Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPRIJEČENE LIKVIDACIJE U CRNOJ GORI: Osumnjičeni rijetko pred sudom

Objavljeno prije

na

Prema zvaničnim podacima policije, od 2015. godine spriječeno je više od 50 likvidacija. No, u većini slučajeva istražitelji nemaju dovoljno dokaza da osumnjičene za planiranje likvidacije optuže i osude u sudskom postupku

 

Luka Bulatović i Veselin Bubanja uhapšeni su prošlog četvrtka zbog sumnje da su planirali ubistvo novinarke Olivere Lakić. Hapšenje osumnjičenih potvrdio je specijalni tužilac Saša Čađenović, koji je naveo da se još tri pripadnika njihove kriminalne grupe nalaze u pritvoru.

Čađenović je kazao da je tužilaštvo u saradnji sa policijom prikupilo dokaze „do stepena osnovane sumnje“ da su Bubanja, Bulatović,  Goran Rakočević, Filip Bešović i Filip Knežević djelujući u okviru kriminalne organizacije, izvršili krivično djelo – teška tjelesna povreda na štetu novinarke Lakić.

Prema tvrdnjama tužilaštva, nakon što su pripadnici te kriminalne grupe u maju 2018. godine ranili novinarku Lakić, početkom ove godine planirali su i njeno ubistvo. Prema operativnim podacima policije, oni su označeni kao pripadnici kavačkog kriminalnog klana.

Njihov motiv je, prema tvrdnjama tužilaštva, želja da spriječe novinarku da istražuje kriminalne organizacije na teritoriji Crne Gore i njihove veze sa kriminalnim grupama iz regiona. Na pitanje novinara – da li se ranjavanje novinarke povezuje i sa njenim pisanjem o mojkovačkoj fabrici cigareta Tara, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nije dao konkretan odgovor.

,,Ja vam ne mogu tako detaljno i jednostavno odgovoriti. Kazao sam vam princip djelovanja ovih kriminalnih grupa – svi pomalo vam zamjere i onda se nađe neko ko vam je najviše zamjerio i ko tako nešto predloži da se neko ugrozi na ovaj način“, kazao je Katnić novinarima. „Ova kriminalna grupa je to radila i vidjećete iz njihovog djelovanja, lako vam je po osnovu tih imena utvrditi o kome se radi i zaključiti što je, ali u svakom slučaju zasmetao im je njen novinarski rad, istraživački, u pravcu utvrđivanja pripadnika kriminalnih grupa i njihovih aktivnosti“.

Tužilaštvo nije do kraja objasnilo motive napada na novinarku Lakić, niti je otkrilo nalogodavce.

Tokom prošle godine, prema tvrdnjama SDT-a, bilo je još spriječenih likvidacija.

Početkom avgusta hapšenjem Nikšićanina Marka Zorića i državljanina Srbije  Srđana Vušurovića, prema tužilaštvu, spriječene su dvije likvidacije. Zoriću je, ipak, na teret stavljeno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja. On operativno važi za dio nikšićkog ogranka kavačkog kriminalnog klana kojim navodno rukovodi Radovan Mujović, čiji je brat, 20-godišnji Petar, uhapšen 22. oktobra, blizu zgrade kotorske policije, u trenutku kada je u policiji saslušavan  navodni vođa škaljaraca Jovan Vukotić. Mujović je tokom zvaničnog saslušanja u policiji i tužilaštvu negirao policijske tvrdnje da je trebalo da izvrši ubistvo Vukotića.

Prema tvrdnjama nadležnih, na mafijaškom spisku za odstrel našli su se i policijski inspektori i članovi njihovih porodica. Istražitelji tvrde da su hapšenjem kriminalne grupe čiji je organizator i vođa bio ubijeni Alan Kožar, a koja se tereti za ubistvo Podgoričanina Saše Klikovca uspjeli da spriječe još jedan  zločin. Meta je navodno bio Strahinja Koprivica, sin policijskog funkcionera iz Nikšića Duška Koprivice. Specijalni tužilac je saopštio  da je za to ubistvo bilo planirano 200 hiljada eura, dok je kriminalna grupa izdvojila još pola miliona „za ubistvo visoko pozicioniranog pripadnika suprotstavljene kriminalne grupe“ (kavačke).

Početkom juna specijalna tužiteljka Nataša Bošković je saopštila da su Specijalno državno tužilaštvo i policija otkrili kriminalnu grupu koja je planirala ubistvo Gorana Slovinića i Marka Ljubiše Kana u Budvi, kao i M.B. inače žene svjedoka saradnika.

Istražitelji su, tvrde,  u martu uspjeli da spriječe i likvidaciju članova grupe Baranina Jova Đurovića koji, prema operativnim podacima, važi za vođu barskog kriminalnog klana koji sarađuje sa škaljarcima. Glavni SDT, koji je saopštio vijest o spriječenoj likvidaciji, tada nije želio da kaže ko je bio meta.

Prema zvaničnim podacima policije od 2015. godine spriječeno je više od 50 likvidacija. Samo tokom 2018. godine navodno je osujećeno  21 ubistvo, kada su po nalogu specijalnog državnog tužioca uhapšeni pripadnici tri kriminalne grupe koje se terete za više izvršenih, ali i osujećenih ubistava. Te mafijaške organizacije, prema sumnjama SDT-a, formirali su Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i državljanin Albanije Erogen Brajović. Njihove mete, prema navodima naredbe o sprovođenju istrage, bili su, između ostalih, i  glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i njegov sin, te nekadašnji službenici ANB-a, sada funkcioneri u UP Zoran Lazović i Duško Golubović. Osim planiranih zločina, optužnicom se toj kriminalnoj grupi na teret stavlja i ubistvo Kotoranina Gorana Lenca.

Vukotiću je, prema tužilačkom aktu, navodno prioritet bilo ubistvo Golubovića i Lazovića, jer, kako piše, ne rade za njih već je mislio da rade za kavački klan. Za svako ubistvo, bila je određena i cijena. Po sto hiljada eura za ubistvo službenika policije Duška Golubovića i Zorana Lazovića, navodi se  u optužnici.

Bez obzira na operativna saznanja policije, u većini slučajeva istražitelji nemaju dovoljno dokaza da osumnjičene za planiranje likvidacije optuže i osude u sudskom postupku. Iskustvo stečeno tokom prethodnih godina pokazuje kako, nerijetko, nakon zvaničnih izjava da su hapšenjem spriječena ubistva, na kraju uhapšeni završe  sa krivičnom prijavom za nedozvoljeno držanje oružje i eksplozivnih materija.

Svetlana ĐOKIĆ

SLUČAJ OLIVERE LAKIĆ
HRA: Neodgovornost policije

„Novinarki Oliveri Lakić, koja je do sada pretrpjela prijetnje smrću, dva napada u kojima je povrijeđena i saznanje da je u maju u zatvoru vrbovan novi atentator na nju, do danas nije obezbijeđena policijska zaštita, uprkos apelima Akcije za ljudska prava (HRA) i Komisije za praćenje istrage napada na novinare od prije dvije nedjelje“, saopštila je Tea Gorjanc – Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava.

Ona je podsjetila da su u  međuvremenu po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšena dvojica osumnjičenih za planiranje njenog ubistva, koji su pušteni da se brane sa slobode.

Sudija za istragu podgoričkog Višeg suda Miroslav Bašović odbio je predlog Specijalnog državnog tužilaštva da se Bubanji  i Bulatoviću odredi pritvor,  zbog opasnosti da im član te kriminalne grupe Filip Knežević, koji je u bjekstvu, može pomoći da se kriju.

,,Radi se o osobama koje su, prema navodima svjedoka saradnika, pratile novinarku neposredno prije napada na nju 2018. godine, i te informacije prosljeđivale Filipu Kneževiću, koji se sumnjiči da je pucao na nju i ranio je, a koji je i dalje na slobodi”, upozorila je dirketorica HRA.

Ona smatra da je „ponašanje Uprave policije i ANB-a neodgovorno, i da ništa ne može da opravda izostanak hitne procjene bezbjednosti i zaštite novinarke u očigledno rizičnim okolnostima po njenu bezbjednost“.

R.M.

Komentari

FOKUS

TUŽILAČKI ZAKONI I VENECIJANCI PO DRUGI PUT: Početak demontaže DPS pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Raste nervoza među „patriotama“

 

U srijedu je crnogorska Skupština konačno usvojila prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu čime je počela formalna demontaža partijsko-udbaškog pravosuđa koje je režim Mila Đukanovića izgrađivao tokom 30 godišnje vladavine. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je ocijenio donošenje zakona kao „najveći patriotski čin“, dok je jedan od predlagača, poslanik Slaven Radunović, izjavio da se radi o „oslobađanju tužilaštva koje će konačno moći da radi svoj posao odgovorno i bez pritisaka Zorana Lazovića, Brana Mićunovića, Mila Đukanovića itd“.

Noć prije poslanici DPS-a i satelitskih partija su napustili zasijedanje nakon što je većina odbila prijedlog da se odloži usvajanje zakona na 20 dana kako bi se otvorili „razgovori o imenovanju čelnih ljudi u pravosuđu“. DPS je takođe optužio vladajući blok da je zakonsko rješenje „suprotno Ustavu, suprotno mišljenju Evropske komisije i onome što je evropska praksa“.

Kolika je nervoza u taboru DPS-a i njegovih satelita pokazuju i reakcije u ponedjeljak 10. maja, odmah po davanju novog mišljenja Venecijanske komisije (VK) i dan nakon vrlo lošeg izbornog rezultata na lokalnim izborima u Herceg Novom. Naime, prije nego je mišljenje VK i zvanično objavljeno, DPS je zakazao vanrednu pres konferenciju na kojoj je poslanik Danijel Živković preventivno objavio da je mišljenje opet negativno, kao i ranije u martu ove godine, i da „mišljenje VK potvrđuje da je promjena (tužilačkog zakona) protivustavna i protivevropska“. Kasnije se odbrani Ustava i principu podjele vlasti pridružio i poslanik DPS-a Andrija Nikolić pozvavši Abazovića da „ne tumači selektivno“ mišljenje Venecijanaca. Teško da je Nikolićeva izjava ponukana iskustvom nekad vladajućeg DPS-a koji je i te kako „ selektivno tumačio“ ranija mišljenja VK, pogotovo ono koje se ticalo negativnog stava o DPS-ovom Zakonu o slobodi vjeroispovjesti kao i prijedloge VK o izmjenama Ustava kako bi se ojačala nezavisnost tužilaštava. Reakcijama DPS-a se pridružila i Socijaldemokratska partija čija nekadašnja liderka Draginja Vuksanović Stanković je supruga sadašnjeg vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca  (VDT) Ivice Stankovića kome je još 2019. istekao mandat i koji ovog mjeseca stiče uslove za starosnu penziju.

Što se tiče  „mišljenja“ Venecijanaca,  uočava se velika razlika sa ranijim izvještajem. Tada je VK ozbiljno kritikovala brzopletost Vlade i Skupštine u procesu donošenja sistemskog zakona bez ijedne održane javne rasprave i bez konsultacija sa evropskim partnerima. U novom izvještaju nema ni govora o tome da je novi revidirani nacrt zakona „protivustavan i protivevropski“ kako su DPS i sateliti pokušali staviti Venecijancima u usta. Naprotiv, Venecijanska komisija navodi da je sadašnji revidirani nacrt tužilačkog zakona „pripremljen uvažavajući ranije mišljenje VK na ovu temu usvojenu marta 2021.“ te da se „odmah pozdravlja konstruktivnost crnogorskih vlasti i spremnost za dijalog“. Ono što je glavno, VK navodi da sadašnji, već usvojen zakon „predstavlja značajni napredak“ u odnosu na raniji nacrt kao i da je „uvaženo nekoliko ključnih preporuka VK“. Pri tome, na 5. strani izvještaja se navodi da „postoje još neki nedostaci“ za koje se daju sugestije radi poboljšanja ali i da nisu u nesaglasju sa evropskim standardima. U samoj EU ne postoje jedinstveni standardi kojima se uređuje pitanje izbora i kontrole tužilačkih organizacija. U mnogim zemljama EU (Njemačka, Nizozemska, Poljska…) kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, ministar pravde postavlja i smjenjuje glavnog tužioca ili je ministar pravde istovremeno i vrhovni tužilac. Takvo rješenje su ranije predlagali funkcioneri Demokratskog fronta ali je stav EU bio da takvo rješenje ne bi bilo primjereno balkanskim uslovima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLJOPRIVREDNICI I DALJE BEZ AGROBUDŽETA: Na goloj ledini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stočna hrana je sve skuplja, poljoprivrednicima i stočarima država naplaćuje punu akcizu na gorivo za mehanizaciju dok uvoznički lobi nastavlja dominaciju. Kasni, uveliko, i agrobudžet. Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu dok Vlada usvoji taj dokument. A to je tek prvi korak

 

„Poljoprivreda ne može da čeka“, kaže nam Milko Živković, predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore. Pa pritvrđuje primjerom: od početka godine stočna hrana (koncetrat) poskupila je sa 0,3 na više od 0,4 eura po kilogramu. „Kako troškovi ishrane stoke čine oko 60 -70 odsto ukupnih troškova, cijena koncentrovane hrane preko 30 euro centi za kilogram čini ovu proizvodnju nerentabilnom a na 40 centi se ulazi u gubitak“. A cijena stočne hrane nastavlja da raste.

Proizvesti je skupo, a prodati – teško. Gotovo nemoguće, u situaciji kada  trgovci, ugostitelji i hotelijeri još  vagaju stvarne domete predstojeće turističke sezone. Nakon prošlogodišnje katastrofe.

U zalihama sirare Miljanić blizu devet tona kozjeg sira od zimus čeka kupce. Dok Radisav – Rašo Miljanić, jedan od najvećih proizvođača i otkupljivača kozjeg mlijeka u Crnoj Gori, čeka pomoć države. „Mi moramo znati da li imamo podršku države da spasi kozarstvo ili nemamo“.

Crna Gora je 2019. uvezla sira za 16,5 miliona, dok trenutno u Banjanima leži domaći proizvod vrijedan od skoro 100.000 (prema proizvođačkim cijenama) do blizu 200.000 eura (u maloprodaji, uz uračunatu trgovačku maržu koja se kreće do 50 odsto i 21 odsto PDV-a koji se zaračunava na tako formiranu cijenu). Ta informacija je, zimus, prvo zainteresovala medije pa tek onda resorno ministarstvo. Odakle su tada, nakon upita sa TVCG, odgovorili kako su „preduzete aktivnosti“ kako bi se na terenu sagledala cjelokupna situacija  a da će javnost biti blagovremeno upoznata sa konkretnim potezima.

Javnost još čeka, a Miljanić se nada. „Nakon saopštenja Ministarstva poljoprivrede obišla nas je inspekcija i uvjerila se da lagerovana količina sira o kojoj sam pričao postoji, tačno do u kilogram. Popisali su ga i otišli“. Od tada, kaže za Monitor, nema novih vijesti. „Predlagao sam da nađemo model da plasiramo proizvode na tržište, ili za bolnice, škole, domove starih. Ima načina ako ima volje“.

Ima li volje?

Skupštinska rasprava o Vladinom Prijedlogu zakona o budžetu za 2021. godinu počeće tek naredne nedjelje, pa je sada izvjesno da će crnogorski poljoprivrednici i početak juna dočekati bez očekivane, i neophodne, pomoći iz Agrobudžeta.

Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu do usvajanja Agrobudžeta na sjednici Vlade. Pod uslovom da ne dođe do komplikacija. Tek tada slijede pozivi za učešće u raspodjeli predviđenih sredstava, prikupljanje dokumentacije, terenske provjere, odlučivanje i, konačno, raspodjela novca namijenjenog za podršku ratarima, stočarima, vinogradarima, ribarima…

Riječ je, prema predloženom budžetu, o nekih 35 miliona eura, u koje će, prema običajima naslijeđenim od prošlih vlada, biti uračunat i dio tzv. socijalnih davanja (naknade za staračka domaćinstva) u vrijednosti 3,35 miliona. Da barem na papiru  izgleda kako se za poljoprivredu izdvaja više nego što je to zaista slučaj.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEMOKRATE POBJEDNICI IZBORA U HERCEG NOVOM: Brodolom Demokratske partije socijalista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki Novljani vide dvije varijante formiranja vlasti. Ona u kojoj bi Novska lista bila isključena, te bi se u Novom preslikao odnos snaga na vlasti sa državnog nivoa. I druga, gdje bi svih pet lista koje su učestvovale na izborima participirale u izvršnoj vlasti u skladu sa osvojenim mandatima. To bi se moglo zaključiti iz slavljeničkog govora lidera Demokrata, Alekse Bečića koji je sabrao da vlast nakon izbora čini 80 odsto, a opoziciju 20 odsto volje biračkog tijela

 

Brod lokalne uprave u Herceg Novom imao je mirno more i dobar vjetar u nedjelju 9. maja, kada je cjelokupna posada ubilježila politički dobitak, osim barke Demokratske partije socijalista koja je pretrpjela težak brodolom u kome je, očekivano, potopljena.

Na birališta je u nedjelju izašlo 17 hiljada građana Novog, od upisanih 25.590 sa pravom glasa. Na 16.738 važećih glasačkih listića Novljani su većinom zaokružili one političke stranke koje posljednje četiri godine vladaju u ovom primorskom gradu, tako da nekih većih iznenađenja nije bilo osim porasta povjerenja u lokalne stranke, grupe građana čija je politička deviza da vlast na lokalnom nivou treba da bude servis građana za rješavanje lokalnih, komunalnih potreba i  problema, koji nemaju previše dodirnih tačaka sa nacionalnim i identitetskim pitanjima koja opterećuju crnogorsku političku scenu.

Pobjednik nedjeljnih redovnih lokalnih izbora u Novom  je Demokratska Crna Gora, partija čija je lista osvojila najveći broj glasova ili 27,65 odsto, što pretočeno u odborničke mandate čini 10 odborničkih mjesta u Skupštini Opštine Herceg Novi. To je neznatno povećanje u odnosu na rezultat prethodnih lokalnih izbora iz 2017. kada su Demokrate, same, osvojile 9 odborničkih mandata. Međutim, gledano iz perspektive avgustovskih parlamentarnih izbora, na kojima je ova stranka osvojila u Novom 20,68 odsto glasova, postignuti rezultat, sa manjom izlaznošću nego u avgustu 2020, ocjenjuje se kao uzlet Demokrata, koji su osigurali podršku istaknutih Novljana i u izbornu trku ušli sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, nosiocem izborne liste Ni lijevo ni desno – pravac Novi.

Najveće iznenađenje izbora predstavlja sjajan rezultat Novske liste, lokalne političke stranke koja je nastupila samostalno pod sloganom Naš grad, naš brod i osvojila 3.195 glasova ili 7 odborničkih mjesta. U Novskoj listi ističu kako su pojedinačno najjača politička opcija u Herceg Novom, jer su sve ostale liste predstavljene kao koalicije više političkih subjekata. Novska lista osnovana je pred lokalne izbore 2012. godine. U izbornu trku 9. maja ušla je sa pozicije vlasti. U lokalnoj skupštini zauzima tri odbornička mjesta na osnovu kojih je, raspodjelom funkcija prije četiri godine, dobila više značajnih pozicija u izvršnoj vlasti. Imali su mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi, dva opštinska sekretarijata, Turističku organizaciju grada i direktorske fotelje u dva gradska preduzeća. Prethodni rad ih je očigledno preporučio da su zadobili više nego duplo glasova Novljana u odnosu na prethodne izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo