Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPRIJEČENE LIKVIDACIJE U CRNOJ GORI: Osumnjičeni rijetko pred sudom

Objavljeno prije

na

Prema zvaničnim podacima policije, od 2015. godine spriječeno je više od 50 likvidacija. No, u većini slučajeva istražitelji nemaju dovoljno dokaza da osumnjičene za planiranje likvidacije optuže i osude u sudskom postupku

 

Luka Bulatović i Veselin Bubanja uhapšeni su prošlog četvrtka zbog sumnje da su planirali ubistvo novinarke Olivere Lakić. Hapšenje osumnjičenih potvrdio je specijalni tužilac Saša Čađenović, koji je naveo da se još tri pripadnika njihove kriminalne grupe nalaze u pritvoru.

Čađenović je kazao da je tužilaštvo u saradnji sa policijom prikupilo dokaze „do stepena osnovane sumnje“ da su Bubanja, Bulatović,  Goran Rakočević, Filip Bešović i Filip Knežević djelujući u okviru kriminalne organizacije, izvršili krivično djelo – teška tjelesna povreda na štetu novinarke Lakić.

Prema tvrdnjama tužilaštva, nakon što su pripadnici te kriminalne grupe u maju 2018. godine ranili novinarku Lakić, početkom ove godine planirali su i njeno ubistvo. Prema operativnim podacima policije, oni su označeni kao pripadnici kavačkog kriminalnog klana.

Njihov motiv je, prema tvrdnjama tužilaštva, želja da spriječe novinarku da istražuje kriminalne organizacije na teritoriji Crne Gore i njihove veze sa kriminalnim grupama iz regiona. Na pitanje novinara – da li se ranjavanje novinarke povezuje i sa njenim pisanjem o mojkovačkoj fabrici cigareta Tara, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nije dao konkretan odgovor.

,,Ja vam ne mogu tako detaljno i jednostavno odgovoriti. Kazao sam vam princip djelovanja ovih kriminalnih grupa – svi pomalo vam zamjere i onda se nađe neko ko vam je najviše zamjerio i ko tako nešto predloži da se neko ugrozi na ovaj način“, kazao je Katnić novinarima. „Ova kriminalna grupa je to radila i vidjećete iz njihovog djelovanja, lako vam je po osnovu tih imena utvrditi o kome se radi i zaključiti što je, ali u svakom slučaju zasmetao im je njen novinarski rad, istraživački, u pravcu utvrđivanja pripadnika kriminalnih grupa i njihovih aktivnosti“.

Tužilaštvo nije do kraja objasnilo motive napada na novinarku Lakić, niti je otkrilo nalogodavce.

Tokom prošle godine, prema tvrdnjama SDT-a, bilo je još spriječenih likvidacija.

Početkom avgusta hapšenjem Nikšićanina Marka Zorića i državljanina Srbije  Srđana Vušurovića, prema tužilaštvu, spriječene su dvije likvidacije. Zoriću je, ipak, na teret stavljeno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja. On operativno važi za dio nikšićkog ogranka kavačkog kriminalnog klana kojim navodno rukovodi Radovan Mujović, čiji je brat, 20-godišnji Petar, uhapšen 22. oktobra, blizu zgrade kotorske policije, u trenutku kada je u policiji saslušavan  navodni vođa škaljaraca Jovan Vukotić. Mujović je tokom zvaničnog saslušanja u policiji i tužilaštvu negirao policijske tvrdnje da je trebalo da izvrši ubistvo Vukotića.

Prema tvrdnjama nadležnih, na mafijaškom spisku za odstrel našli su se i policijski inspektori i članovi njihovih porodica. Istražitelji tvrde da su hapšenjem kriminalne grupe čiji je organizator i vođa bio ubijeni Alan Kožar, a koja se tereti za ubistvo Podgoričanina Saše Klikovca uspjeli da spriječe još jedan  zločin. Meta je navodno bio Strahinja Koprivica, sin policijskog funkcionera iz Nikšića Duška Koprivice. Specijalni tužilac je saopštio  da je za to ubistvo bilo planirano 200 hiljada eura, dok je kriminalna grupa izdvojila još pola miliona „za ubistvo visoko pozicioniranog pripadnika suprotstavljene kriminalne grupe“ (kavačke).

Početkom juna specijalna tužiteljka Nataša Bošković je saopštila da su Specijalno državno tužilaštvo i policija otkrili kriminalnu grupu koja je planirala ubistvo Gorana Slovinića i Marka Ljubiše Kana u Budvi, kao i M.B. inače žene svjedoka saradnika.

Istražitelji su, tvrde,  u martu uspjeli da spriječe i likvidaciju članova grupe Baranina Jova Đurovića koji, prema operativnim podacima, važi za vođu barskog kriminalnog klana koji sarađuje sa škaljarcima. Glavni SDT, koji je saopštio vijest o spriječenoj likvidaciji, tada nije želio da kaže ko je bio meta.

Prema zvaničnim podacima policije od 2015. godine spriječeno je više od 50 likvidacija. Samo tokom 2018. godine navodno je osujećeno  21 ubistvo, kada su po nalogu specijalnog državnog tužioca uhapšeni pripadnici tri kriminalne grupe koje se terete za više izvršenih, ali i osujećenih ubistava. Te mafijaške organizacije, prema sumnjama SDT-a, formirali su Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i državljanin Albanije Erogen Brajović. Njihove mete, prema navodima naredbe o sprovođenju istrage, bili su, između ostalih, i  glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i njegov sin, te nekadašnji službenici ANB-a, sada funkcioneri u UP Zoran Lazović i Duško Golubović. Osim planiranih zločina, optužnicom se toj kriminalnoj grupi na teret stavlja i ubistvo Kotoranina Gorana Lenca.

Vukotiću je, prema tužilačkom aktu, navodno prioritet bilo ubistvo Golubovića i Lazovića, jer, kako piše, ne rade za njih već je mislio da rade za kavački klan. Za svako ubistvo, bila je određena i cijena. Po sto hiljada eura za ubistvo službenika policije Duška Golubovića i Zorana Lazovića, navodi se  u optužnici.

Bez obzira na operativna saznanja policije, u većini slučajeva istražitelji nemaju dovoljno dokaza da osumnjičene za planiranje likvidacije optuže i osude u sudskom postupku. Iskustvo stečeno tokom prethodnih godina pokazuje kako, nerijetko, nakon zvaničnih izjava da su hapšenjem spriječena ubistva, na kraju uhapšeni završe  sa krivičnom prijavom za nedozvoljeno držanje oružje i eksplozivnih materija.

Svetlana ĐOKIĆ

SLUČAJ OLIVERE LAKIĆ
HRA: Neodgovornost policije

„Novinarki Oliveri Lakić, koja je do sada pretrpjela prijetnje smrću, dva napada u kojima je povrijeđena i saznanje da je u maju u zatvoru vrbovan novi atentator na nju, do danas nije obezbijeđena policijska zaštita, uprkos apelima Akcije za ljudska prava (HRA) i Komisije za praćenje istrage napada na novinare od prije dvije nedjelje“, saopštila je Tea Gorjanc – Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava.

Ona je podsjetila da su u  međuvremenu po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšena dvojica osumnjičenih za planiranje njenog ubistva, koji su pušteni da se brane sa slobode.

Sudija za istragu podgoričkog Višeg suda Miroslav Bašović odbio je predlog Specijalnog državnog tužilaštva da se Bubanji  i Bulatoviću odredi pritvor,  zbog opasnosti da im član te kriminalne grupe Filip Knežević, koji je u bjekstvu, može pomoći da se kriju.

,,Radi se o osobama koje su, prema navodima svjedoka saradnika, pratile novinarku neposredno prije napada na nju 2018. godine, i te informacije prosljeđivale Filipu Kneževiću, koji se sumnjiči da je pucao na nju i ranio je, a koji je i dalje na slobodi”, upozorila je dirketorica HRA.

Ona smatra da je „ponašanje Uprave policije i ANB-a neodgovorno, i da ništa ne može da opravda izostanak hitne procjene bezbjednosti i zaštite novinarke u očigledno rizičnim okolnostima po njenu bezbjednost“.

R.M.

Komentari

FOKUS

REKONSTRUKCIJA VLADE: Otvaranje dveri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vladajuće partije tek se pozicioniraju, očekujući da URA prelomi na njihovu stranu, i da tada započnu stvarni pregovori o podjeli vlasti. A pozicionira se i premijer, potvrđujući sumnje da je upućen u započetu igru. U kojoj će evropske integracije ustupiti mjesto Vučićevom otvorenom Balkanu, sve sa nadom domaćih i izvanjih  promotera da će nas to dovesti do novog srpskog sveta

 

Tri mjeseca otkako je Vlada Zdravka Krivokapića izgubila podršku parlamentarne većine, zahuhtavaju se razgovori o njenoj rekonstrukciji.

Koliko su u tom naumu ozbiljne tri vladajuće koalicije i premijer koji u pregovorima zastupa samog sebe, kao osamostaljeni (usamljeni) predvodnik koalicije Za budućnost Crne Gore, možemo vidjeti iz onoga što se čini kao neupitno nakon dosadašnjih razgovora i prepucavanja partijskim saopštenjima.

I buduću, rekonstruisanu, Vladu predvodiće sadašnji premijer, odnosno, „običan lažov i izdajnička tranja“ (citat Marina Jočić, DF). Ostanak u Vladi garantovao je i ministru finansija – „članu međunarodne kriminalen grupe“ (Nebojša Medojević, predsjednik PzP i jedan od lidera DF-a) i potpredsjedniku Vlade koji je, prema najnovijim saznanjima njegovih koalicionih partnera skupa sa svojom partijom (URA) htio, tokom nedavnih događaja na Cetinju, da „preda vlast u ruke Veselinu Veljoviću“ (saopštenje Demokrata).

Pored pomenute trojice okosnicu nove Vlade trebalo bi da čine oni koji uz DPS, prema mišljenju Demokrata, „predstavljaju političku dvoglavu zmiju koja sikće otrove u vidu mržnje, uvreda i podmetanja“ (DF), skupa sa „najobičnijim titoistima koji se lažno predstavljaju demokratama“ (iz saopštenja DF-a o Demokratama). U novoj Vladi, slažu se njeni mogući konstituenti, mjesta bi trebalo da bude i za nacionalne manjinske partije, iste one koje „prekopavaju kosti žrtava iz Srebrenice da bi ih koristili u dnevno-političke svrhe“  (poslanik DF-a i predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović).

Konačno, na mjestu predsjednika Skupštine Crne Gore ostao bi Aleksa Bečić, koji  (GP URA)  napušta evropski kurs, moguće, „zbog prijetnji beogradskih tabloida o navodnom snimku“.

Sve ovo i još mnogo toga  što se ne citira u pristojnim novinama, jedni o drugima rekli su sadašnji koalicioni partneri. Uglavnom, od momenta kada je Vlada, sredinom juna, i zvanično izgubila podršku parlamentarne većine. Nakon što je parlament, uz pomoć glasova opozicionih poslanika, usvojio Deklaraciju o Srebrenici i na prijedlog premijera Krivokapića, a uz podršku DPS-a, razriješio ministra pravde Vladimira Leposavića. „Sada resetujemo stanje na nulu i tražimo novi dogovor. Pozdravljamo vas i neka vam je srećan DPS”, obznanio je šef poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović odluku da napuste parlament.

Svjedočimo novom početku. Uz demonstriranu dozu međusobnog povjerenja, razumjevanja, pristojnosti i spremnosti na kompromis,  očekivati je da kriza koja traje, praktično, od 31. avgusta prošle godine uskoro bude prevaziđena. Samo se ne zna da li će rezultat dogovora biti nova Vlada ili novi izbori.

Aleksa Bečić je optimista, pa očekuje da ćemo dobiti Vladu koja će trajati do 2024. i termina za raspisivanje redovnih parlamentarnih izbora. Dogovor je moguć, a iz pregovora i dogovora o rekonstrukciji Vlade „ni na jedan način nije izostavljen GP URA”, kaže predsjednik parlamenta ističući potrebu da parlamentarna većina bude osnažena i manjinskim partijama. I skidajući sa sebe i svoje partije odgovornost za rezultate ekspertske, odnosno, apostolske Vlade, pošto Demokrate, saznajemo to sa nekih 10 mjeseci zakašnjenja, nijesu bile saglasne sa načinom na koji je ona formirana. ,,Mi smo se zalagali za to da niko ne može biti diskriminisan. Šta je to ekspert? Gdje je to definisano? To što je neko političar, ne znači da nije ekspert…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DIPLOMATSKA I MEDIJSKA OFANZIVA MILA ĐUKANOVIĆA: Ponovno aktiviranje ruskih zavjera kao slamka spasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako beogradski prijatelj i kolega Aleksandar Vučić nije uspio preko svojih medijskih i duhovnih trovača mobilizirati dovoljan broj crnogorskih „patriota“ i ljubitelja lika i djela predsjednika Mila Đukanovića radi odbrane njegovog privatnog feuda, došlo je vrijeme da pozvoni telefon u Moskvi

 

Nakon što su slab odziv crnogorskih građana i akcija policije pokvarili cetinjski happening 5. septembra da se preko ulice i uz pomoć tajnih službi i medijske demagogije opet krene u novu „odbranu Crne Gore“ (tj. nagomilanog bogatstva i nekažnjivosti DPS vrhuške) lopta se opet prebacila na diplomatski i medijski teren ne bi li se povratilo sve više poljuljano povjerenje u stari režim. Kako beogradski prijatelj i kolega Aleksandar Vučić nije uspio preko svojih medijskih i duhovnih trovača mobilizirati dovoljan broj crnogorskih „patriota“ i ljubitelja lika i djela predsjednika Mila Đukanovića radi odbrane njegovog privatnog feuda, došlo je vrijeme da pozvoni telefon u Moskvi.

U toku je godišnje zasijedanje Generalne skupštine Ujedinjenih Nacija u Njujorku koje traje od 21. do 27. septembra i koje je okupilo preko 130 šefova i vlada država članica. U utorak je govorio i američki predsjednik Džo Bajden kome je ovo prvo pojavljivanje na tako velikom samitu svjetskih državnika. Nije tajna da mnogi državnici priželjkuju, ako ne susret, a ono slikanje i razgovor od desetak sekundi za koji se raznim lobističkim firmama u Americi nude milionske svote. Kod nas su se već pojavile nepotvrđene tvrdnje u regionalnoj štampi da se nudi nevjerovatnih 15 miliona dolara za Đukanovićevo slikanje sa Bajdenom i razmjenu od pet-šest riječi. Takav scenario bi dobro došao kao potvrda da DPS klika i dalje stoji na putu evroatlantskih integracija i da ponovo uživa podršku Amerike koja se počela distancirati od režima nakon Đukanovićevog povratka na mjesto predsjednika njegove „države“ u maju 2018. godine.

Nevezano za gore spomenutu sumu, nesporno je da DPS diplomatija, lobisti i inostrani saveznici pokušavaju ovih dana da dogovore termine za susrete sa visokim američkim zvaničnicima, kako je Monitoru potvrdilo nekoliko izvora u Vašingtonu. Uz zahtjeve za susret se obavezno prilaže i nedavno objavljena studija Digitalnog forenzičnog centra Crne Gore (DFC), čije osnivanje je podržala Vlada Sjedinjenih Američkih Država  2019. godine i koji djeluje u okviru Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG). Njegov predsjednik Savo Kentera je prije dvije godine, u vrijeme čvrstorukaške vladavine Đukanovića, izjavio Vijestima da je jedan od primarnih ciljeva DFC-a da „razotkriju sve one koji pokušavaju da podrivaju naš politički i demokratski sistem i unesu haos i nerede u određenim zemljama“. Neki su se ponadali, s obziromna to da Atlantski savez promovira zapadne i evroatlantske vrijednosti, da će to raditi i njihova podružnica u Crnoj Gori, uprkos Kenterinoj retorici koja podsjeća na sovjetsko-komunističku borbu protiv unutrašnjih i vanjskih neprijatelja.

Gorepomenuta studija od stotinu stranica nosi naziv Uloga Rusije na Balkanu: Slučaj Crne Gore i opširno se bavi raznim ruskim subverzivnim oblicima djelovanja kojim se „potkopava prozapadna politika Đukanovića“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo