Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPRIJEČENE LIKVIDACIJE U CRNOJ GORI: Osumnjičeni rijetko pred sudom

Objavljeno prije

na

Prema zvaničnim podacima policije, od 2015. godine spriječeno je više od 50 likvidacija. No, u većini slučajeva istražitelji nemaju dovoljno dokaza da osumnjičene za planiranje likvidacije optuže i osude u sudskom postupku

 

Luka Bulatović i Veselin Bubanja uhapšeni su prošlog četvrtka zbog sumnje da su planirali ubistvo novinarke Olivere Lakić. Hapšenje osumnjičenih potvrdio je specijalni tužilac Saša Čađenović, koji je naveo da se još tri pripadnika njihove kriminalne grupe nalaze u pritvoru.

Čađenović je kazao da je tužilaštvo u saradnji sa policijom prikupilo dokaze „do stepena osnovane sumnje“ da su Bubanja, Bulatović,  Goran Rakočević, Filip Bešović i Filip Knežević djelujući u okviru kriminalne organizacije, izvršili krivično djelo – teška tjelesna povreda na štetu novinarke Lakić.

Prema tvrdnjama tužilaštva, nakon što su pripadnici te kriminalne grupe u maju 2018. godine ranili novinarku Lakić, početkom ove godine planirali su i njeno ubistvo. Prema operativnim podacima policije, oni su označeni kao pripadnici kavačkog kriminalnog klana.

Njihov motiv je, prema tvrdnjama tužilaštva, želja da spriječe novinarku da istražuje kriminalne organizacije na teritoriji Crne Gore i njihove veze sa kriminalnim grupama iz regiona. Na pitanje novinara – da li se ranjavanje novinarke povezuje i sa njenim pisanjem o mojkovačkoj fabrici cigareta Tara, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nije dao konkretan odgovor.

,,Ja vam ne mogu tako detaljno i jednostavno odgovoriti. Kazao sam vam princip djelovanja ovih kriminalnih grupa – svi pomalo vam zamjere i onda se nađe neko ko vam je najviše zamjerio i ko tako nešto predloži da se neko ugrozi na ovaj način“, kazao je Katnić novinarima. „Ova kriminalna grupa je to radila i vidjećete iz njihovog djelovanja, lako vam je po osnovu tih imena utvrditi o kome se radi i zaključiti što je, ali u svakom slučaju zasmetao im je njen novinarski rad, istraživački, u pravcu utvrđivanja pripadnika kriminalnih grupa i njihovih aktivnosti“.

Tužilaštvo nije do kraja objasnilo motive napada na novinarku Lakić, niti je otkrilo nalogodavce.

Tokom prošle godine, prema tvrdnjama SDT-a, bilo je još spriječenih likvidacija.

Početkom avgusta hapšenjem Nikšićanina Marka Zorića i državljanina Srbije  Srđana Vušurovića, prema tužilaštvu, spriječene su dvije likvidacije. Zoriću je, ipak, na teret stavljeno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja. On operativno važi za dio nikšićkog ogranka kavačkog kriminalnog klana kojim navodno rukovodi Radovan Mujović, čiji je brat, 20-godišnji Petar, uhapšen 22. oktobra, blizu zgrade kotorske policije, u trenutku kada je u policiji saslušavan  navodni vođa škaljaraca Jovan Vukotić. Mujović je tokom zvaničnog saslušanja u policiji i tužilaštvu negirao policijske tvrdnje da je trebalo da izvrši ubistvo Vukotića.

Prema tvrdnjama nadležnih, na mafijaškom spisku za odstrel našli su se i policijski inspektori i članovi njihovih porodica. Istražitelji tvrde da su hapšenjem kriminalne grupe čiji je organizator i vođa bio ubijeni Alan Kožar, a koja se tereti za ubistvo Podgoričanina Saše Klikovca uspjeli da spriječe još jedan  zločin. Meta je navodno bio Strahinja Koprivica, sin policijskog funkcionera iz Nikšića Duška Koprivice. Specijalni tužilac je saopštio  da je za to ubistvo bilo planirano 200 hiljada eura, dok je kriminalna grupa izdvojila još pola miliona „za ubistvo visoko pozicioniranog pripadnika suprotstavljene kriminalne grupe“ (kavačke).

Početkom juna specijalna tužiteljka Nataša Bošković je saopštila da su Specijalno državno tužilaštvo i policija otkrili kriminalnu grupu koja je planirala ubistvo Gorana Slovinića i Marka Ljubiše Kana u Budvi, kao i M.B. inače žene svjedoka saradnika.

Istražitelji su, tvrde,  u martu uspjeli da spriječe i likvidaciju članova grupe Baranina Jova Đurovića koji, prema operativnim podacima, važi za vođu barskog kriminalnog klana koji sarađuje sa škaljarcima. Glavni SDT, koji je saopštio vijest o spriječenoj likvidaciji, tada nije želio da kaže ko je bio meta.

Prema zvaničnim podacima policije od 2015. godine spriječeno je više od 50 likvidacija. Samo tokom 2018. godine navodno je osujećeno  21 ubistvo, kada su po nalogu specijalnog državnog tužioca uhapšeni pripadnici tri kriminalne grupe koje se terete za više izvršenih, ali i osujećenih ubistava. Te mafijaške organizacije, prema sumnjama SDT-a, formirali su Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i državljanin Albanije Erogen Brajović. Njihove mete, prema navodima naredbe o sprovođenju istrage, bili su, između ostalih, i  glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i njegov sin, te nekadašnji službenici ANB-a, sada funkcioneri u UP Zoran Lazović i Duško Golubović. Osim planiranih zločina, optužnicom se toj kriminalnoj grupi na teret stavlja i ubistvo Kotoranina Gorana Lenca.

Vukotiću je, prema tužilačkom aktu, navodno prioritet bilo ubistvo Golubovića i Lazovića, jer, kako piše, ne rade za njih već je mislio da rade za kavački klan. Za svako ubistvo, bila je određena i cijena. Po sto hiljada eura za ubistvo službenika policije Duška Golubovića i Zorana Lazovića, navodi se  u optužnici.

Bez obzira na operativna saznanja policije, u većini slučajeva istražitelji nemaju dovoljno dokaza da osumnjičene za planiranje likvidacije optuže i osude u sudskom postupku. Iskustvo stečeno tokom prethodnih godina pokazuje kako, nerijetko, nakon zvaničnih izjava da su hapšenjem spriječena ubistva, na kraju uhapšeni završe  sa krivičnom prijavom za nedozvoljeno držanje oružje i eksplozivnih materija.

Svetlana ĐOKIĆ

SLUČAJ OLIVERE LAKIĆ
HRA: Neodgovornost policije

„Novinarki Oliveri Lakić, koja je do sada pretrpjela prijetnje smrću, dva napada u kojima je povrijeđena i saznanje da je u maju u zatvoru vrbovan novi atentator na nju, do danas nije obezbijeđena policijska zaštita, uprkos apelima Akcije za ljudska prava (HRA) i Komisije za praćenje istrage napada na novinare od prije dvije nedjelje“, saopštila je Tea Gorjanc – Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava.

Ona je podsjetila da su u  međuvremenu po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšena dvojica osumnjičenih za planiranje njenog ubistva, koji su pušteni da se brane sa slobode.

Sudija za istragu podgoričkog Višeg suda Miroslav Bašović odbio je predlog Specijalnog državnog tužilaštva da se Bubanji  i Bulatoviću odredi pritvor,  zbog opasnosti da im član te kriminalne grupe Filip Knežević, koji je u bjekstvu, može pomoći da se kriju.

,,Radi se o osobama koje su, prema navodima svjedoka saradnika, pratile novinarku neposredno prije napada na nju 2018. godine, i te informacije prosljeđivale Filipu Kneževiću, koji se sumnjiči da je pucao na nju i ranio je, a koji je i dalje na slobodi”, upozorila je dirketorica HRA.

Ona smatra da je „ponašanje Uprave policije i ANB-a neodgovorno, i da ništa ne može da opravda izostanak hitne procjene bezbjednosti i zaštite novinarke u očigledno rizičnim okolnostima po njenu bezbjednost“.

R.M.

Komentari

FOKUS

POTPISAN TEMELJNI UGOVOR IZMEĐU VLADE I SPC-a: Ispalo, tako, kako je ispalo 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Patrijarh SPC-a  Porfirije i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin. Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i oštrih prepirki o ulozi i mjestu Srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore

 

U srijedu ujutro je osvanula vijest da su u Vili Gorica predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i njegova Svetost patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije Perić iznenada i konačno stavili potpise na Temeljni ugovor (TU) kojim se uređuju odnosi između države i većinske crkve u Crnoj Gori. U tu svrhu patrijarh i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Glavni domaćin, predsjednik Vlade, je 31. jula izjavio da je informacija da će Temeljni ugovor biti potpisan 3. avgusta zapravo „dezinformacija“ kao i da sami datum još nije bio preciziran. Na jučerašnjem presu je kazao  da nije znao datum već je očekivao 6. ili 14. avgust ali je ispalo tako kako je ispalo.

Tehnički čitava operacija je izvedena maltene besprijekorno. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin.  Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i često oštrih prepirki o ulozi i mjestu srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore.

Ubrzo je stiglo saopštenje Demokratske patrije socijalista (DPS) i njenih satelita kojim se traži izglasavanje nepovjerenja Vladi radi „zaštite vitalnih državnih interesa Crne Gore“ i očuvanja „šansi da naša zemlja krene putem evropske integracije“.  Vlada je optužena da je „stavila odnos sa SPC-om u prvi plan“, da je „dovela do podizanja tenzija u društvu“ te da je izgubljeno vrijeme za kvalitetno ispunjavanje obaveza iz evropske agende“. Dostavljeni su potpisi 36 poslanika, bez Bošnjačke stranke (BS) i Albanske koalicije. Da bi oborili Vladu DPS-u će trebati i makar jedna glas iz stare parlamentarne većine. Iz Vlade i URA-e je odgovoreno da je ugovor sa SPC-om  „formalno-pravno marginalno pitanje koje određenim političkim strukturama dugo vremena služi kao koristan politički alat za destabilizaciju i polarizaciju društva“ te da se treba okrenuti životnim pitanjima, suzbiti kriminal i ubrzati evropske integracije. URA je podsjetila da je u junu navršeno 10 godina od početka pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU) i da za čitavih 10 godina, Crna Gora je, kao najuspješniji pregovarač, uspjela privremeno zatvoriti samo 3 od 33 poglavlja.

Ove godine se navršava i 10 godina od Temeljnog ugovora koji je kao prijedlog DPS-ovoj Vladi tada dostavio pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović. Iz crkve je rečeno da na taj dokument, koji je inače bio puno povoljniji za crnogorske državne i nacionalne interese, nikada nije odgovoreno. Ugovor je trebao potpisati mitropolit Amfilohije u ime Episkopskog savjeta Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Mnogi analitičari smatraju da je lideru DPS-a, sedmostrukom premijeru i dvostrukom predsjedniku zemlje Milu Đukanoviću više odgovaralo da drži pitanje odnosa sa SPC-om otvorenim i da koristi i podgrijava podjele u društvu kako bi lakše vladao. Đukanović je prve predsjedničke izbore 1997. godine dobrim dijelom dobio zahvaljujući podršci mitropolita Amfilohija koji mu je prije toga upriličio i posjetu Patrijaršiji u Beogradu i slikanje sa tadašnjim patrijarhom Pavlom. I referendum za nezavisnost 2006. godine je prošao bez problema zahvaljujući cetinjskom mitropolitu koji je upadljivo ostao po strani odbijajući da javno podrži blok za ostanak u zajednici sa Srbijom. Mitropolit je dosljedno pomagao režim uvijek skrećući zapaljivim izjavama fokus sa gorućih životnih tema na identitetska pitanja i tumačenje prošlosti.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo