virusa, zabilježen je dramatičan porast porodičnog nasilja u cijelom svijetu

 

U vrijeme pandemije virusa COVID-19 NVO Sigurna ženska kuća bilježi porast slučajeva porodičnog nasilja i to za 25 odsto više nego u odnosu na prethodnu godinu. To je za Monitor saopštila direktorica te ustanove Ljiljana Raičević.

,,Naše sklonište je od početka godine zbrinulo 83 žrtve porodičnog nasilja, žene i djecu. Kakvo je stanje u državi po tom pitanju, najbolje ilustruje nedavni slučaj u Beranama, kada je policajac, nakon kraće svađe, ubio svoju suprugu, koristeći službeno oružje“, kaže Raičevićeva.

Taj primjer je, prema riječima Monitorove sagovornice, posebno ilustrativan, zato jer pokazuje da žene u Crnoj Gori nisu sigurne čak ni od onih koji bi, po pravilu stvari, trebalo da štite i uspostavljaju javni red i mir. ,,Naše iskustvo pokazuje da se žene, čiji su muževi zaposleni u policiji, sudu ili nekoj drugoj državnoj instituciji, teže odlučuju da prijave nasilje. Vjeruju da njihova prijava neće biti procesuirana i ostaju u nasilju jer se vjerodostojnost njihovih priča i iskustava dovodi u pitanje. Nerijetko dožive da se sistem obruši na njih. Nasilnici na funkcijama se međusobno štite“, ističe Raičevićeva.

Iz Skupštine Crne Gore su, povodom obilježavanja 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, saopštili da je, od pojave pandemije korona virusa, zabilježen porast broja prijavljenih slučajeva porodičnog nasilja od 27 odsto.

Iz Uprave policije (UP) Monitoru su dostavili podatke na osnovu kojih se zaključuje da do povećanja broja slučajeva porodičnog nasilja tokom trajanja pandemije korona virusa nije došlo, već da problem – stagnira.

U periodu od marta do decembra ove godine, na teritoriji Crne Gore registrovano je 200 krivičnih djela koja potpadaju pod kategoriju nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, kao i 46 krivičnih djela koja su drugačije kvalifikovana, ali se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Žrtve su većinski – žene. ,,Navedena krivična djela izvršena su od strane 239 izvršilaca, od čega su 213 muškog, a 26 ženskog pola i to nad 271 žrtvom, od čega 82 muškog, a 189 ženskog pola. U istom periodu izvršeno je 1.270 prekršaja od strane 1.266 izvršilaca, od čega su 961 muškog, a 305 ženskog pola. Navedeni prekršaji izvršeni su nad 1.392 žrtve, od čega je 547 muškog, a 845 ženskog pola“, navode iz UP.

Poređenja radi, u istom periodu prošle godine registrovana su 232 krivična djela nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici i 27 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. ,,Navedena krivična djela izvršena su od strane 256 izvršilaca, od čega su 223 muškog, a 33 ženskog pola i to nad 265 žrtava, od čega 78 muškog i 187 ženskog pola. U istom periodu izvršeno je 1.250 prekršaja od strane 1.281 izvršioca, od čega su 984 muškog, a 297 ženskog pola. Navedeni prekršaji izvršeni su nad 1.370 žrtava, od čega je 535 muškog, a 835 ženskog pola“, podaci su UP.

Žene se najčešće odlučuju da ne prijave nasilje jer sistem zaštite nije dobar. Zakoni su, prema mišljenju direktorice Sigurne ženske kuće, najgora karika u lancu pomaganja žena i djece, jer se nasilnici kažnjavaju ili samo novčano ili blago. Kazne zatvora ne premašuju pola godine ili godinu dana trajanja. Tome svjedoči i ovonedjeljna presuda sutkinje Osnovnog suda u Herceg Novom Vesne Gazdić, kojom je okrivljeni P.M., inače po zanimanju policajac, proglašen krivim i kažnjen tri mjeseca uslovno zbog krivičnog djela nasilje u porodici, nakon što je pretukao svoju suprugu P.M.

,,Veliki je broj žena policajaca koje se nikada nisu usudile da prijave nasilnika, zato jer nisu sigurne u rad državnih institucija. Imali smo i slučaj da je jedan tužilac tako premlatio svoju ženu da nedjelju dana nije mogla sama da se okreće u krevetu. Nije ga prijavila za nasilje, zato jer je znala da će drugi tužilac, kome taj slučaj dopadne, ili da odbaci prijavu ili da ga kazni samo novčano“, navodi Raičevićeva, ističući da se od državnih organa očekuje da sprovode zakone, pravovremeno reaguju i zaštite žrtve, kao i da kazne počinioce, bez obzira na odluku žene da li da ostane ili ne u bračnoj zajednici.

,,Zabrinjavajući su podaci koji pokazuju da se naslje ne samo ponavlja  već i da se javlja onamo gdje do sada nije. Izolacija, ograničenje kretanja i mjere zadržavanja kod kuće, u cilju sprečavanja širenja zaraze, imaju posebno akutni uticaj na žene. Šanse da žene i djeca budu izloženi nasilju se u velikoj mjeri povećavaju, jer članovi porodice provode više vremena u bliskom kontaktu, stres u domaćinstvu se pojačava, a rizik postaje još veći kada se porodice moraju nositi i sa potencijalnim ekonomskim gubicima ili gubitkom posla”, kaže za Monitor Irina Stamatović, studentkinja magistarskih studija Međunarodne zaštite ljudskih prava na Ruskom Univerzitetu prijateljstva naroda u Moskvi i profesorica psihološke grupe predmeta u SSS Sergije Stanić.

Prema njenim riječima,  Balkan karakteriše stigma, izbjegavanje traženja pomoći, prije svega psihološke. ,,Korijeni za to su u duboko patrijahalnom društvu. Destigmatizacija, kao i otvaranje društva ka mentalnoj higijeni dugoročna su rješenja za korjenite društvene promjene. One moraju biti usmjerene ka radu sa nasilnicima, i to ne u manjoj mjeri nego sa žrtvama nasilja”, kaže Stamatović.

Prijavom nasilnika na 122 ili na neki od brojeva jedina dva aktivna ženska skloništa – u Nikšiću i Podgorici, problemu nije kraj. Ukoliko se ne podigne optužnica, najviše što nasilnik može da dobije je prijava ili opomena za kršenje javnog reda i mira. Policijske patrole imaju zakonskih mogućnosti da zaštite žrtve, no obično ih ne primjenjuju. ,,Mogu da izdaju naredbu počiniocu nasilja da on bude taj koji će napustiti kuću. Obično tu ‘preporuku’ daju ženi. Osim toga, mogu da mu odmah daju zabranu prilaska, dok sud ne odluči drugačije. U jako malom procentu to čine. U međuvremenu, žene trpe velike pritiske, što od porodice, što od okoline, a nekada su primorane, zbog materijalnih okolnosti, da nastave da trpe nasilje“, kaže Raičevićeva.

Iz Savjeta Evrope saopšteno je da je, od izbijanja pandemije korona virusa, zabilježen dramatičan porast nasilja nad ženama i porodičnog nasilja u državama članicama, ali i u cijelom svijetu.

Njemačka asocijacija savjetovališta za žene i linija za pomoć (BFF) saopštila je da ,,za mnoge ljude njihov dom već nije bio sigurno mjesto”, upozoravajući da stres izazvan socijalnom izolacijom povećava tenzije i rizik od porodičnog i seksualnog nasilja nad ženama i decom. U Kini, organizacija za prava žena Veiping zabilježila je trostruko povećanje prijava nasilja nad ženama.

,,Nasilnik obično i sam trpi nasilje, najčešće na poslu. Kada dođe kući, izduši na ukućane. Žena, ljuta i povrijeđena se potom odlučuje da istu metodu primijeni na djeci. Djeca to čine drugoj djeci napolju. To je začarani krug, koji je jako teško prekinuti“, zaključuje Raičevićeva.

U tome leži i najveća opasnost. Bez sistemske podrške, rješenja nema ni na vidiku.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo