Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SMJENA VLASTI U BUDVI – TREĆI ČIN: Krivične prijave, specijalni istražitelji i hotelske sjednice

Objavljeno prije

na

Ispitivanje  Stevana Džakovića od strane inspektora Specijalnog policijskog odjeljenja uoči zakazane sjednice za smjenu vlasti, za mnoge ima višestruko značenje. To je mogao biti svojevrstan vid pritiska na Džakovića koji je bio poljuljan u namjeri da glasa za rušenje vlasti u Budvi nakon što su njegovi posljednji zahtjevi u potpunosti ispunjeni

 

U scenariju smjene vlasti u Budvi po tekstu Demokratske partije socijalista, dopisan je treći čin, u kome će nova odbornička većina formirana prekrajanjem izborne volje,  u četvrtak 11. juna, odžati paralelnu sjednicu parlamenta, na kojoj će smijeniti predsjednika Opštine Marka – Bata Carevića i predsjednika Skupštine, Krsta Radovića. Prva dva čina političke sage u Budvi, dvije burne sjednice lokalnog parlamenta održane 29. maja i 3. juna, koje su sa velikim interesovanjem odgledali građani, nije ispunila očekivanja podnosilaca inicijative za smjenu budvanskih čelnika, predstavnika DF-a i Demokrata, pa su se odlučili za oprobanu kotorsku varijantu,  repliku čuvene vardarske sjednice.

U zakazano vrijeme 17 odbornika DPS-a, Crnogorske, SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković pojavili su se ispred prostorija Skupštine u Budvi gdje ih je dočekao predsjednik parlamenta Krsto Radović koji im nije dozvolio ulazak u skupštinsku salu, uz obrazloženje da je sjednica nezakonito sazvana. Nakon toga  su odlučili da  sjednicu održe u turističkom naselju Slovneska plaža.

Ispred zgrade SO Budva pojavili su se i lideri PzP-a i SNP-a, Nebojša Medojević i Vladimir Joković.

Nastavak 33. i 34. sjednice SO Budva zakazan je za 29. jun. Bile su prekinute zbog nedostatka kvoruma, nastalog napuštanjem zasjedanja od strane potpisnika inicijative, nezadovoljnih jer im nije omogućeno izjašnjavanje o  inicijativama u roku od 30 dana od podnošenja. Predloge za smjenu dva predsjednika i preuzimanje vlasti u turističkoj opštini, podnijeli su odbornici DPS-a, Crnogorske, SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković, nekadašnji šef Opštinskog odbora Pokreta za promjene, koji je prihvatio glavnu ulogu negativca u političkoj predstavi DPS-a za prekrajanje izborne volje građana Budve. Džaković je postao medijska zvijezda crnogorske političke scene od čijeg glasa zavisi promjena vlasti u opštini. On koristi nezavisni odbornički status trguje glasovima građana koji su na izborima birali listu DF-a.  Dugogodišnji opozicionar prihvatio je ponudu DPS-a „koja se ne odbija“, pristao je na promjenu vlasti uoči redovnih lokalnih izbora, sa partijom čija je OKG tokom desetogodišnjeg vođenja  turističke opštine ojadila njen budžet za stotine miliona eura.

Umjesto turističke u Budvi je otvorena sezona političkih i interesnih igara oko prijestola u koju su umiješani mnogi moćni igrači izvan njenih granica. Oči  javnosti uprte su u tu neprincipijelnu igru u kojoj  jedna politička opcija, uz pomoć odbornika prebjega iz suprotnog tabora, želi da poništi izborni rezultat, i preuzme vlast dva mjeseca pred izbore. U posao prekrajanja izbornih rezultata upregnute su i državne institucije, ministarstva, sudovi, policija i veliki novac. Pučisti se uzdaju u podršku ovih institucija koje vode istaknuti članovi DPS-a, vladajuće stranke u Crnoj Gori. Burni događaji sustižu jedni druge. Pljušte saopštenja, krivične prijave i teške optužbe za milionsku korupciju u kojima se pominju zvučna imena iz sfere politike i biznisa, navodno umiješana u akciju besprizorne promjene vlasti u Budvi.

Šef budvanskog DPS-a Predrg Jelušić zatražio je asistenciju policije za održavanje paralelne sjednice u strahu od gnjeva prevarenih birača. Nekome se očigledno  žuri da promijeni odnos snaga u najbogatijoj opštini u zemlji, pa i uz pomoć specijalnih policijskih snaga.

Kad se učinilo da će bez problema ostvariti svoj naum, Džaković je opet iznenadio sve. Tri dana prije zakazane „divlje“ sjednice oglasio se novim ultimatumom upućenim liderima DF-a i Demokrata, Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću. Dao im  rok od 48 sati da „sa svim svojim poslanicima potpišu Predlog izmjena izbornog zakona koji je u Skupštini CG predao poslanik Aleksandar Damjanović, i na taj način spasite Budvu. U suprotnom, vi ste krivi za promjenu vlasti u Budvi“.

Njegov zahtjev je prihvaćen. Predlog za izmjene izbornog zakona  kojim se podržava uvođenje otvorenih izbornih lista potpisali su listom poslanici Demokrata i DF-a i dokument predali predsjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću.

Podnosilac predloga Damjanović kazao je da Džaković kuca na otvorena vrata a „da je DPS glavni krivac što se dvije godine njegov predlog nije našao na dnevnom redu crnogorskog parlamenta“.

Iz DF-a su poručili: „Podržavamo otvorene liste, stekli su se uslovi da Džaković vrati mandat“. Iz PzP-a su objavili i listinge sa glasanja u Skupštini na kojima se vidi da većina poslanika vladajuće koalicije nije podržala predlog Damjanovića da se na dnevni red nađe Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru odbornika i poslanika.

Drama se i pored ispunjenja uslova nastavlja. Džaković je u međuvremenu „nestao“, prekinuo je kontakte sa predstavnicima DPS-a i Crnogorske koje je zahvatila  panika. Nije odgovarao ni na pozive novinara. Dan prije zakazane sjednice dobio je poziv za saslušanje  povodom krivične prijave za političku korupciju koju su protiv njega i drugih učesnika, navodne organizovane kriminalne grupe, zbog učešća u dogovoru oko smjene vlasti u Budvi i milionskoj korupciji, podnijeli odbornici DF-a. Krivičnom prijavom protiv NN lica, vrlo uticajne osobe u DPS-u, obuhvaćena su i poznata imena iz politike i krupnog biznisa.

Ispitivanje Džakovića od strane inspektora Specijalnog policijskog odjeljenja uoči zakazane sjednice za smjenu vlasti, za mnoge ima višestruko značenje. To je mogao biti svojevrstan vid pritiska na Džakovića,  poljuljanog u namjeri da glasa za rušenje vlasti u Budvi, nakon što su njegovi posljednji zahtjevi u potpunosti ispunjeni.

Iako je dao rok do srijede u ponoć, Džaković se nije oglasio po isteku tog vremena. Pokazao je talenat za dramaturgiju držeći  javnost u neizvjesnoti kako će na kraju predstave odlučiti. Da li će vratiti mandat, tražiti skraćenje mandata skupštini ili  samo neće podići ruku za smjenu budvanske  vlasti.

Pojavljivanje Džakovića u pratnji odbornika DPS-a raspršilo je nade da će ispuniti dato obećanje. Potpisi opozicionih poslanika nekoliko stranaka u Skupštini CG stavljeni su na prijedlog izmjena zakona kako je zahtijevao, ali on, po ko zna koji put, nije održao riječ. Otišao je sa DPS-om.

Odluku za održavanje paralelne sjednice nova većina zasniva na stavu Ministarstva javne uprave u kome se ocjenjuje da su „predsjednik SO Budva, odnosno predsjedavajući, bili dužni da omoguće odbornicima da se izjasne i glasaju o predlozima za razrješenje presjednika Opštine i predsjednika SO Budva,  najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja predloga u cilju poštovanja roka koji je utvrđen Zakonom o lokalnoj samoupravi i Statutom Opštine…“

Potpredsjednik Demokrata, Neven Gošović ocijenio je  da ne postoji mogućnost da podnosioci Predloga za razrješenje dva predsjednika mogu sazvati sjednicu Skupštine nakon što je to u zakosnkom roku prethodno učinio predsjednik SO Krsto Radović.

On je pojasnio da rok od 30 dana u kojem je Skupština dužna odlučiti po predlogu nije određen Zakonom o lokalnoj samoupravi, već Statutom Opštine.Takođe, predsjednik SO saglasno Statutu ne može staviti na glasanje predlog i pored isteka roka od 30 dana, a da prethodno svi učesnici u Skupštini, koji to žele, ne uzmu učešća u raspravi. Prekoračenje roka ne prati nikakva sankcija predviđena Statutom Opštine ili Zakonom o lokalnoj samoupravi. On je podsjetio da je u junu prošle godine na predlog grupe poslanika DPS-a, a na prijedlog poslanika Željka Aprcovića iz Kotora, Skupština Crne Gore donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi kojim su dopunjene odredbe tog propisa po kome sjednica Skupštine mora biti završena najkasnije u roku od tri mjeseca, pa bi u slučaju Budve morala biti okončana najkasnije 14. avgusta.

Navedeni stav MJU bio je povod da predsjednik Radović podnese kirivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu protiv ministarke Suzane Pribilović i generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu Jadranke Vukčević. „One su zloupotrebljavajući svoj službeni položaj donosile i dostavljaju mišljenja u ime MJU u cilju opravdavanja protivzakonitog djelovanja grupe odbornika u Budvi i održavanja nelegalne sjednice protivno pravnim propisima a u cilju nezakonite smjene legalno izabranih organa vlasti. Neosnovanom i neovlašćenom tvrdnjom u ime MJU da su predsjednik SO i predsjedavajući SO Budva povrijedili Zakon o lokalnoj samoupravi i statut Opštine Budva, Pribilovićeva i Vukčevićeva neprofesionalno i politički pristrasno i perfidno pokušavaju da pripreme teren da se politička i pravna hajdučija grupe odbornika predvođene DPS-om može smatrati legalnom…I što im je jako značajno, da ta pravna hajdučija može biti štićena policijskom silom“, navodi se u saopštenju Demokrata.

Igrokaz u Budvi se, dok ovaj broj Monitora ide u štampu,  nastavlja.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

PROPAST VEKTRE MONTENEGRO: DRŽAVI RADNICIMA I OPŠTINAMA OSTAVILA MILIONSKE DUGOVE

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dragan Brković postao je sinonim za crnogorske novokomponovane biznismene koji uprkos privilegijama, izdašnoj podršci bivšeg režima i državnih institucija, nisu bili u stanju da uspješno posluju koristeći vrijedne prirodne i izgrađene resurse kojih su se domogli

 

U jednoj od najvećih privatnih kompanija u Crnoj Gori, Vektri Montenegro, koja je donedavno bila u vlasništvu podgoričkog biznismena Dragana Brkovića, proglašen je bankrot. Potpuna finansijska propast odnosi se kako na glavnu kompaniju tako i na ćerke firme u čijem su posjedu bila mnoga privredna preuzeća i vrijedne nekretnine, „sakupljene“ tokom procesa kumovske privatizacije crnogorske privrede. Konačni bankrot proglasio je Privredni sud 31. marta. Određen je i stečajni upravnik Radojica Grba, koji će pokušati da izmiri milionske dugove mnogobrojnim povjeriocima prodajom imovine ili cijele firme kao pravnog lica.

Sedam mjeseci nakon što je Demokratska partija socijalista izgubila vlast, kao kula od karata srušila se poslovna imperija Dragana Brkovića, kuma predsjednika Mila Đukanovića. Spektakularno je propao posao biznismena čije je djelovanje obilježilo prošlu deceniju, koji je posjedovao šume, fabrike, hotele, zemljišne posjede, poslovne zgrade, restorane,  na najatraktivnijim lokacijama Crne Gore, od sjevera pa do mora. Podizao je na stotine miliona kredita u raznim domaćim i stranim bankama. Kupovao avione, kamione, stanove i vile, i ostalo što spada u život na visokoj nozi. Do jednog trenutka, posljednjeg stečaja u kome je sve nestalo.

Brković je postao sinonim za crnogorske novokomponovane biznismene koji uprkos privilegijama, izdašnoj podršci bivšeg režima i državnih institucija, nisu bili u stanju da uspješno posluju koristeći vrijedne prirodne i izgrađene resurse kojih su se domogli.

Kompanija Vektra Montenegro promijenila je vlasnika na neslavan način. U januaru ove godine javni izvršitelj oduzeo je kompaniju od Brkovića i ona je prešla u vlasništvo švajcarske banke NLB Inter Finanz iz Ciriha, zbog kreditnog duga od 55 miliona eura. Brković je u medijima nazivan i „kralj stečaja“ jer  je sve privatizovane firme odveo u sigurni stečaj.

Dragan Brković ostavio je firmu Vektra Montenegro u dugovima do guše. Kratkoročne i dugoročne obaveze kompanije iznose oko 170 miliona eura. Državi na ime poreza duguje oko 20 miliona. Opštinama na čijim je teritorijama poslovao takođe duguje milionske iznose. Na stotine zaposlenih ostavio je bez posla i bez plata i godinama im nije uplaćivao doprinose za zdravstveno i socijalno osiguranje.

Brković je postao tranzicioni bogataš kupovinom mnogih državnih preduzeća. Kupio je najveći šumsko-industrijski kombinat Velimir Jakić u Pljevljima za 1,6 miliona eura, koji je tada zapošljavao oko 700 radnika. Preduzeće mijenja naziv u Vektra Jakić i godinu kasnije dobija koncesije za eksploataciju šuma na 30 godina. Danas je to uništena firma u kojoj je proizvodnja obustavljena a radnicima koji su ostali bez posla, Vektra Jakić duguje i do 30 mjesečnih zarada.

U svoj poslovni portfolio upisuje i autoprevoznike i špeditere, Moračatrans i Rumijatrans, od kojih osniva firmu Horizon Logistic u Baru, koja je u stečaju od 2012.

Najveći poslovni poduhvat Brković realizuje kupovinom većinskog paketa akcija najznačajnijeg hotelskog preduzeća u Herceg Novom, Hotelsko-turističkog preduzeća Boka, nosioca turističke privrede grada. Krajem 2007. godine HTP Boka je privatizovana od strane Brkovićeve Vektre Montenegro, prodajom 59,4 odsto od ukupnog broja upisanih akcija, za sumu od 22 miliona eura. To je 50 miliona manje od procijenjene vrijednosti kapitala prebogate hotelske kuće koja je dominirala Novim i cijelom Bokom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA SJEVERU SVE MANJE POLJOPRIVREDNIH OSIGURANIKA: Neke opštine  prepolovljene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razvoj poljoprivrede na sjeveru ometaju loša ruralna i katunska infrastruktura i negativni demografski trendovi. Tu su i  nepovoljna starosna i kvalifikaciona struktura poljoprivrednog stanovništva, nerazvijeni prerađivački sektor, poteškoće u marketingu proizvoda…

 

Uprkos tome što je u većini opština sjevernog regiona poljoprivreda definisana kao jedna od strateških grana razvoja,  statistika pokazuje da tokom minule decenije u toj oblasti nije bilo mnogo napretka. Broj  poljoprivrednih osiguranika, prema zvaničnim podacima, na sjeveru države od 2011. do 2018. godine  smanjen je za skoro četiri odsto.

Lokalne uprave na sjeveru su, mahom, u strategijama zapošljavanja, koje važe za naredne četiri godine, ponovo planirale mjere za unaprjeđenje poljoprivrede, odnosno povećanje broja poljoprivrednika. Definisani su i ambiciozni planovi intenzivnog razvoja stočarstva, ratarstva, voćarstva,  proizvodnja autohtonih proizvod, te njihovo brendiranje…

U nekoliko lokalnih uprava Monitoru su kazali da jedan od mogućih  razlog  smanjenja broja poljoprivrednih osiguranika može biti i formalne prirode.

„Ministarstvo poljoprivrede plaća doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za poljoprivredne osiguranike mlađe od 35 godina.  Prelaskom starosne granice, obaveza plaćanja doprinosa pada na teret osiguranika. Gubitkom povoljnosti, osiguranici se preregistruju ili se više ne registruju što, je, vjerovatno,  jedan od razloga koji  utiče na smanjenje ukupnog broja poljoprivrednih osiguranika. Ipak, to ne može biti jedini ili presudan razlog“, objašnjavaju u plavskoj Opštini.

Razvoj poljoprivrede na sjeveru, kako je navedeno u strateškim razvojnim planovima, ometaju loša ruralna i katunska infrastruktura i negativni demografski trendovi u ruralnim područjima. Takođe i nepovoljna starosna i kvalifikaciona struktura poljoprivrednog stanovništva, nerazvijeni prerađivački sektor, poteškoće u marketingu proizvoda…

Broj osiguranih poljoprivrednika  u plavskoj opštini od 2011. do 2019. godine smanjio se za čak 44 odsto. Tako ih je  2019. godine bilo svega 18. Iste godine u Kolašinu je  bilo registrovano 231 poljoprivredno gazdinstvo.  Broj osiguranika u toj oblasti smanjio se, tokom sedam godina, čak za 45 odsto.

Osnovni preduslov za dalji razvoj poljoprivrede, kažu u beranskoj  lokalnoj upravi,  su dodatna ulaganja koja bi omogućila intenzivniji početak poljoprivredne proizvodnje. Time bi, pojašnjavaju,  bio povećan i procenat  zaposlenih među  radno sposobnim na selu.

U toj opštini je 3.156 poljoprivrednih gazdinstava, ali, prema zvaničnim podacima , od prije dvije godine, bilo je svega 91 poljoprivredni osiguranik. To je čak za 34 odsto manje nego 2011.

U lokalnoj upravi  tvrde da je neophodno jačanje kapaciteta za veći stepen obrade poljoprivrednih proizvoda, kao i za organsku proizvodnju.  Kažu  i da je potrebno uspostaviti čvršće veze između poljoprivrede i turizma i industrije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDŽET KONAČNO U SKUPŠTINI: Između euforije i straha

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok vladini zvaničnici govore o najboljem budžetu ikad, predstavnici parlamentarne većine koja ih je izabrala tvituju da je predloženi budžet dobar samo za premijera i ministra finansija. Na prvo listanje, novi budžet je neočekivano detaljan i previše optimističan

 

osljednjeg dana Ustavom propisanog roka (31. mart) Vlada je Skupštini dostavila prijedlog zakona o budžetu za 2021. godinu. Sada je na potezu Skupština.

„Mi smo ustavnu obavezu završili u predviđenom vremenskom periodu“, odahnuo je premijer Zdravko Krivokapić, ipak svjestan da problemima tu nije kraj. Pošto, kaže, u odnosima između izvršne i zakonodavne vlasti dominira – ucjena. „Moramo da shvatimo da je zakon bitan za funkcionisanje građana, a ne za naše nadgornjavanje“.

A šta o tome ima da kaže druga strana tek ćemo čuti. Ali, vjerovatno, ne tako brzo. I, sudeći po prvim komentarima Nebojše Medojevića („Kradem od siromašnih da bih dao bogatima“, citirao je predsjednik PzP jednog od junaka stripa Alan Ford), taj odgovor se Vladi možda neće svidjeti. I pored njihovog optimizma s kojim su predstavili svoj prvijenac.

„Siguran sam da ne postoji nijedan razlog da ovakav budžet ne bude usvojen“, kazao je ministar finansija Milojko Spajić, „ovo je najbolji budžet u istoriji Crne Gore“. Svoje tvrdnje ministar potkrepljuje konstatacijom da bi (ako ga i kada usvoji parlament) po prvi put mogli imati budžet koji je transparentan, socijalan i razvojan.

Kao veliki uspjeh svog tima ministar je naveo to što neće biti smanjenja plata i penzija, odnosno, dodatnog oporezivanja tih primanja. I demantovao pisanje Vijesti da je, u nacrtu budžeta za ovu godinu, bila razrađena opcija oporezivanja penzija većih od prosječne plate u državi (524 eura) po stopi od 15 do 95 odsto. Na ministrovu nesreću, Vijesti su objavile i faksimil stranice sa spornim tekstom koji nije uvršten u konačnu verziju vladinog prijedloga. A nama ostaje nada da je ministar bolji ekonomista nego što je političar. I saznanje da je, što se tiče predstavljanja rada svog tima, zaslužio čistu jedinicu.

Na sajtu Vlade možete naći predlog novog budžeta koji broji 306 strana. I u kome ne možete, bez mnogo napora i unakrsnog iščitavanja, pronaći ništa od onoga čime se hvali ministar Spajić i njegovi saradnici.

Tu ćete pročitati da će država ove godini raspolagati budžetom vrijednim 2,46  milijarde eura, što je za nekih 180 miliona manje od posljednjeg budžeta vlade Duška Markovića (prije epidemije korone i rebalansa). Da su izvorni prihodi planirani na 1,88 milijardi ili nekih 100 miliona manje od prošlogodinjih (planiranih), dok su tekući rashodi, bez budžeta državnih fondova, sredstava za otplatu dugova i kapitalnih investicija, manji za 20 miliona… Brojke su i posložene na način sličan onome kako su to radile prethodne DPS vlade.

Tek finese razlikuju prvi Krivokapićev/Spajićev od poslednjeg Markovićevog/ Radunovićevog (Darko, bivši ministar finansija) budžeta. Recimo da je za službena putovanja Službe predsjednika Crne Gore ove godine planirano 48, spram prošlogodišnjih 250.000 eura. Da su troškovi reprezentacije u kabinetu Mila Đukanovića smanjeni za tri puta – sa 60 na 20.000 eura. Ili podatak da će Savjet za privatizaciju imati budžet od 140.000. Više od osam puta manje u odnosu na prošlogodišnjih 1,2 miliona. Na samo jednoj stavci iz troškovnika Savjeta uštedjelo se skoro 995.000 eura. Konsultantske usluge, projekti i studije skresane su sa (okruglo) milion na 5,6 hiljada eura. Pa će neko, očito, morati da se odrekne popriličnog prihoda.

Tako bi, stavku po stavku, stigli do posljednje stranice budžeta i konstatacije da on stupa na snagu danom objave u Službenom listu a primjenjuje se od prvog dana ove godine. Retroaktivna primjena zakona o budžetu nije dozvoljena, zaključili su poslanici SD. Dok je dobronamjernima jasno da su autori prijedloga pokušali da razriješe rebus izlaska iz trenutnog moda privremenog finansiranja države, i prebace se u redovno stanje koje bi trebalo da uslijedi nakon usvajanja budžeta. Što se, tek da pomenemo, i ne mora desiti. Pošto ne postoji propis koji predviđa rok u kome se Skupština mora izjasniti o predloženom zakonu o budžetu. Jasna pravila igre dobićemo tek kada budu usvojeni zakoni o vladi i Skupštini. A nema naznaka da se time neko ozbiljno pozabavio.

A kada smo kod Skupštine – juče je (srijeda, 31. mart) Aleksa Bečić spasio budžet tako što su njegove službe, za razliku od vladinih, na sajtu parlamenta objavile svih 1.600 stranica koje je pripremilo ministarstvo finansija. I tek se tu vidi (odnosno nazire, na prvo čitanje) ono o čemu pričaju premijer i njegov ministar finansija.

Spajić je na konferenciji za medije rekao kako, nakon prošlogodišnjeg strmoglava od 15 odsto, Vlada ove godine očekuje rast bruto društvenog proizvoda veći od 10 odsto. Ta projekcija je zasnovana na očekivanju da će ovogodišnja tursitička sezona donijeti 65 odsto prihoda u odnosu na rekordnu 2019. U Obrazloženju zakona o budžetu, koga nema na sajtu Vlade, čitamo: „Očekivanja u turizmu u 2021. temelje se na dostupnim informacijama i najavama iz turističkog sektora, dok najvažnija pretpostavka podrazumijeva imunizaciju stanovništva kroz dostupne vakcine u zemlji tokom 2021. godine, koja do početka ljetnje sezone uključuje target od 70 odsto odraslog stanovništva koje je vakcinisano, ili je već preležalo virus Covid-19. Ovo je i u skladu sa ekonomskim projekcijama Evropske komisije…“.

Teško je poverovati u ponuđena objašnjenja i brojke. Ali, one su tu. Lako provjerljive u svakom momentu. Skupa s podatkom da je Vlada pripremala projekcije rasta BDP i uz pretpostavku (kažu pesimističku) da će turistička sezona donijeti „samo“ 55 odsto prihoda iz ‘19. Odnosno svih 75 odsto u hrabrijoj, i potpuno nerealnoj, varijanti. „Pretpostavke kretanja u turizmu zasnivaju se i na velikom interesovanju glavnih emitivnih tržišta za turizam u Crnoj Gori, povoljnim epidemiološkim mjerama i otvorenim granicama za ulazak u zemlju, te povećanim kapacitetima turističkog sektora i najavi početka operativnog rada novoosnovane avio-kompanije, ToMontenegro, do početka sezone“, čitamo u Obrazloženju budžeta. Istovremeno dok dnevna štampa izvještava o propasti ljetnje predsezone.

A tu je i podatak, prethodna vlast bi pokušala da ga sakrije, da međunarodne finansijske institucije (MMF, Svjetska banka, Evropska komisija) projektuju sporiji oporavak crnogorske ekonomije, uz ovogodišnji rast od 5,5 do 6,8 odsto.

Prilozi predloženog zakona o budžetu pokazuju nam i kako Vlada planira, povećanjem postojećih i uvođenjem novih akciza, da dodatno popuni državnu kasu. Prema tim projekcijama, povećanje akcize na duvan i duvanske proizvode treba da donese 16,8 miliona; povećanje akcize na gazirana pića sa dodatkom šećera i uvođenje akcize na slatkiše (proizvodi od šećera, kakaoa i sladoled) još 10,2 miliona; povećanje akcize na alkolohol i alkoholna pića – 4,2 miliona; Markiranje (obilježavanje, kako bi se suzbio šverc) mineralnih ulja i njihovih derivata – 14 miliona; prihod od nelegalno stečene imovine – 40 miliona.

Iskustvo nas uči da su te projekcije nerealne. I prethodna vlada, mnogo iskusnija od sadašnje, pokušala je uvećati budžetske prihode na isti način. Pa je odustala kada su shvatili da se šverc nije smanjio nego povećao što je, zapravo, dovelo do smanjenja prihoda. A možda nova izvršna vlast pokaže više snage i volje da suzbije sivu ekonomiju.

Za pohvalu je pokušaj izrade „srednjoročnog budžetskog okvira“ (vidjeti tabelu). Tako saznajemo za vladine planove da do 2023. godine značajno uveća budžet za programe poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (sa sadašnjih 43 na 71 milion naredne godine) javne bezbjednosti i odbrane (sa 154 na 182 miliona u 2023) i zdravstva (sa ovogodišnjih 307 na 334 miliona za dvije godine).  Dok bi, istovremeno, smanjila izdatke za saobraćaj (sa skoro 200 na manje od 90 miliona), prostorno planiranje i zaštitu životne sredine (sa sadašnjih 19,5 na 17,1 milion u 2023).

Nov način pripreme budžeta omogućio nam je i da jasnije, zbog programski objedinjenih podataka, shvatimo gdje ide naš novac. Iznenadilo je saznanje da će nas planirana „sredstva za izradu i održavanje softvera“ ove godine koštati skoro 13 miliona. Najveći dio tih sredstava otići će MUP-u (5,59 miliona) „za održavanje sistema video-nadzora na graničnim prelazima; za izradu i održavanje softvera za ID dokumenta; na održavanje sistema INFOSTREAM, AFIS, za projekat Integrisanog upravljanja granicom, kao i nabavku licenci i održavanje postojećih softverskih rješenja“. Sljedeći potrošač, po veličini, je  Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija. Njima će, planirano je, pripasti iznos od 2,10 miliona.

Ostaje da se vidi da li je lakše bilo napraviti budžet ili obezbijediti neophodnu podršku za njegovo usvajanje. Uz predstavnike parlamentarne većine vladinim zvaničnicima, vjerovatno, predstoje i ozbiljni razgovori u Socijalnom savjetu, posebno sa predstavnicima poslodavaca. Pošto bi se moglo pokazati da dogovor o povećanju minimalne zarade na 250 eura nije tako jednostavno realizovati u momentu kada se mnogi, s mukom, bore da sačuvaju što više postojećih radnih mjesta i po sadašnjim uslovima. Samo da premijer u Savjetu ne zagalami onako kako je to uradio na sastanku sa prosvjetarima.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo