Povežite se sa nama

DETEKTOR

DETEKTOR: Pazi, eksperti

Objavljeno prije

na

Nova Vlada je angažovala stotinak eksperata za unutrašnju kontrolu u ministarstvima. Mjesečno oni koštaju oko 200 hiljada eura. Učinak im je tanak.  Em su ti revizori kursisti nedorasli zadatku, em je stara vlast bila ekspert u ukrivanju tragova svog rasipništva

 

Iza vrata državne uprave teku ovozemaljski dani. Nakon smjene ministara i državnih sekretara, nova Vlada je uredbom smijenila i direktore direktorata i sekretare. Na njihova radna mjesta još nije doveden niko. Zaustavljeni su planirani projekti, kapitalne investicije, konkursi za stvaralaštva, ukinuti su seminari, edukacije.

U tom vakumu neko se u Vladi dosjetio da dovede novu unutrašnju kontrolu  ministarstvima.  Pravne i ekonomske eksperte. Zadatak ekonomskih eksperata  je  da kontrolišu  što je plaćano ranijih godina, koliko je novca trošeno na razne projekte, ko je i za šta  dobijao pare, sa kojim firmama se poslovalo… Pravni  stručnjaci su zaduženi da prekontolišu  ko se zapošljavao,  na koji način,  da li je ispoštovana procedura…

Eksperti su, u stvari, politički zaposlenici, po dubini, bez radnog iskustva u državnoj upravi; ljudi koji nikada nijesu radili u Državnoj  revizorskoj instituciji. Ekonomisti  sa četvromjesečnim kursom za revizore. Njihov angažman ministarstva, zavisno od brojnosti,  košta od 7 do 10. 000 mjesečno.  Od 1.500 eura do 2.700 po ekspertskoj glavi. Kad se zbroji, mjesečno za stotinak Vladinih ekperata ode oko 200 hiljada eura.

Iako je Ministarstvo finansija zavelo rigoroznu štednju, ne odobrava ni  redovna sredstva, pa ministarstva jedva pokrivaju plate i  osnovne troškove, za eksperte su pare obezbijeđene. To govori o njihovoj važnosti, i o tome da se od njih mnogo očekuje.

Ekonomski iz svog,  pravni eksperti iz svog domena, bištu ogromnu dokumentaciju, razne papire. Zalud trud. Ne nalaze ništa sumnjivo. Stara je Vlada  poslije fajronta 30. avgusta imala dovoljno vremena da počisti stolove.

Priučeni revizori su nedorasli za tu igru. Anegdote o njihovim početničkim nesnalaženjima kruže među službenicima. Na primjer, kaže nekoliko naših izvora, pitanje eksperata – da li je Državni trezor isplatio nepotpisane naloge koje upravo kontrolišu – govori da se nikada ranije nijesu susreli sa takvim dokumentom. Eksperti i njihove ekspertize se  finansiraju kao  konsultanske uluge i projekti. Uskoro će, valjda, dostaviti i nalaze.

Uglavnom, dok se  u jednom džepu štedi, iz drugog se zaludno troši ogroman novac. Radi potpunije slike. Prije nekoliko dana, prije isteka ugovora, otpušteni su svi zaposleni po ugovoru o djelu u Državnoj upravi. Službenici sa najnižim primanjima. Desetine njih  koji su od skromnih plata izdržavali porodice. Obrazloženje – nema para.

Prosvjetare, čija plata ne prelazi 500 eura za dupli fond časova u ekstremnim uslovim izazvanim koronom, stigao je premijerov bijes zbog pomisli da bi mogli iskazati nezadovoljstvo. Zdravstveni radnici trideset godina čekaju pristojnu platu. Specijalista sa dežurstvom i prekovremenim radom  dobija mjesečno 700 eura. Čekaće još. Danas, 11. februara, još nijesu primili januarsku platu.

Stari ministri i direktori  su bili prizor bahaćenja. Osim redovnih zarada primali su nadoknade za prekovremeni rad i varijabilni dio, bili članovi mnogobrojnih komisija. Podrazmijevaju se dnevnice za službena putovanja, službeno vozilo i gorivo, plaćeni telefonski računi. Otvoreni računi za reprezentaciju… Njihova mjesečna zarada kretala se oko 5.000 eura. Minimum.

Rasipništvo je pratilo vanserijsko  umijeće ukrivanja. Najbjesniji automobili kupovani su preko Uprave za imovinu. Ministri i direktori birali su omiljene marke, uz punu opremu, čak i sjedišta za bebe. Najčešće ta auta nijesu registrovana na službene tablice CG, već na ime direktora i ministara, a registraciju je plaćala institucija. Niko u saobraćaju nije mogao prepoznati je li auto službeno ili privatno vlasništvo. Tako su izbjegavani i novinari.

Ministri nove Vlade su, zasad, skromniji. Da li je korona pripomogla, ne troškari se na službenim putovanjima, ali uz plate primaju dopunske zarade.  Naravno, tu su i službena vozila i gorivo, plaćeni telefonski računi. To je od 2.000 do 2.500 eura. Prihvatljivo, reklo bi se. Samo, rasipništvo je i bacanje para na  nekompetentnost.

Nova Vlada svakog četvrtka donosi nove i mijenja postojeće uredbe. Trenutno je  primarna uredba o novoj sistematizaciji radnih mjesta, koja omogućava lagano zapošljavanje po dubini. Partijskih drugova. I drugarica.

Naše društvo  je siromašno. Ali,  nedostatak novca nije bio glavni problem ni za vrijeme bivšeg režima, niti je sada. Glavna je nevolja to što njegove tokove struje moći uvijek usmjeravaju uzvodno. Prema sebi.

Stela O. KOVAČ

Komentari

DETEKTOR

DETEKTOR: Direktor Mladen Zagarčanin – ugovor sa samim sobom

Objavljeno prije

na

Objavio:

2022. Vlada Crne Gore izdvojila je oko milion eura u 2022. godini Upravi za zaštitu kulturnih dobara. E, od tih para će V.D. direktor Uprave Mladen Zagarčanin da plati barskoj firmi Kadar plus poslove Revalorizacije kulturnih dobara. A firma Kadar plus će, na osnovu Ugovoru o djelu, da angažuje i isplaćuje njega za te iste poslove

 

V.D. direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Mladen Zagarčanin sklopio je nedavno ugovor u ime Uprave za zaštitu kulturnih dobara sa firmom Kadar plus iz Bara da angažuje već zaposlene službenike Uprave da obavljaju poslove Revalorizacije kulturnih dobara. Istovremeno je i u svoje ime potpisao Ugovor o djelu sa pomenutom firmom, kojim se obavezuje da će  učestvovati u postupku izrade elaborata o Revalorizaciji kulturne baštine, definisati konzervatorske mjere, mjere zaštite, namjenu i način čuvanja i održavanja kulturnog dobra…

Kadar plus, naručilac posla se, tako, ugovorom obavezao da će V.D. direktoru Mladenu Zagarčaninu i ostalim službenicima Uprave za zaštitu kulturnih dobara isplaćivati nadoknadu po urađenom broju elaborata. A, elaborata je prilično. Oko 2000 je nepokretnih kulturnih dobara u Crnoj Gori.  Tu su i pokretna – slike, ikone, knjige… Biće posla, i lijepe zarade.

 

Sve kao u priči. U trenutku poslovnog zanosa partneri su samo zaboravili da svi zapošljeni u Upravi na čelu sa V.D. direktorom, baš za taj posao primaju plate. Iz budžeta. Vada Crne Gore svake godine izdvaja pozamašan novac poreskih obveznika ovoj instituciji zaduženoj da brine o našem kulturnom blagu. Prošle godine – 600.000 eura. U 2022. godini oko milion eura. E, od tih para će V.D. direktor Zagarčanin da isplaćuje firmu Kadar plus, dočim će ona da isplaćuje njega… Brrr .

Ah, da. Vlasnica barske firme Kadar plus je sestra pomoćnice V.D. direktora u Upravi za zaštitu kulturnih dobara Mladena Zagarčanina, takođe, iz Bara. Kadra četvorostruke minstrice Vesne Bratić.

Stela KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

DETEKTOR

Cvjetanje kuture

Objavljeno prije

na

Objavio:

Minstarka Vesna Bratić poništila je konkurs za sufinansiranje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva  objavljen 3. decembra 2020. Bilo je pristiglo 230 prijava. Može kultura i da pričeka,  ona ionako druguje sa vječnošću

 

Zemaljski dani teku. Ministarstvo prosvjete nauke, kulture i sporta, Ministarstvo poljoprivrede šumsrstva i vodoprivrede i Uprava za statistiku usvojili su, svako svoje,  sistematizacije novih radnih mjesta. One, po obaveznoj proceduri,  nijesu  zadovoljile kriterijume Uprave za kadrove i Ministarstva javne uprave. Preciznije – dobile su negativnu ocjenu.

Ali ne mari.  To nije smetalo  ministarki Vesni Bratić, ministru Aleksandru Stijoviću i direktorici Uprave za statistiku Gordani Radojević da, ne obazirući se na proceduru, na sjednici Vlade donesu pravilnik o novoj unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ministarstvima za koja su nadleži.

Takva sistematizacija je na muke stavila veliki broj službenika i namještenika. Nedostaju službenička mjesta za pravnike, ekonomiste, za vozače, medijatore, politikologe. Priprema se teren da na mjesta nekad podobnih činovnika koji odlaze dođu novi. Podobni.

Pošto ministarstva ovako   krše i ne poštuju   obavezujuće kriterijume Ministarstva javne uprave,  oko sistematizacije, nije baš najjasnije  čemu ono uopšte služi.  Možda da mijenja postojeće Uredbe ili da donosi nove. Donijeta je, eto, Uredba o prestanku rada Uprave za carine. Tu će  oko 600 zaposlenika ostati na internom tržistu rada,  biti prebačeni u druge organe, gradove, na druge pozicije ili će otići kućama sa sitnim otpremninama. Jedino, ko će preuzeti poslove Uprave za carinu – ne zna se.

Na sajtu Uprave za kadrove nema posljednjih mjeseci oglašene potrebe za novim radnim mjestima ni na internom, ni javnom oglasu,  kao ni na javnom konkursu.  To ne znači da se, iza zavjese,  ne zbiva ništa. Zapošljavanja se odvijaju  bez konkursa. Poznato je:  bivša poslanica DF-a Marina Jočić imenovana je za predsjednicu Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore; Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije za direktor Uprave za sport; predstavnik URA-e Rade Milošević za državnog sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova; funkcioner DF-a Koča Đurišić, za sekretara Uprave za katastar i državnu imovinu; Miroslav Anđelić, član Demokrata,  za državnog sekretara Ministsrstva prosvete nauke kulture i sporta. Ministarka Vesna Bratić, je za portparolku postavila Ljubicu Gojković novinarku Srpske televizije… Nije lako Ljubici Gojković u NATO  vladi – ali treba se ponekad i žrtvovati.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero poručila je da sva imenovanja moraju proći kroz postupak zapošljavanja koja se primjenjuju na državne službenike u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Po svemu sudeći niko se na to ne obazire.

Zato –kultura cvjeta. Minstarka Vesna Bratić poništila je konkurs za sufinansiranje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva koji je objavljen 3. decembra 2020. godine. Bilo je pristiglo 230 prijava. ,,Predlogom budžeta koji još uvijek nije usvojen, opredijeljena sredstva za kulturu su manja od onih koja su bila odobrena u ranijim godinama, što će dovesti do smanjenja budžeta i za Konkurs koji se ovom odlukom poništava, što u bitnom utiče prilikom odlučivanja kome treba opredijeliti sredstva. Dakle, iz naprijed navedenog se može zaključiti da Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta ne raspolaže novčanim sredstvima koja su opredijeljena za predmetni konkurs, te je, shodno tome, njegova realizacija nemoguća”, piše u Odluci, koju je potpisala ministarka Bratić. Eto tako, kultura  može da pričeka,  ona ionako druguje sa vječnošću.

Ekspertima, revizorima amaterima raspoređenim po ministarstvima da bištu dokumente, fala na pitanju,  svakoga mjeseca i dalje  stižu onih dvjesta hiljada eura. Bez zastoja. To se zove investiranje u ljude.

Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

DETEKTOR

Državna uprava bez osiguranja  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo finansija potrošilo je za tri mjeseca 814 miliona eura. To je oko 40 odsto prošlogodišnjeg budžeta koji je bio dvije milijarde i 60 miliona. Ako se ne ostvare projekcije o prihodima od turizma, vjerovatno će se morati pribjeći novom zaduživanju

 

Polisa za osiguranje lica od posljedice nesrećnog slučaja za potrebe organa Državne uprave istekla je danas, u srijedu 31. marta dok nastaje ovaj tekst. To znači da zaposleni službenici u slučaju povrede na radu nemaju osiguranje i ne dobijaju nadoknadu, koja im zakonski pripada.

Zakon o bezbjednosti i zdravlju na radu u članu 53, stav 1 glasi: „Zaposleni moraju biti osigurani za vrijeme obavljanja posla, na radnom mjestu i van njega. Osigurani su i na putu od kuće do posla i nazad, kao i na službenim putovanjima.”

Razlog za ovu nevolju sa polisama za osiguranje zaposlenih u državnoj upravi, za koje je zadužena Uprava za katastar i državnu imovinu, leži u privremenom finansiranju i odvajanju tek jedne dvanaestine potrošenih sredstava od prošle godine. Kako i za april važi režim privremenog finansiranja, a sve su prilike da će se nastaviti i u maju i junu, novac namijenjen za mjesečne potrebe ne može pokriti te troškove. Zapošljeni službenici neka se mole Bogu da ih mimoiđu nezgode i povrede.

Privremeno finansiranje je praktično blokiralo rad Uprave za katastar i državnu imovinu. Osiguravajućim kućama se ne plaćaju rate za lizing službenih automobila. Na svim ugovorima se bilježi kašnjenje do 90 dana, a i ta granica će se preći do pojavljivanja ovog broja Monitora na kioske. Kako dobavljači objašnjavaju Detektoru, svaki ugovor pojedinačno predstavlja Crnu Goru i ako samo jedan pređje 90 dana kao neizmirena obaveza, država ce dobiti R status u cijeloj Erste grupi. To prosto znači da Crna Gora ulazi u rizičnu zonu i kod Erste banke u Evropi se više se ne može zaduživati.

Puno je razloga da se novi v.d. direktora Uprava za katastar i državnu imovinu, funkcioner Demokratskog fronta Koča Đurišić, dobro zamisli. Uprava za katastar i držvnu imovinu ima preko 1000 potpisanih ugovora o djelu, ugovora o povremenim poslovima. Ti ljudi su zapošljeni u ministarstvima i upravama širom Crne Gore kao tehničko osoblje, obezbjeđenje, kafe kuvarice i

čistačice… Svi njihovi ugovori, koje je potpisao bivši direktor Blažo Šaranović, važe do prvog juna. Nova vlada je najavila da svi ti ugovori moraju biti raskinuti. Novim budžetom nije odobren novac za nova zapošljavanja. Umjesto obezbjeđenja na ulaznim vratima zgrade Državne uprave može se naći neki savjetnik za opšte i pravne poslove.

Mnogo toga je ovih mjeseci pokrivano pričom o štednji i borbi nove vlade protiv rasipništva. Red je i tom konju pogledati u zube. Stvari u prvom ovogodišenjem kvartalu stoje malo drugačije. Ministarstvo finansija potrošilo je za tri mjeseca 814 miliona eura.To je oko 40 odsto prošlogodišnjeg budžeta koji je bio dvije milijarde i 60 miliona. Ako se ne ostvare projekcije o prihodima od turizma, vjerovatno slijedi novo zaduživanje.

Pred Vladom su ogromne teškoće. Kapitalne investicije koje stoje. Privremeno finansiranje nas vraća unazad – ne plaćaju se rate zaostale za režije, rate za kancelarijski materijal, ne kupuju se kompjuteri i računovodstvena oprema, ne izlazi na teren radi brige o nekom problemu, kulturnom dobru, na primjer, jer nema  auta, ne organizuju konkursi, projekti…

Sliku upotpunjuju i ovi prizori. Poslije tri mjeseca ostali su neplaćeni i sad su već ugašeni službeni telefoni. Internet i fiksni telefonii rade samo onima koji dobro poznaju nekoga u Telenoru. Ono, učini mi – ka čo’eku. Živjeli.

Stela O.KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo