Povežite se sa nama

OKO NAS

VIDATOKS – LIJEK ILI ILUZUJA: Put nade i očaja

Objavljeno prije

na

U međusobnoj razmjeni ljudi i dobara između Crne Gore i susjedne Albanije posljednjih godina razvila se jedna posebna vrsta turizma – takozvani medicinski turizam. Naime, veliki broj Crnogoraca, očajnih članova porodica oboljelih od raznih vrsta karcinoma svakodnevno putuje do Tirane kako bi svojim bolesnicima donijeli bočice nade. Riječ je o vidatoksu – homeopatskom lijeku porijeklom sa Kube koji se pravi od proteina izdvojenih iz otrova plave škorpije.

Ovaj lijek zvanična medicina ne priznaje, osim na Kubi i u Albaniji. No ta činjenica ne znači mnogo onima koji se hvataju za svaku slamku.

„Prvi put sam čuo za ovaj lijek prije četiri godine kada je moj komšija bolovao od ove teške bolesti. Tada nisam ni slutio da će nekome iz moje porodice nekada zatrebati. Ove godine stricu su otkrili kancer na jetri i njegova je želja da proba, normalno je da smo mu je ispunili”, kaže nam Nikšićanin D.N. koji želi ostati anoniman. Ljekari su savjetovali porodicu da se ljekovi ovakve vrste nikako ne kombinuju sa klasičnom terapijom za rak naročito u slučajevima kada bolest krene nagore.

„To je najkritičnija faza, tada ljudi pokušavaju sve, i to koriste raznorazni prevaranti. Pogledajte internet, svakodnevno ćete pronaći makar jedan novi lijek protiv raka. I ljudi su spremni da plate bilo koju cijenu a ne postoji način da ih spriječite, osim savjeta, normalno. Savjeta koji se obično ne poslušaju, samo se saslušaju i oni kreću na put”, kaže dr Marinko Janjušević.

Crna Gora ne posjeduje nacionalni populacioni registar za rak, tako da ne postoje precizni podaci o broju novooboljelih od malignih oboljenja. Kolika je potražnja za ovim preparatom najbolje ilustruje podatak da iz Skadra, do kojega vodi redovna autobuska linija, ka Tirani svakodnevno saobraća minibus namijenjen isključivo ljudima koji idu u nabavku vidatoksa.

Procedura dogovaranja oko nabavke lijeka ozbiljna je i obećavajuća, priča Nikšićanin D.N. „Nakon telefonskog razgovora, na imejl klinike poslali smo kopije medicinskih nalaza bolesnika na osnovu kojih je ljekarski tim odredio terapiju i zatim nam to imejlom vratio nazad. Postoji mogućnost da se lijek poruči poštom, platite 40 eura više, ali mi smo odlučili da se lično uvjerimo u postojanje klinike Pharmatrix u Tirani i tamo makar čujemo riječi utjehe i nade”, objašnjava naš sagovornik.

Između autobusa do Skadra i sopstvenog prevoza on se odlučio na putovanje autom. Put od Podgorice do Tirane dug je svega sto pedeset tri kilometra, međutim kilometraža nije jedino što stoji između bolesnika i lijeka. U Albaniji su rigidna ograničenja brzine koja se moraju ozbiljno poštovati zbog čestih radarskih kontrola, pa vožnja do Tirane traje oko tri sata. Sljedeća prepreka je gužva i priličan haos u saobraćaju u glavnom gradu Albanije koji broji 421.286 stanovnika.

,,Ako imate neki orjentir kao što je recimo Ministarstvo ekonomije ili nedovršena piramida posvećena Kemalu Ataturku posao vam je olakšan i relativno lako možete pronaći ulicu u kojoj je klinika. Klinika je u starom kvartu, u dosta neuglednoj zgradi. Nemojte da se šokirate ako naletite na zaključana vrata, ili ako se ne javljaju na telefon. U pitanju je pauza za ručak – objasnila mi je nasmijana medicinska sestra kada se nakon jednog sata moje nervoze pojavila. Doktor je u Njemačkoj i on će imejlom poslati uputstva koja nam ona usmeno saopštava: pet kapi pod jezik na 12 sati, 288 eura za dvije bočice lijeka koji se isporučuje u mini-termo tašni koja održava temperaturu lijeka između dvije granične vrijednosti – 5 i 30 stepeni Celzijusa i to je to”, objašnjava D. N..

Dvije bočice lijeka su dovoljne za tromjesečnu terapiju nakon čega se na imejl klinike šalju novi nalazi pacijenta i dogovara nastavak liječenja. I novo putovanje za Tiranu.

„Nadam se da ću ponovo putovati, to bi značilo da pomaže”, zaključuje naš sagovornik. Struka se ne čuje dovoljno.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo