Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STRATEŠKI INVESTITORI U DOBA PANDEMIJE: Ko kome pomaže

Objavljeno prije

na

Vlada, NKT, ljekari, svi se do neba zahvaljuju na  poklonima nekolicine stranih investitora. Neka i red je. Ali da vidimo ko je prvi počeo sa darivanjem. Ko je poklanjao ono najvrjednije što ima. Odvajao dio po dio svoje obale

 

Premijer Duško Marković lično se obratio vodećim stranim investitorima u Crnoj Gori sa molbom da priteknu u pomoć crnogorskom zdravstvu u vrijeme pandemije virusa korona i pošalju, u okviru svojih mogućnosti, novac, deficitarnu robu,  medicinsku i zaštitnu opremu. Na ljubazan poziv premijera, možda i opomenu, investitori su se odazvali, krenule su donacije, jedna od druge bogatija. Najprije je egipatski biznismen Samih Saviris, vlasnik švajcarske kompanije Orascom Development, zakupac poluostrva Luštica, uplatio pola miliona eura na račun Nacionalnog koordinacionog tijela, što je najveći iznos pojedinačne uplate  od početka epidemije koja je zahvatila Crnu Goru.

Nedugo potom, krenula je pomoć iz Grčke i Ujedinjenih Arapskih Emirata za koju se pobrinuo grčki biznismen Petros Statis, vlasnik Universal Capital banke, poznatiji kao rukovodilac kompanije Adriatic properties, zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer i vlasnik nekoliko medija u Crnoj Gori.  Statis je pripremio preko 3,5 tone medicinske opreme koja je avionima dopremljena u Podgoricu. Bogati poklon vrijedan 1,5 milion eura sadržao je na stotine hiljada zaštitnih maski i rukavica koje nedostaju  zdravstvenim ustanovama, ljekarima i drugim zdravstvenim radnicima, svima onima koji se nalaze na prvoj liniji odbrane od opasnog virusa. O građanima da ne govorimo, zaštitnih maski i rukavica nema u slobodnoj prodaji i ne zna se da li će ih i kada biti.

U nadahnutom propratnom pismu darodavca Petrosa Statisa, upućenom NKT-u navodi se kako „Crna Gora nije sama i nije mala. To je nacija sa puno prijatelja koji je vole i poštuju svuda, posebno u vrijeme kada joj je potrebna pomoć“.

Među donatorima medicinske opreme pominju se i drugi investitori, vlasnik Hotela Maestral Pol Pua, zatim bivši tajlandski premijer Taksin Šinavatra, te pojedini domaći tajkuni, kojima je premijer uputio javnu zahvalnicu.

Crna Gora zaista nije mala. Dala je ona mnogima mnogo više nego što dobija sada kad joj je najteže. Sve ono što je lijepu državicu na obali Jadrana krasilo, njene prirodne i izgrađene vrijednosti kojima je privlačila milione turista iz cijelog svijeta, davala je neštedimice drugima. Pod iznimno povoljnim uslovima.

Mnogi su se tek u ovoj maloj Crnoj Gori naprasno obogatili, postali biznismeni i tajkuni sa vrtoglavim ciframa na svojim računima u svjetskim bankama, sa vrijednom imovinom koju su ovdje na volšeban i privilegovan način stekli. A nešto se baš oni  ne javljaju da pomognu i da dio odnijetih vrijednosti i blaga povrate za spas domovine. Razgrabili su hotele, raskopali i uništili obalu, izgradili solitere, stanove, apartmane, novac iz zemlje iznijeli, takse i poreze nisu plaćali, ali ih nema da pomognu.

Vlada, NKT, ljekari, svi se do neba zahvaljuju na pristiglim poklonima nekolicine stranih investitora. Neka i red je. Ali da vidimo ko je prvi počeo sa darivanjem. Ko je poklanjao ono najvrednije što ima. Odvajao dio po dio svoje obale. Dobrotvor Petros Statis upravlja elitnim crnogorskim ljetovalištem, poznatim hotelima Sveti Stefan i Miločer u ime firme Aidwei Investment Ltd, skrivene na Britanskim Djevičanskim Ostrvima. Statis pokriva pozicije člana i predsjednika Odbora direktora Adriatic propertiesa, čiji je osnivač zakupac Sveca, tajanstvena kompanija Aidwei. Ne znamo ko zapravo šalje ovu pomoć, dobrotvori sa of-šora, ili pak on lično i privatno. A imaju i zašto. Nedavno je Skupština Crne Gore usvojila amandmane na osnovni ugovor o zakupu kojima je zakupcu smanjena prvobitno ugovorena kirija i produžen rok zakupa. Zakupac plaća 1,2 miliona eura na godišnjem nivou za korišćenje ekskluzivnih hotela, restorana, parkova…Rok je sa 30 godina produžen na 42. Bonus na ovo je dozvola da zakupac može da gradi stanove za tržište na najluksuznijoj lokaciji u Crnoj Gori, u borovoj šumi Miločera. Koliki se prihod od prodaje stanova u Miločeru, nadomak čuvene Kraljičine plaže očekuje, samo oni to znaju. Crnogorski poslanici aminovali su amandman po kojem se zemljište u Miločeru izdaje pod zakup na rok od 90 godina. Hvala poslanicima, najviše bivšoj Pozitivnoj CG, pozitivnoj na korupciju prije korone.

Privilegije su zaštitni znak zakupa stoljeća. Aranžman koji Statis ima sa Vladinim preduzećem HTP Miločer pokazuje vještinu kako se vlasnik ekskluzivnih nepokretnosti, zakupodavac,  pretvara u dužnika. Preduzeće HTP Miločer  dalo je 2007. godine u zakup Hotel Kraljičina plaža, zemljište površine 51.600 kvadrata, dvije vile i restoran Kraljičina stolica kompaniji Adriatic. Naknada na ime zakupa iznosila je 300.000 eura, ali je isplaćivana samo do 2011. godine kada je prestala. Amandmanom. Nastavljena je tek prošle godine. Preduzeće je zapalo u dugove sa blokadama računa, te je primorano da od Statisove Unverzal banke podigne kredit u iznosu od 867.000 eura. Po prvi put u istoriji elitnog ljetovališta stavljena je hipoteka na imovinu HTP Miločer. U dokumentu Ministarstva održivog razvoja i turizma navodi se hipoteka na cjelokupnu imovinu, dok u preduzeću HTP Miločer tvrde da se ona odnosi samo na jednu od miločerskih vila.

Kompanija Adriatic properties izbjegava plaćanje obaveza prema državi na taj način što u godišnjim izvještajima o poslovanju Poreskoj upravi prikazuje isključivo gubitke koji se mjere milionima eura. Ako biser crnogorske turističke ponude sa hotelima Sveti Stefan i Miločer posluje sa gubicima, šta reći za ostale. I nije jedina u tome, to je opšte prihvaćen manir svih velikih, povlašćenih  firmi u Crnoj Gori. Kada bi oni plaćali svoje obaveze Crna Gora i njeno zdravstvo ne bi sada bili u nezavidnoj situaciji. I ne bi bilo potrebe da bilo koga moli za pomoć.

Preduzeće Adriatic properties po povlašćenim uslovima gazduje sa pet ekskluzivnih plaža na potezu od Pržna do Svetog Stefana. Dio čuvene svetostefanske plaže uređen je za potrebe Statisa i njegove porodice, gotovo privatizovan, pa se posjetiocima zabranjuje kretanje na njihovom dijelu najvrednije crnogorske plaže. Crna Gore je, iako mala, za neke postala pravi mali raj na zemlji.

Zadužila je Crna Gora i egipatskog milionera Samiha Sawirisa, koji preko kompanije Luštica Development AD na prostoru bivše vojne kasarne, na atraktivnom poluostrvu Luštica gradi kompleks Luštica Bay. Saviris je postao partner Vlade kupovinom 90 odsto akcija državne firme Luštica Development AD, koja je bila vlasnik zemljišta na Luštici. Prema ugovoru o zakupu, izgradnji i razvoju posluostrva Luštica kompaniji LD ustupljeno je 6,9 miliona kvadrata na period od 90 godina, sa mogućnošću produženja na dodatnih 90. Gotovo na dva vijeka. U slučaju „vjekovnog“ otuđenja dijela Luštice zanimljivo je to  što će kompleks Luštica Bay imati tretman privatnog posjeda na kome zakupac ima pravo da donosi pravila korišćenja puteva, prostora i obale. Savirisu je dato ekskluzivno pravo kontrole i korišćenja morskog dobra i dijela morskog akvatorijuma. Tu JP Morsko dobro iz Budve nema punu nadležnost.

Orascom je takođe uspio da dobije u višedecenijski zakup ostrvo Lastavicu u zalivu Boke, poznato po austrougarskoj tvrđavi i nekadašnjem logoru Mamula, koji će se rekonstruisati u hotel sa 5 zvjezdica.   Posao preuzimanja Mamule nije išao glatko, poslanici Skupštine Crne Gore odbijali su taj prijedlog, ali je konačno prošao u paketu sa pomenutim amandmanima za Sveti Stefan. Podrazumijeva se uz pomoć glasova poslanika Pozitivne. U oba slučaja davanja u zakup vrijednih lokacija, bisera crnogorskog turizma, Svetog Stefana i Miločera, te 690 hektara zemljišta na Luštici, aktivno je učestvovao bivši ministar turizma Predrag Nenezić koji je našao uhljebljene kod Savirisa. Zauzima pozicije člana Odbora direktora Luštica Development i izvršnog direktora nove firme OHM Mamula. Ali se ni on nije istakao u vrijeme korone, u pomoći domovini od koje je toliko uzeto.

Učinila je Crna Gora puno i za Taksina Šinavatru, bila mu jatak i dala mu pasoš kad mu je bilo najteže. I njemu je obezbijedila dio svog prirodnog raja za gradnju. Prostornim planom obalnog područja, urbanizovan je dio ostrva Sv. Nikola kod Budve, čiji je vlasnik grđanin Crne Gore, Taksin Šinavatra.  Ono što Budvani kao i drugi građani male Crne Gore nisu mogli sanjati ni u najgorim snovima, ostvarilo se Šinavatri, da gradi turističke sadržaje na njenom najvećem ostrvu, koje je posjetiocima služilo isključivo kao izletište sa par predivnih prirodnih plaža. Ko je kome više poklonio nije da brojimo, ali nije ni da se toliko zahvaljujemo. Mogli su i više i bolje, mala Crna Gora je to zaslužila i debelo platila.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

PUTOVANJA NAKON KORONE: Turizam na respiratorima

Objavljeno prije

na

Objavio:

U zemljama u kojima virus jenjava počela je trka za otvaranjem granica i spašavanjem barem dijela turističkih prihoda. Crna Gora, koja živi od turizma, počela je da se reklamira kao prva država bez korone, ali vijesti o probijanju rekorda ove godine nećemo slušati

 

U Crnoj Gori već 16 dana nije registrovan nijedan slučaj oboljevanja od korona virusa. Unutrašnji saobraćaj je normalizovan, ukinuta je zabrana kretanja nakon 23 sata, počeli su sa radom ugostiteljski objekti i tržni centri, otvorene su plaže. Rijetke zabrane koje su ostale na snazi su zabrana rada noćnih klubova i diskoteka, kao i bioskopa.

Počela je i turistička sezona pa se i Crnoj Gori, kao i većini turističkih zemalja, žuri da se što prije otvore granice i barem donekle ublaže dosadašnji katastrofalni učinci pandemije i na turizam.

„Ako budemo dovoljno mudri, Crna Gora će biti država koja je posljednja registrovala slučaj korone i prva zemlja bez korone u Evropi”, izjavio je nedavno ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Vlasti  naglašavaju da će o svemu, kao i do sada, odlučivati struka. Iz Instituta za javno zdravlje su u više navrata naglasili da je uslov za prestanak epidemije da 28 dana nema nijednog registrovanog slučaja na teritoriji države. Ako se ovaj trend nastavi, početkom juna to bi moglo da se desi u Crnoj Gori. Epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Sanja Medenica ocijenila je da još postoji opasnost od širenja infekcije, jer se svakodnevno iz inostranstva vraćaju naši građani zbog čega nema uslova da proglase kraj epidemije. Do sada je uspješno vraćeno oko 17.000 građana, a na povratak mjesecima čeka više stotina pomoraca.

Direktorka Turističke organizacije Crne Gore Željka Radak-Kukavičić izjavila je da je uslov svih uslova za turizam otvaranje granica. Najavila je da prva faza turističkog oporavka u Crnoj Gori krenuće u julu. Prošle, rekordne  godine, veći priliv turista zabilježen je krajem juna i početkom jula. „Cilj nam je stvaranje ‘zelenih avio-koridora’ sa određenim zemljama koje su na sličnom epidemiološkom nivou kao Crna Gora, među kojima su Njemačka, Austrija, Slovenija, Slovačka, Češka…”, kazala je Radak- Kukavičić.

Blagi optimizam za turizam unijela je najava Evropske komisije o otvaranju granica 15. juna uz fleksibilni set preporuka. Evropska komisija je pozvala na ponovno uspostavljanje „neograničenog slobodnog kretanja” u Evropi, sa planovima koji uključuju nošenje maski u avionima i  distancu u vozovima. Sloboda kretanja i putovanja po Evropi je temelj evropskog projekta, međutim u vrijeme pandemije, Evropa je dužna da obezbijedi više od toga: slobodu sigurnog putovanja u EU, naglašeno je iz EK. Turizam ima udio od 10 odsto u BDP-u u EU. Oko  267 miliona Evropljana, ili dvije trećine populacije, jednom godišnje odlazi na privatno putovanje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ IRENE RADOVIĆ, BIVŠE VICEGUVERNERKE CBCG: Mobing na rate

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ono što se dešava Ireni Radović pokazuje što čeka one koji se drznu da se uhvatie u koštac sa sistemom. „Stres, štetu nanešenu mom ugledu i profesionalnom integritetu i razoreno zdravlje mi niko ne može nadoknaditi. Dok se ovo ne riješi, ne mogu ni da se zaposlim. A troškovi rastu ”, kaže Irena Radović

 

,,Moj primjer pokazuje šta čeka onog ko se usudi da se suprotstavi sistemu. I kako zbog partijskih moćnika i zarobljenih institucija zakoni i Ustav ne važe jednako za sve u Crnoj Gori“, kaže dr Irena Radović, bivša viceguvernerka Centralne Banke Crne Gore (CBCG).

Ona je razriješena funkcije viceguvernerke 5. jula 2018. godine, dva mjeseca nakon što je protiv CBCG i guvernera Radoja Žugića podigla tužbu za mobing i diskriminaciju.  Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, inače, garantuje zaštitu od stavljanja u nepovoljniji položaj i gubitka radnog mjesta nakon pokretanja tužbe.

Koliko su naši funkcioneri, kadrovi, uljuljkani u carstvu moći i nedodirljivosti  pokazuje i to što guverner CBCG Radoje Žugić, nije bio načisto da li,  kao javni funkcioner, podliježe poštovanju Zakona o zabrani zlostavljanja na radu. Tome svjedoči Zahtjev koji je 19. marta 2018. godine uputio Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Tu on traži odgovor na pitanje da li se Zakon o zabrani zlostavljanja na radu primjenjuje u slučaju kada su obje strane u sporu javni funkcioneri koje imenuje Skupština Crne Gore. Ispada  kako odabrani u Crnoj Gori  ne moraju da poznaju zakone. Jer su – iznad njih.

,,U uvjerenju da je iznad zakona, guverner Žugić je četiri mjeseca nakon pokrenutog postupka za zaštitu od mobinga i od početog sudskog procesa, iskoristio moju nemogućnost da se vratim u zemlju, i šestog dana bolničkog liječenja, podnio inicijativu Parlamentu da me razriješi. Kao obrazloženje je poslužila fingirana krivična prijava kojom mi se spočitava da sam, navodno, odala poslovnu tajnu sudu u postupku za mobing. Nju su, kao i druge sramne navode bez jednog dokaza, kao neosnovane odbacili i ODT i VDT”, ističe dr Irena Radović za Monitor.

Sutkinja Osnovnog suda Milena Brajović, koja je u dva navrata presudila u korist Radovićeve, utvrdila je da inicijativa Žugica nije mogla biti pravno valjan osnov za njeno razrješenje. Da je ono nezakonito, a navodi guvernera  bez dokaza. Viši sud je prvi put postupak vratio na početak, a drugu presudu poništio i odbio tužbeni zahtjev. Na odluku Višeg suda podnijet je zahtjev za reviziju Vrhovnom sudu. Odluka o reviziji još se čeka.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREME ZA SMJENU VLASTI U BUDVI: Politički zemljotres u najavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta DPS dobija otimanjem vlasti u lokalnoj zajednici tri mjeseca pred izbore, osim blamaže koja prelazi granice Budve i Crne Gore. Juriš na lokalnu vlast odmah nakon korone, uoči turističke sezone i tri mjeseca pred izbore je nedemokratska vratolomija koja izaziva veliku pozornost i  dodatno DPS određuje kao nasilničku stranku

 

Predsjednik Skupštine opštine Budva Krsto Radović, zakazao je za 29. maj sjednicu parlamenta na čijem dnevnom redu će se naći inicijative za njegovu i smjenu predsjednika Opštine, Marka-Bata Carevića. Inicijative za smjenu nosilaca vodećih gradskih funkcija iz redova stranaka koje čine koalicionu vlast u Budvi, osvojenu na lokalnim izborima 2016. godine, podnijele su Crnogorska sa svoja tri odbornika i Demokratska partija socijalista sa 12, kojima su se priključili odbornik SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković.

Namjera DPS-a, najjače partije u opoziciji u Budvi, da tri mjeseca pred redovne lokalne izbore koji se moraju održati u septembru, preuzme vlast u Budvi, političkom korupcijom, uz pomoć odborničkog glasa iz koalicija na vlasti, izazvala je buru u javnosti, ne samo na lokalnom nivou. Odjeci političke krize u Budvi stižu do centrala političkih partija u Podgorici i do predstavnika međunarodne zajednice u Crnoj Gori, koji, po riječima budvanskih političara, pažljivo prate šta se u turističkom centru događa. Budva je jedna od tri primorske opštine u kojima je na posljednjim lokalnim izborima opozicija osvojila vlast i prekinula dugogodišnju vladavinu DPS-a. Za Budvu je takav ishod bio očekivan jer je sa vlasti skinuta partija čiji su funkcioneri bili članovi organizovane kriminalne grupe – OKG, procesuirani i osuđeni za mnoga krivična djela kojima je nanijeta velika materijalna i moralna šteta gradu.

Možda se pripadnicima lokalnog odbora DPS-a čini da su poslije tri i po godine konsolidovali svoje redove te da su građani Budve brzo zaboravli šta se ovdje  tokom njihove vladavine radilo, pa su odlučili da krenu u preuzimanje vlasti po receptu primijenjenom u Nikšiću i Kotoru, u kojima su im odbornici preletači izgubljenu vlast na tacni donosili.

U Budvi neće proći scenario iz Kotora, obećavaju pripadnici DF-a i Demokrata. Najavljuju da će na svaki mogući način braniti na izborima osvojenu vlast. Nasrtaj Crnogorske i DPS-a na lokalnu vast je na neki način zbližio i pomirio DF i Demokrate, čiji su predstavnici znali da razmijene neprimjerene otužbe, ali nikada po cijenu obaranja uspostavljene zajedničke vladavine.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo