Povežite se sa nama

DETEKTOR

Putovanja, putovanja

Objavljeno prije

na

Kako smo plaćali omiljenu zanimaciju bivše vlade

 

Predstavnicima bivše vlade službena putovanja su bila omiljena zanimacija.  Godišnje je građane koštala oko 5 miliona eura. Mimo očekivanja,  nije najviše trošilo Ministarstvo vanjskih poslova, već Ministarstvo javne uprave. Oko 200.000 eura godišnje. Omiljeno boravište – Kina.

I drugi su se trudili. Službenici Ministarstva finansija su letjeli poput Petra Pana. Ljubljana – Beč – Budimpešta – Tirana, bez svraćanja kući. Do Beča,  kao da skoknu do zavičaja,  dva puta mjesečno, deset dana najmanje. Sve plaćeno, i dnevnica 79 eura.

Ameriku su naročito često obilazili iz MUP-a. (A i iz sudstva i tužilaštva.) Uobičajene su bile petnaestodnevne šetnje naših odličnika Bostonom, Los Anđelesom, Njujorkom. Nijesu od Amerike zazirali ni iz spominjanog Ministarstva javne uprave.  Svi koji su prelijetali okean dobijali su 112,50 eura  po danu uz sve plaćene troškove.

U uredbi o naknadi troškova putovanja u javnom sektoru piše: ... Ako je na službenom putovanju u inostranstvo obezbijeđena ishrana (ručak i večera), dnevnica se umanjuje za 60 posto. Ako je na službenom putovanju u inostranstvo obezbijeđen jedan obrok (ručak ili večera), dnevnica se umanjuje za 40 posto. Ako je obezbijeđen prevoz, smještaj, ishrana i određena novčana naknada od organizatora koji je uputio pozivno pismo, zaposlenom ne pripada naknada troškova službenog putovanja u inostranstvo.

Uredbu su svi uredno ignorisali. Ugledni putnici su mimo plaćenih skupih hotela, birane hrane i pića, taksija i ostalih zgoda, dobijali pune dnevnice. Tu ne treba zaboraviti ni skupocjene poklone organizatorima, domaćinima. Zlatni vezovi na maramama sa crnogorskim motivima, na primjer. Dešavalo se da se nekome ministru ide u Pariz. Ne poziva ga niko i on, šta će, organizuje Marco Polo i Congress travel, povede suprugu za Dan zaljubljenih o trošku države u grad svjetlosti. Dirljivo.

Računovodstva su sve to morala nekako peglati. Za finansijske akrobacije pomogala su im interna pravila u javnom sektoru, koja su išla naruku putnicima o državnom trošku.

Sve to je  važilo  za Petra Ivanovića i Milutuina Simovića koji su trenutno u žiži javnosti, a jednako i za ostale ministre i njihove saradnike.

Nedavno su saradnici svečano i uz suze ispratili sa funkcije Svetlanu Vuković, direktoricu Uprave za kadrove. Ona je godinama obilazila Kinu po nekoliko puta godišnje, tamo ostajala 20 do 30 dana. Dnevnica za Kinu, uz sve plaćene troškove, bila je 86 eura. Ona i cijeli ekspertski timovi imali su od organizatora plaćene i honorare za predstavljanje sebe i naše zemlje.

Na kružnom putovanju Kina – Indonezija – Bali – Makao – Kina pridružio im se, jednom prigodom, Ivan Brajović, tadašnji predsjednik Skupštine sa suprugom. Porodica je temelj.

Niko sa svh tih putovanja nije dostavljao izvještaj, a DRI je uredno ćutao.

Neka ministarstva su toliko trošila da su pare preusmjeravane sa drugih pozicija, kako bi se pokrile rupe, jer je njihov rukovodeći kadar „morao” sedmično na put. Dešavalo se da odjednom nestanu svi – ministarar, direktor direktorata, državni sekretar…

Sjećate se kako je u Bogotu 2019. odletio devetočlani tim Ministarstva kulture da prisustvuje konferenciji Komiteta UNESCO za nematerijalnu baštinu. Desetodnevni boravak u glavnom gradu Kolumbije sa tranzitima kroz Evropu koštao je oko 80.000 eura.

Godina pandemije virusa korona, 2020, donijela je smanjenje putovanja. I uštede. Od planiranih 5,4 miliona eura potrošeno je 1,7 miliona.

I ova godina je počela slično. Za službena putovanja predviđeno je malo. Od 5.000 do 30.000 eura godišnje po ministarstvu.

Nova vlada, dosad, štedi na putovanjima. Pratićemo.

****

Nedavno je ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović prozvao bivšeg ministra Petra Ivanovića da je za dnevnice uzeo 5.500 eura.  I to za jedan dan za putovanje u pet država. Da bi ta i slične tvrdnje bile kredibilne svako ministarstvo i institucija Vlade trebalo bi da javno otvore svoj dnevnik blagajne. To je kompujterski program u kojem su zabilježena sva putovanja službenika po datumima i podignuti avansi iz trezora za ta putovanja.

Ministar Stijović treba da pokaže putne naloge na kojima je ispisano gdje je, kada i kako putovao Ivanović. Za svako putovanje nužan je zahtjev Državnom trezoru za stalni avans koji je te 2013. znosio 1.500 eura. Više od toga nije moguće podići. Onda ide nalog za isplatu tog novca. Ivanović, nije mogao skupiti 5.500 eura  dnevnica, jer najveća iznosi 150 eura,  i to opravdati za samo dan. Ako je neko to ipak uradio morao je imati potpis ovlašćene osobe iz državnog trezora. Ako se to desilo, to se mora znati. A ne treba se zalijetati.

Stela O. KOVAČ

Komentari

DETEKTOR

DETEKTOR: Direktor Mladen Zagarčanin – ugovor sa samim sobom

Objavljeno prije

na

Objavio:

2022. Vlada Crne Gore izdvojila je oko milion eura u 2022. godini Upravi za zaštitu kulturnih dobara. E, od tih para će V.D. direktor Uprave Mladen Zagarčanin da plati barskoj firmi Kadar plus poslove Revalorizacije kulturnih dobara. A firma Kadar plus će, na osnovu Ugovoru o djelu, da angažuje i isplaćuje njega za te iste poslove

 

V.D. direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Mladen Zagarčanin sklopio je nedavno ugovor u ime Uprave za zaštitu kulturnih dobara sa firmom Kadar plus iz Bara da angažuje već zaposlene službenike Uprave da obavljaju poslove Revalorizacije kulturnih dobara. Istovremeno je i u svoje ime potpisao Ugovor o djelu sa pomenutom firmom, kojim se obavezuje da će  učestvovati u postupku izrade elaborata o Revalorizaciji kulturne baštine, definisati konzervatorske mjere, mjere zaštite, namjenu i način čuvanja i održavanja kulturnog dobra…

Kadar plus, naručilac posla se, tako, ugovorom obavezao da će V.D. direktoru Mladenu Zagarčaninu i ostalim službenicima Uprave za zaštitu kulturnih dobara isplaćivati nadoknadu po urađenom broju elaborata. A, elaborata je prilično. Oko 2000 je nepokretnih kulturnih dobara u Crnoj Gori.  Tu su i pokretna – slike, ikone, knjige… Biće posla, i lijepe zarade.

 

Sve kao u priči. U trenutku poslovnog zanosa partneri su samo zaboravili da svi zapošljeni u Upravi na čelu sa V.D. direktorom, baš za taj posao primaju plate. Iz budžeta. Vada Crne Gore svake godine izdvaja pozamašan novac poreskih obveznika ovoj instituciji zaduženoj da brine o našem kulturnom blagu. Prošle godine – 600.000 eura. U 2022. godini oko milion eura. E, od tih para će V.D. direktor Zagarčanin da isplaćuje firmu Kadar plus, dočim će ona da isplaćuje njega… Brrr .

Ah, da. Vlasnica barske firme Kadar plus je sestra pomoćnice V.D. direktora u Upravi za zaštitu kulturnih dobara Mladena Zagarčanina, takođe, iz Bara. Kadra četvorostruke minstrice Vesne Bratić.

Stela KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

DETEKTOR

Cvjetanje kuture

Objavljeno prije

na

Objavio:

Minstarka Vesna Bratić poništila je konkurs za sufinansiranje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva  objavljen 3. decembra 2020. Bilo je pristiglo 230 prijava. Može kultura i da pričeka,  ona ionako druguje sa vječnošću

 

Zemaljski dani teku. Ministarstvo prosvjete nauke, kulture i sporta, Ministarstvo poljoprivrede šumsrstva i vodoprivrede i Uprava za statistiku usvojili su, svako svoje,  sistematizacije novih radnih mjesta. One, po obaveznoj proceduri,  nijesu  zadovoljile kriterijume Uprave za kadrove i Ministarstva javne uprave. Preciznije – dobile su negativnu ocjenu.

Ali ne mari.  To nije smetalo  ministarki Vesni Bratić, ministru Aleksandru Stijoviću i direktorici Uprave za statistiku Gordani Radojević da, ne obazirući se na proceduru, na sjednici Vlade donesu pravilnik o novoj unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ministarstvima za koja su nadleži.

Takva sistematizacija je na muke stavila veliki broj službenika i namještenika. Nedostaju službenička mjesta za pravnike, ekonomiste, za vozače, medijatore, politikologe. Priprema se teren da na mjesta nekad podobnih činovnika koji odlaze dođu novi. Podobni.

Pošto ministarstva ovako   krše i ne poštuju   obavezujuće kriterijume Ministarstva javne uprave,  oko sistematizacije, nije baš najjasnije  čemu ono uopšte služi.  Možda da mijenja postojeće Uredbe ili da donosi nove. Donijeta je, eto, Uredba o prestanku rada Uprave za carine. Tu će  oko 600 zaposlenika ostati na internom tržistu rada,  biti prebačeni u druge organe, gradove, na druge pozicije ili će otići kućama sa sitnim otpremninama. Jedino, ko će preuzeti poslove Uprave za carinu – ne zna se.

Na sajtu Uprave za kadrove nema posljednjih mjeseci oglašene potrebe za novim radnim mjestima ni na internom, ni javnom oglasu,  kao ni na javnom konkursu.  To ne znači da se, iza zavjese,  ne zbiva ništa. Zapošljavanja se odvijaju  bez konkursa. Poznato je:  bivša poslanica DF-a Marina Jočić imenovana je za predsjednicu Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore; Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije za direktor Uprave za sport; predstavnik URA-e Rade Milošević za državnog sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova; funkcioner DF-a Koča Đurišić, za sekretara Uprave za katastar i državnu imovinu; Miroslav Anđelić, član Demokrata,  za državnog sekretara Ministsrstva prosvete nauke kulture i sporta. Ministarka Vesna Bratić, je za portparolku postavila Ljubicu Gojković novinarku Srpske televizije… Nije lako Ljubici Gojković u NATO  vladi – ali treba se ponekad i žrtvovati.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero poručila je da sva imenovanja moraju proći kroz postupak zapošljavanja koja se primjenjuju na državne službenike u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Po svemu sudeći niko se na to ne obazire.

Zato –kultura cvjeta. Minstarka Vesna Bratić poništila je konkurs za sufinansiranje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva koji je objavljen 3. decembra 2020. godine. Bilo je pristiglo 230 prijava. ,,Predlogom budžeta koji još uvijek nije usvojen, opredijeljena sredstva za kulturu su manja od onih koja su bila odobrena u ranijim godinama, što će dovesti do smanjenja budžeta i za Konkurs koji se ovom odlukom poništava, što u bitnom utiče prilikom odlučivanja kome treba opredijeliti sredstva. Dakle, iz naprijed navedenog se može zaključiti da Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta ne raspolaže novčanim sredstvima koja su opredijeljena za predmetni konkurs, te je, shodno tome, njegova realizacija nemoguća”, piše u Odluci, koju je potpisala ministarka Bratić. Eto tako, kultura  može da pričeka,  ona ionako druguje sa vječnošću.

Ekspertima, revizorima amaterima raspoređenim po ministarstvima da bištu dokumente, fala na pitanju,  svakoga mjeseca i dalje  stižu onih dvjesta hiljada eura. Bez zastoja. To se zove investiranje u ljude.

Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

DETEKTOR

Državna uprava bez osiguranja  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo finansija potrošilo je za tri mjeseca 814 miliona eura. To je oko 40 odsto prošlogodišnjeg budžeta koji je bio dvije milijarde i 60 miliona. Ako se ne ostvare projekcije o prihodima od turizma, vjerovatno će se morati pribjeći novom zaduživanju

 

Polisa za osiguranje lica od posljedice nesrećnog slučaja za potrebe organa Državne uprave istekla je danas, u srijedu 31. marta dok nastaje ovaj tekst. To znači da zaposleni službenici u slučaju povrede na radu nemaju osiguranje i ne dobijaju nadoknadu, koja im zakonski pripada.

Zakon o bezbjednosti i zdravlju na radu u članu 53, stav 1 glasi: „Zaposleni moraju biti osigurani za vrijeme obavljanja posla, na radnom mjestu i van njega. Osigurani su i na putu od kuće do posla i nazad, kao i na službenim putovanjima.”

Razlog za ovu nevolju sa polisama za osiguranje zaposlenih u državnoj upravi, za koje je zadužena Uprava za katastar i državnu imovinu, leži u privremenom finansiranju i odvajanju tek jedne dvanaestine potrošenih sredstava od prošle godine. Kako i za april važi režim privremenog finansiranja, a sve su prilike da će se nastaviti i u maju i junu, novac namijenjen za mjesečne potrebe ne može pokriti te troškove. Zapošljeni službenici neka se mole Bogu da ih mimoiđu nezgode i povrede.

Privremeno finansiranje je praktično blokiralo rad Uprave za katastar i državnu imovinu. Osiguravajućim kućama se ne plaćaju rate za lizing službenih automobila. Na svim ugovorima se bilježi kašnjenje do 90 dana, a i ta granica će se preći do pojavljivanja ovog broja Monitora na kioske. Kako dobavljači objašnjavaju Detektoru, svaki ugovor pojedinačno predstavlja Crnu Goru i ako samo jedan pređje 90 dana kao neizmirena obaveza, država ce dobiti R status u cijeloj Erste grupi. To prosto znači da Crna Gora ulazi u rizičnu zonu i kod Erste banke u Evropi se više se ne može zaduživati.

Puno je razloga da se novi v.d. direktora Uprava za katastar i državnu imovinu, funkcioner Demokratskog fronta Koča Đurišić, dobro zamisli. Uprava za katastar i držvnu imovinu ima preko 1000 potpisanih ugovora o djelu, ugovora o povremenim poslovima. Ti ljudi su zapošljeni u ministarstvima i upravama širom Crne Gore kao tehničko osoblje, obezbjeđenje, kafe kuvarice i

čistačice… Svi njihovi ugovori, koje je potpisao bivši direktor Blažo Šaranović, važe do prvog juna. Nova vlada je najavila da svi ti ugovori moraju biti raskinuti. Novim budžetom nije odobren novac za nova zapošljavanja. Umjesto obezbjeđenja na ulaznim vratima zgrade Državne uprave može se naći neki savjetnik za opšte i pravne poslove.

Mnogo toga je ovih mjeseci pokrivano pričom o štednji i borbi nove vlade protiv rasipništva. Red je i tom konju pogledati u zube. Stvari u prvom ovogodišenjem kvartalu stoje malo drugačije. Ministarstvo finansija potrošilo je za tri mjeseca 814 miliona eura.To je oko 40 odsto prošlogodišnjeg budžeta koji je bio dvije milijarde i 60 miliona. Ako se ne ostvare projekcije o prihodima od turizma, vjerovatno slijedi novo zaduživanje.

Pred Vladom su ogromne teškoće. Kapitalne investicije koje stoje. Privremeno finansiranje nas vraća unazad – ne plaćaju se rate zaostale za režije, rate za kancelarijski materijal, ne kupuju se kompjuteri i računovodstvena oprema, ne izlazi na teren radi brige o nekom problemu, kulturnom dobru, na primjer, jer nema  auta, ne organizuju konkursi, projekti…

Sliku upotpunjuju i ovi prizori. Poslije tri mjeseca ostali su neplaćeni i sad su već ugašeni službeni telefoni. Internet i fiksni telefonii rade samo onima koji dobro poznaju nekoga u Telenoru. Ono, učini mi – ka čo’eku. Živjeli.

Stela O.KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo