Povežite se sa nama

Izdvojeno

PORAST  PORODIČNOG NASILJA NAD ŽENAMA I DJECOM TOKOM COVID-A 19: Pandemija iz sjenke

Objavljeno prije

na

Za mnoge ljude njihov dom već nije bio sigurno mjesto. Od izbijanja pandemije korona virusa, zabilježen je dramatičan porast porodičnog nasilja u cijelom svijetu

 

U vrijeme pandemije virusa COVID-19 NVO Sigurna ženska kuća bilježi porast slučajeva porodičnog nasilja i to za 25 odsto više nego u odnosu na prethodnu godinu. To je za Monitor saopštila direktorica te ustanove Ljiljana Raičević.

,,Naše sklonište je od početka godine zbrinulo 83 žrtve porodičnog nasilja, žene i djecu. Kakvo je stanje u državi po tom pitanju, najbolje ilustruje nedavni slučaj u Beranama, kada je policajac, nakon kraće svađe, ubio svoju suprugu, koristeći službeno oružje“, kaže Raičevićeva.

Taj primjer je, prema riječima Monitorove sagovornice, posebno ilustrativan, zato jer pokazuje da žene u Crnoj Gori nisu sigurne čak ni od onih koji bi, po pravilu stvari, trebalo da štite i uspostavljaju javni red i mir. ,,Naše iskustvo pokazuje da se žene, čiji su muževi zaposleni u policiji, sudu ili nekoj drugoj državnoj instituciji, teže odlučuju da prijave nasilje. Vjeruju da njihova prijava neće biti procesuirana i ostaju u nasilju jer se vjerodostojnost njihovih priča i iskustava dovodi u pitanje. Nerijetko dožive da se sistem obruši na njih. Nasilnici na funkcijama se međusobno štite“, ističe Raičevićeva.

Iz Skupštine Crne Gore su, povodom obilježavanja 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, saopštili da je, od pojave pandemije korona virusa, zabilježen porast broja prijavljenih slučajeva porodičnog nasilja od 27 odsto.

Iz Uprave policije (UP) Monitoru su dostavili podatke na osnovu kojih se zaključuje da do povećanja broja slučajeva porodičnog nasilja tokom trajanja pandemije korona virusa nije došlo, već da problem – stagnira.

U periodu od marta do decembra ove godine, na teritoriji Crne Gore registrovano je 200 krivičnih djela koja potpadaju pod kategoriju nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, kao i 46 krivičnih djela koja su drugačije kvalifikovana, ali se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Žrtve su većinski – žene. ,,Navedena krivična djela izvršena su od strane 239 izvršilaca, od čega su 213 muškog, a 26 ženskog pola i to nad 271 žrtvom, od čega 82 muškog, a 189 ženskog pola. U istom periodu izvršeno je 1.270 prekršaja od strane 1.266 izvršilaca, od čega su 961 muškog, a 305 ženskog pola. Navedeni prekršaji izvršeni su nad 1.392 žrtve, od čega je 547 muškog, a 845 ženskog pola“, navode iz UP.

Poređenja radi, u istom periodu prošle godine registrovana su 232 krivična djela nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici i 27 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. ,,Navedena krivična djela izvršena su od strane 256 izvršilaca, od čega su 223 muškog, a 33 ženskog pola i to nad 265 žrtava, od čega 78 muškog i 187 ženskog pola. U istom periodu izvršeno je 1.250 prekršaja od strane 1.281 izvršioca, od čega su 984 muškog, a 297 ženskog pola. Navedeni prekršaji izvršeni su nad 1.370 žrtava, od čega je 535 muškog, a 835 ženskog pola“, podaci su UP.

Žene se najčešće odlučuju da ne prijave nasilje jer sistem zaštite nije dobar. Zakoni su, prema mišljenju direktorice Sigurne ženske kuće, najgora karika u lancu pomaganja žena i djece, jer se nasilnici kažnjavaju ili samo novčano ili blago. Kazne zatvora ne premašuju pola godine ili godinu dana trajanja. Tome svjedoči i ovonedjeljna presuda sutkinje Osnovnog suda u Herceg Novom Vesne Gazdić, kojom je okrivljeni P.M., inače po zanimanju policajac, proglašen krivim i kažnjen tri mjeseca uslovno zbog krivičnog djela nasilje u porodici, nakon što je pretukao svoju suprugu P.M.

,,Veliki je broj žena policajaca koje se nikada nisu usudile da prijave nasilnika, zato jer nisu sigurne u rad državnih institucija. Imali smo i slučaj da je jedan tužilac tako premlatio svoju ženu da nedjelju dana nije mogla sama da se okreće u krevetu. Nije ga prijavila za nasilje, zato jer je znala da će drugi tužilac, kome taj slučaj dopadne, ili da odbaci prijavu ili da ga kazni samo novčano“, navodi Raičevićeva, ističući da se od državnih organa očekuje da sprovode zakone, pravovremeno reaguju i zaštite žrtve, kao i da kazne počinioce, bez obzira na odluku žene da li da ostane ili ne u bračnoj zajednici.

,,Zabrinjavajući su podaci koji pokazuju da se naslje ne samo ponavlja  već i da se javlja onamo gdje do sada nije. Izolacija, ograničenje kretanja i mjere zadržavanja kod kuće, u cilju sprečavanja širenja zaraze, imaju posebno akutni uticaj na žene. Šanse da žene i djeca budu izloženi nasilju se u velikoj mjeri povećavaju, jer članovi porodice provode više vremena u bliskom kontaktu, stres u domaćinstvu se pojačava, a rizik postaje još veći kada se porodice moraju nositi i sa potencijalnim ekonomskim gubicima ili gubitkom posla”, kaže za Monitor Irina Stamatović, studentkinja magistarskih studija Međunarodne zaštite ljudskih prava na Ruskom Univerzitetu prijateljstva naroda u Moskvi i profesorica psihološke grupe predmeta u SSS Sergije Stanić.

Prema njenim riječima,  Balkan karakteriše stigma, izbjegavanje traženja pomoći, prije svega psihološke. ,,Korijeni za to su u duboko patrijahalnom društvu. Destigmatizacija, kao i otvaranje društva ka mentalnoj higijeni dugoročna su rješenja za korjenite društvene promjene. One moraju biti usmjerene ka radu sa nasilnicima, i to ne u manjoj mjeri nego sa žrtvama nasilja”, kaže Stamatović.

Prijavom nasilnika na 122 ili na neki od brojeva jedina dva aktivna ženska skloništa – u Nikšiću i Podgorici, problemu nije kraj. Ukoliko se ne podigne optužnica, najviše što nasilnik može da dobije je prijava ili opomena za kršenje javnog reda i mira. Policijske patrole imaju zakonskih mogućnosti da zaštite žrtve, no obično ih ne primjenjuju. ,,Mogu da izdaju naredbu počiniocu nasilja da on bude taj koji će napustiti kuću. Obično tu ‘preporuku’ daju ženi. Osim toga, mogu da mu odmah daju zabranu prilaska, dok sud ne odluči drugačije. U jako malom procentu to čine. U međuvremenu, žene trpe velike pritiske, što od porodice, što od okoline, a nekada su primorane, zbog materijalnih okolnosti, da nastave da trpe nasilje“, kaže Raičevićeva.

Iz Savjeta Evrope saopšteno je da je, od izbijanja pandemije korona virusa, zabilježen dramatičan porast nasilja nad ženama i porodičnog nasilja u državama članicama, ali i u cijelom svijetu.

Njemačka asocijacija savjetovališta za žene i linija za pomoć (BFF) saopštila je da ,,za mnoge ljude njihov dom već nije bio sigurno mjesto”, upozoravajući da stres izazvan socijalnom izolacijom povećava tenzije i rizik od porodičnog i seksualnog nasilja nad ženama i decom. U Kini, organizacija za prava žena Veiping zabilježila je trostruko povećanje prijava nasilja nad ženama.

,,Nasilnik obično i sam trpi nasilje, najčešće na poslu. Kada dođe kući, izduši na ukućane. Žena, ljuta i povrijeđena se potom odlučuje da istu metodu primijeni na djeci. Djeca to čine drugoj djeci napolju. To je začarani krug, koji je jako teško prekinuti“, zaključuje Raičevićeva.

U tome leži i najveća opasnost. Bez sistemske podrške, rješenja nema ni na vidiku.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

TUŽILAČKI ZAKONI I VENECIJANCI PO DRUGI PUT: Početak demontaže DPS pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Raste nervoza među „patriotama“

 

U srijedu je crnogorska Skupština konačno usvojila prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu čime je počela formalna demontaža partijsko-udbaškog pravosuđa koje je režim Mila Đukanovića izgrađivao tokom 30 godišnje vladavine. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je ocijenio donošenje zakona kao „najveći patriotski čin“, dok je jedan od predlagača, poslanik Slaven Radunović, izjavio da se radi o „oslobađanju tužilaštva koje će konačno moći da radi svoj posao odgovorno i bez pritisaka Zorana Lazovića, Brana Mićunovića, Mila Đukanovića itd“.

Noć prije poslanici DPS-a i satelitskih partija su napustili zasijedanje nakon što je većina odbila prijedlog da se odloži usvajanje zakona na 20 dana kako bi se otvorili „razgovori o imenovanju čelnih ljudi u pravosuđu“. DPS je takođe optužio vladajući blok da je zakonsko rješenje „suprotno Ustavu, suprotno mišljenju Evropske komisije i onome što je evropska praksa“.

Kolika je nervoza u taboru DPS-a i njegovih satelita pokazuju i reakcije u ponedjeljak 10. maja, odmah po davanju novog mišljenja Venecijanske komisije (VK) i dan nakon vrlo lošeg izbornog rezultata na lokalnim izborima u Herceg Novom. Naime, prije nego je mišljenje VK i zvanično objavljeno, DPS je zakazao vanrednu pres konferenciju na kojoj je poslanik Danijel Živković preventivno objavio da je mišljenje opet negativno, kao i ranije u martu ove godine, i da „mišljenje VK potvrđuje da je promjena (tužilačkog zakona) protivustavna i protivevropska“. Kasnije se odbrani Ustava i principu podjele vlasti pridružio i poslanik DPS-a Andrija Nikolić pozvavši Abazovića da „ne tumači selektivno“ mišljenje Venecijanaca. Teško da je Nikolićeva izjava ponukana iskustvom nekad vladajućeg DPS-a koji je i te kako „ selektivno tumačio“ ranija mišljenja VK, pogotovo ono koje se ticalo negativnog stava o DPS-ovom Zakonu o slobodi vjeroispovjesti kao i prijedloge VK o izmjenama Ustava kako bi se ojačala nezavisnost tužilaštava. Reakcijama DPS-a se pridružila i Socijaldemokratska partija čija nekadašnja liderka Draginja Vuksanović Stanković je supruga sadašnjeg vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca  (VDT) Ivice Stankovića kome je još 2019. istekao mandat i koji ovog mjeseca stiče uslove za starosnu penziju.

Što se tiče  „mišljenja“ Venecijanaca,  uočava se velika razlika sa ranijim izvještajem. Tada je VK ozbiljno kritikovala brzopletost Vlade i Skupštine u procesu donošenja sistemskog zakona bez ijedne održane javne rasprave i bez konsultacija sa evropskim partnerima. U novom izvještaju nema ni govora o tome da je novi revidirani nacrt zakona „protivustavan i protivevropski“ kako su DPS i sateliti pokušali staviti Venecijancima u usta. Naprotiv, Venecijanska komisija navodi da je sadašnji revidirani nacrt tužilačkog zakona „pripremljen uvažavajući ranije mišljenje VK na ovu temu usvojenu marta 2021.“ te da se „odmah pozdravlja konstruktivnost crnogorskih vlasti i spremnost za dijalog“. Ono što je glavno, VK navodi da sadašnji, već usvojen zakon „predstavlja značajni napredak“ u odnosu na raniji nacrt kao i da je „uvaženo nekoliko ključnih preporuka VK“. Pri tome, na 5. strani izvještaja se navodi da „postoje još neki nedostaci“ za koje se daju sugestije radi poboljšanja ali i da nisu u nesaglasju sa evropskim standardima. U samoj EU ne postoje jedinstveni standardi kojima se uređuje pitanje izbora i kontrole tužilačkih organizacija. U mnogim zemljama EU (Njemačka, Nizozemska, Poljska…) kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, ministar pravde postavlja i smjenjuje glavnog tužioca ili je ministar pravde istovremeno i vrhovni tužilac. Takvo rješenje su ranije predlagali funkcioneri Demokratskog fronta ali je stav EU bio da takvo rješenje ne bi bilo primjereno balkanskim uslovima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLJOPRIVREDNICI I DALJE BEZ AGROBUDŽETA: Na goloj ledini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stočna hrana je sve skuplja, poljoprivrednicima i stočarima država naplaćuje punu akcizu na gorivo za mehanizaciju dok uvoznički lobi nastavlja dominaciju. Kasni, uveliko, i agrobudžet. Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu dok Vlada usvoji taj dokument. A to je tek prvi korak

 

„Poljoprivreda ne može da čeka“, kaže nam Milko Živković, predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore. Pa pritvrđuje primjerom: od početka godine stočna hrana (koncetrat) poskupila je sa 0,3 na više od 0,4 eura po kilogramu. „Kako troškovi ishrane stoke čine oko 60 -70 odsto ukupnih troškova, cijena koncentrovane hrane preko 30 euro centi za kilogram čini ovu proizvodnju nerentabilnom a na 40 centi se ulazi u gubitak“. A cijena stočne hrane nastavlja da raste.

Proizvesti je skupo, a prodati – teško. Gotovo nemoguće, u situaciji kada  trgovci, ugostitelji i hotelijeri još  vagaju stvarne domete predstojeće turističke sezone. Nakon prošlogodišnje katastrofe.

U zalihama sirare Miljanić blizu devet tona kozjeg sira od zimus čeka kupce. Dok Radisav – Rašo Miljanić, jedan od najvećih proizvođača i otkupljivača kozjeg mlijeka u Crnoj Gori, čeka pomoć države. „Mi moramo znati da li imamo podršku države da spasi kozarstvo ili nemamo“.

Crna Gora je 2019. uvezla sira za 16,5 miliona, dok trenutno u Banjanima leži domaći proizvod vrijedan od skoro 100.000 (prema proizvođačkim cijenama) do blizu 200.000 eura (u maloprodaji, uz uračunatu trgovačku maržu koja se kreće do 50 odsto i 21 odsto PDV-a koji se zaračunava na tako formiranu cijenu). Ta informacija je, zimus, prvo zainteresovala medije pa tek onda resorno ministarstvo. Odakle su tada, nakon upita sa TVCG, odgovorili kako su „preduzete aktivnosti“ kako bi se na terenu sagledala cjelokupna situacija  a da će javnost biti blagovremeno upoznata sa konkretnim potezima.

Javnost još čeka, a Miljanić se nada. „Nakon saopštenja Ministarstva poljoprivrede obišla nas je inspekcija i uvjerila se da lagerovana količina sira o kojoj sam pričao postoji, tačno do u kilogram. Popisali su ga i otišli“. Od tada, kaže za Monitor, nema novih vijesti. „Predlagao sam da nađemo model da plasiramo proizvode na tržište, ili za bolnice, škole, domove starih. Ima načina ako ima volje“.

Ima li volje?

Skupštinska rasprava o Vladinom Prijedlogu zakona o budžetu za 2021. godinu počeće tek naredne nedjelje, pa je sada izvjesno da će crnogorski poljoprivrednici i početak juna dočekati bez očekivane, i neophodne, pomoći iz Agrobudžeta.

Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu do usvajanja Agrobudžeta na sjednici Vlade. Pod uslovom da ne dođe do komplikacija. Tek tada slijede pozivi za učešće u raspodjeli predviđenih sredstava, prikupljanje dokumentacije, terenske provjere, odlučivanje i, konačno, raspodjela novca namijenjenog za podršku ratarima, stočarima, vinogradarima, ribarima…

Riječ je, prema predloženom budžetu, o nekih 35 miliona eura, u koje će, prema običajima naslijeđenim od prošlih vlada, biti uračunat i dio tzv. socijalnih davanja (naknade za staračka domaćinstva) u vrijednosti 3,35 miliona. Da barem na papiru  izgleda kako se za poljoprivredu izdvaja više nego što je to zaista slučaj.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEMOKRATE POBJEDNICI IZBORA U HERCEG NOVOM: Brodolom Demokratske partije socijalista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki Novljani vide dvije varijante formiranja vlasti. Ona u kojoj bi Novska lista bila isključena, te bi se u Novom preslikao odnos snaga na vlasti sa državnog nivoa. I druga, gdje bi svih pet lista koje su učestvovale na izborima participirale u izvršnoj vlasti u skladu sa osvojenim mandatima. To bi se moglo zaključiti iz slavljeničkog govora lidera Demokrata, Alekse Bečića koji je sabrao da vlast nakon izbora čini 80 odsto, a opoziciju 20 odsto volje biračkog tijela

 

Brod lokalne uprave u Herceg Novom imao je mirno more i dobar vjetar u nedjelju 9. maja, kada je cjelokupna posada ubilježila politički dobitak, osim barke Demokratske partije socijalista koja je pretrpjela težak brodolom u kome je, očekivano, potopljena.

Na birališta je u nedjelju izašlo 17 hiljada građana Novog, od upisanih 25.590 sa pravom glasa. Na 16.738 važećih glasačkih listića Novljani su većinom zaokružili one političke stranke koje posljednje četiri godine vladaju u ovom primorskom gradu, tako da nekih većih iznenađenja nije bilo osim porasta povjerenja u lokalne stranke, grupe građana čija je politička deviza da vlast na lokalnom nivou treba da bude servis građana za rješavanje lokalnih, komunalnih potreba i  problema, koji nemaju previše dodirnih tačaka sa nacionalnim i identitetskim pitanjima koja opterećuju crnogorsku političku scenu.

Pobjednik nedjeljnih redovnih lokalnih izbora u Novom  je Demokratska Crna Gora, partija čija je lista osvojila najveći broj glasova ili 27,65 odsto, što pretočeno u odborničke mandate čini 10 odborničkih mjesta u Skupštini Opštine Herceg Novi. To je neznatno povećanje u odnosu na rezultat prethodnih lokalnih izbora iz 2017. kada su Demokrate, same, osvojile 9 odborničkih mandata. Međutim, gledano iz perspektive avgustovskih parlamentarnih izbora, na kojima je ova stranka osvojila u Novom 20,68 odsto glasova, postignuti rezultat, sa manjom izlaznošću nego u avgustu 2020, ocjenjuje se kao uzlet Demokrata, koji su osigurali podršku istaknutih Novljana i u izbornu trku ušli sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, nosiocem izborne liste Ni lijevo ni desno – pravac Novi.

Najveće iznenađenje izbora predstavlja sjajan rezultat Novske liste, lokalne političke stranke koja je nastupila samostalno pod sloganom Naš grad, naš brod i osvojila 3.195 glasova ili 7 odborničkih mjesta. U Novskoj listi ističu kako su pojedinačno najjača politička opcija u Herceg Novom, jer su sve ostale liste predstavljene kao koalicije više političkih subjekata. Novska lista osnovana je pred lokalne izbore 2012. godine. U izbornu trku 9. maja ušla je sa pozicije vlasti. U lokalnoj skupštini zauzima tri odbornička mjesta na osnovu kojih je, raspodjelom funkcija prije četiri godine, dobila više značajnih pozicija u izvršnoj vlasti. Imali su mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi, dva opštinska sekretarijata, Turističku organizaciju grada i direktorske fotelje u dva gradska preduzeća. Prethodni rad ih je očigledno preporučio da su zadobili više nego duplo glasova Novljana u odnosu na prethodne izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo