Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPRIJEČENE LIKVIDACIJE U CRNOJ GORI: Osumnjičeni rijetko pred sudom

Objavljeno prije

na

Prema zvaničnim podacima policije, od 2015. godine spriječeno je više od 50 likvidacija. No, u većini slučajeva istražitelji nemaju dovoljno dokaza da osumnjičene za planiranje likvidacije optuže i osude u sudskom postupku

 

Luka Bulatović i Veselin Bubanja uhapšeni su prošlog četvrtka zbog sumnje da su planirali ubistvo novinarke Olivere Lakić. Hapšenje osumnjičenih potvrdio je specijalni tužilac Saša Čađenović, koji je naveo da se još tri pripadnika njihove kriminalne grupe nalaze u pritvoru.

Čađenović je kazao da je tužilaštvo u saradnji sa policijom prikupilo dokaze „do stepena osnovane sumnje“ da su Bubanja, Bulatović,  Goran Rakočević, Filip Bešović i Filip Knežević djelujući u okviru kriminalne organizacije, izvršili krivično djelo – teška tjelesna povreda na štetu novinarke Lakić.

Prema tvrdnjama tužilaštva, nakon što su pripadnici te kriminalne grupe u maju 2018. godine ranili novinarku Lakić, početkom ove godine planirali su i njeno ubistvo. Prema operativnim podacima policije, oni su označeni kao pripadnici kavačkog kriminalnog klana.

Njihov motiv je, prema tvrdnjama tužilaštva, želja da spriječe novinarku da istražuje kriminalne organizacije na teritoriji Crne Gore i njihove veze sa kriminalnim grupama iz regiona. Na pitanje novinara – da li se ranjavanje novinarke povezuje i sa njenim pisanjem o mojkovačkoj fabrici cigareta Tara, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nije dao konkretan odgovor.

,,Ja vam ne mogu tako detaljno i jednostavno odgovoriti. Kazao sam vam princip djelovanja ovih kriminalnih grupa – svi pomalo vam zamjere i onda se nađe neko ko vam je najviše zamjerio i ko tako nešto predloži da se neko ugrozi na ovaj način“, kazao je Katnić novinarima. „Ova kriminalna grupa je to radila i vidjećete iz njihovog djelovanja, lako vam je po osnovu tih imena utvrditi o kome se radi i zaključiti što je, ali u svakom slučaju zasmetao im je njen novinarski rad, istraživački, u pravcu utvrđivanja pripadnika kriminalnih grupa i njihovih aktivnosti“.

Tužilaštvo nije do kraja objasnilo motive napada na novinarku Lakić, niti je otkrilo nalogodavce.

Tokom prošle godine, prema tvrdnjama SDT-a, bilo je još spriječenih likvidacija.

Početkom avgusta hapšenjem Nikšićanina Marka Zorića i državljanina Srbije  Srđana Vušurovića, prema tužilaštvu, spriječene su dvije likvidacije. Zoriću je, ipak, na teret stavljeno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja. On operativno važi za dio nikšićkog ogranka kavačkog kriminalnog klana kojim navodno rukovodi Radovan Mujović, čiji je brat, 20-godišnji Petar, uhapšen 22. oktobra, blizu zgrade kotorske policije, u trenutku kada je u policiji saslušavan  navodni vođa škaljaraca Jovan Vukotić. Mujović je tokom zvaničnog saslušanja u policiji i tužilaštvu negirao policijske tvrdnje da je trebalo da izvrši ubistvo Vukotića.

Prema tvrdnjama nadležnih, na mafijaškom spisku za odstrel našli su se i policijski inspektori i članovi njihovih porodica. Istražitelji tvrde da su hapšenjem kriminalne grupe čiji je organizator i vođa bio ubijeni Alan Kožar, a koja se tereti za ubistvo Podgoričanina Saše Klikovca uspjeli da spriječe još jedan  zločin. Meta je navodno bio Strahinja Koprivica, sin policijskog funkcionera iz Nikšića Duška Koprivice. Specijalni tužilac je saopštio  da je za to ubistvo bilo planirano 200 hiljada eura, dok je kriminalna grupa izdvojila još pola miliona „za ubistvo visoko pozicioniranog pripadnika suprotstavljene kriminalne grupe“ (kavačke).

Početkom juna specijalna tužiteljka Nataša Bošković je saopštila da su Specijalno državno tužilaštvo i policija otkrili kriminalnu grupu koja je planirala ubistvo Gorana Slovinića i Marka Ljubiše Kana u Budvi, kao i M.B. inače žene svjedoka saradnika.

Istražitelji su, tvrde,  u martu uspjeli da spriječe i likvidaciju članova grupe Baranina Jova Đurovića koji, prema operativnim podacima, važi za vođu barskog kriminalnog klana koji sarađuje sa škaljarcima. Glavni SDT, koji je saopštio vijest o spriječenoj likvidaciji, tada nije želio da kaže ko je bio meta.

Prema zvaničnim podacima policije od 2015. godine spriječeno je više od 50 likvidacija. Samo tokom 2018. godine navodno je osujećeno  21 ubistvo, kada su po nalogu specijalnog državnog tužioca uhapšeni pripadnici tri kriminalne grupe koje se terete za više izvršenih, ali i osujećenih ubistava. Te mafijaške organizacije, prema sumnjama SDT-a, formirali su Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i državljanin Albanije Erogen Brajović. Njihove mete, prema navodima naredbe o sprovođenju istrage, bili su, između ostalih, i  glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i njegov sin, te nekadašnji službenici ANB-a, sada funkcioneri u UP Zoran Lazović i Duško Golubović. Osim planiranih zločina, optužnicom se toj kriminalnoj grupi na teret stavlja i ubistvo Kotoranina Gorana Lenca.

Vukotiću je, prema tužilačkom aktu, navodno prioritet bilo ubistvo Golubovića i Lazovića, jer, kako piše, ne rade za njih već je mislio da rade za kavački klan. Za svako ubistvo, bila je određena i cijena. Po sto hiljada eura za ubistvo službenika policije Duška Golubovića i Zorana Lazovića, navodi se  u optužnici.

Bez obzira na operativna saznanja policije, u većini slučajeva istražitelji nemaju dovoljno dokaza da osumnjičene za planiranje likvidacije optuže i osude u sudskom postupku. Iskustvo stečeno tokom prethodnih godina pokazuje kako, nerijetko, nakon zvaničnih izjava da su hapšenjem spriječena ubistva, na kraju uhapšeni završe  sa krivičnom prijavom za nedozvoljeno držanje oružje i eksplozivnih materija.

Svetlana ĐOKIĆ

SLUČAJ OLIVERE LAKIĆ
HRA: Neodgovornost policije

„Novinarki Oliveri Lakić, koja je do sada pretrpjela prijetnje smrću, dva napada u kojima je povrijeđena i saznanje da je u maju u zatvoru vrbovan novi atentator na nju, do danas nije obezbijeđena policijska zaštita, uprkos apelima Akcije za ljudska prava (HRA) i Komisije za praćenje istrage napada na novinare od prije dvije nedjelje“, saopštila je Tea Gorjanc – Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava.

Ona je podsjetila da su u  međuvremenu po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšena dvojica osumnjičenih za planiranje njenog ubistva, koji su pušteni da se brane sa slobode.

Sudija za istragu podgoričkog Višeg suda Miroslav Bašović odbio je predlog Specijalnog državnog tužilaštva da se Bubanji  i Bulatoviću odredi pritvor,  zbog opasnosti da im član te kriminalne grupe Filip Knežević, koji je u bjekstvu, može pomoći da se kriju.

,,Radi se o osobama koje su, prema navodima svjedoka saradnika, pratile novinarku neposredno prije napada na nju 2018. godine, i te informacije prosljeđivale Filipu Kneževiću, koji se sumnjiči da je pucao na nju i ranio je, a koji je i dalje na slobodi”, upozorila je dirketorica HRA.

Ona smatra da je „ponašanje Uprave policije i ANB-a neodgovorno, i da ništa ne može da opravda izostanak hitne procjene bezbjednosti i zaštite novinarke u očigledno rizičnim okolnostima po njenu bezbjednost“.

R.M.

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo