Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAKON O PLANIRANJU I IZGRADNJI NEEFIKASAN: Ekspanzija divlje  gradnje

Objavljeno prije

na

Odrednice inoviranog Zakona  o planiranju prostora i izgradnji objekata koji je ukinuo građevinske dozvole i propisao da investitor može započeti gradnju na osnovu prijave građenja i propisane projektne dokumentacije nadležnoj inspekcijskoj službi, išle su naruku onima koji više vole graditi „na divlje“

 

Novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata nije  spriječio nelegalnu gradnju objekata. Naprotiv, bespravna, odnosno divlja gradnja, doživljava procvat u svim dijelovima Crne Gore, u svim gradovima na primorju, u glavnom gradu, u naseljima na sjeveru države. Odrednice inoviranog zakona koji je ukinuo građevinske dozvole i propisao da investitor može započeti gradnju na osnovu prijave građenja i propisane projektne dokumentacije nadležnoj inspekcijskoj službi, išle su naruku onima koji više vole graditi „na divlje“, što je daleko isplativije. Ne moraju se pridržavati nikavog ovjerenog projekta niti zadatih urbanističkih parametara. Znaju takođe da su inspekcijske službe Ministarstva održivog razvoja i turizma najslabija karika u sistemu kontrole izgradnje objekata i da prođe dovoljno vremena prije nego malobrojni inspektori posjete neko nelegalno gradilište.

Vlasnici nelegalnih objekata koji se uveliko grade nakon isteka roka za legalizaciju, koja je okončana 16. jula 2018, nadaju se novoj legalizaciji, odnosno produženju roka za legalizaciju do 2020. godine. Dodatni rok se očekuje jer je od oko 100.000 nelegalno izgrađenih objekata u Crnoj Gori, za legalizaciju pristiglo oko 51.000 hiljada zahtjeva, od kojih je do danas obrađeno oko 30.000.

Očekuje se da Ministarstvo održivog razvoja i turizma završi evidenciju nelegalnih objekata na području Crne Gore na osnovu završenog orto-foto snimanja stanja u prostoru. Ovaj obiman posao još nije počeo, a tek nakon preciznije analize stanja razmatraće se mogućnost propisivanja novog roka i uslova za legalizaciju objekata za koje nije podnijet zahtjev. U tom međuprostoru nastao je raj za nelegalne graditelje, pa divlja gradnja prosto cvjeta. Podižu se nelegalne stambene zgrade, hoteli, vile, ponte, seoske kuće, vjerski i svakojaki objekti diljem države. Iskustvo im kazuje da će povoljnije proći prilikom legalizacije divlje podignutog objekta od građana koji su poštovali zakone.

Iako je divlja gradnja krivično djelo za koje su kazne pooštrene izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, niko do sada za ovo djelo nije odgovarao. Za gradnju objekta bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije ili suprotno revidovanom glavnom projektu ili odluci nadležnog organa o zabrani građenja predviđena je kazna zatvora od 6 mjeseci do pet godina. Dok se za nelegalnu gradnju složenih inženjerskih projekata kazna povećava na period od jedne do osam godina.

Da ove zakonske smjernice nemaju primjenu u praksi pokazuje najsvježiji primejr nelegalne gadnje na hotelu Budva u Budvi. Vlasnik hotela, poznati biznismen Veselin Pejović, dogradio je čitavo jedno krilo hotela koji se nalazi na glavnom šetalištu u Budvi. Geneza postupaka oko ove bespravne gradnje u centru Budve, pokazala je svu nemoć nadležnih u MORT-u i njihovu prećutnu podršku. U slučaju nelegalne gradnje dijela hotela Budva, ministar Pavle Radulović javno je demonstrirao selektivan  pristup u primjeni mjera zabrane gradnje i rušenja nelegalno sagrađenih objekata. I dok inspektori uz podršku kordona policije jurišaju na rušenje one krstionice Srpske pravoslavne crkve u Tivtu, odlučnost u slučaju hotela Budva je izostala. Crnogorski tranzicioni bogatun, vlasnik KAP-a i Rudnika boksita, najvećih kompanija u državi i mnogih drugih firmi i hotela čija se vrijednost  cijeni na više od 100 miliona eura, uprkos protivljenju lokalnih vlasti u Budvi, bespravno dograđuje nedavno sagrađeni hotel.

Nelegalna dogradnja hotela Budva izazvala je lavinu komentara između političkih partija u Budvi i ministra Radulovića. Čelnici Demokrastke Crne Gore i Crnogorske, pozvali su premijera Duška Markovića i ministra Radulovića da poruše dograđeni dio hotela Budva, vlasništvo kompanije Uniprom hoteli i da time zaista pokažu da se istinski bore protiv divlje gradnje.

Bivši predsjednik Opštine i šef opštinskog odbora Demokratske CG, Dragan Krapović, na konferenciji za nvinare održanoj ispred hotela  Budva kazao je: „Poznato je da je donijet novi Zakon o planiranju i izgradnji objekata kome smo se protivili. Jedna od zamjerki  bila je da su nedovoljni inspekcijski kapaciteti za kontrolu i sprovođenje zakona… U ovom trenutku na teritoriji Budve imamo ogroman broj nelegalnih objekata. Dio hotela Budva sagrađen je bez ijednog papira…“

Krapović je podsjetio na izjavu premijera Markovića kojom je poručio da ne želi da vidi nelegalne objekte na primorju i uopšte na teritoriji Crne Gore. On ga je obavijestio da se u Budvi i na Crnogorskom primorju nalazi nikad veći broj nelegalnih objekata te da je dio hotela Budva jedan od eklatantnih primjera na koji način inspekcija u Budvi postupa.

Krapović je podsjetio da je Komunalna policija napravila zapisnik 15. marta,  u vrijeme kada su radovi bili u fazi iskopa, na šta urbanističko-građevinska inspekcija nije regovala. On je pitao kako se dogodilo da se od iskopa dođe do gotovog objekta i ko će da snosi odgovornost za takvo postupanje.

Inspekcija MORT-a reaguje početkom aprila kada donosi rješenje o zabrani izvođenja radova, koje investitor nije ispoštovao. Zatim 24. aprila donosi rješenje o rušenju objekta, na koje je investitor uložio žalbu i time spriječio izvršenje.

„Za nas je jedino prihvatljivo rješenje o rušenju objekta, kao poruka svim divljim graditeljima, a ne da se čeka produženje roka i omogući legalizacija, što je javna tajna. Nelegalna gradnja se odvija na budvanskom šetalištu na kojem nije moguće da inspekcija ne vidi da se divlje gradi“, kazao je Krapović.

Zanimljivo je da je inspekcija u dva navrata dolazila upravo na šetalište na zadatku rušenja privremenih objekata u zoni morskog dobra, onih budvanskih diskoteka na otvorenom, koje su ipak preživjele do daljnjeg.

Jedan od hotelijera koji je  navodno podržao zahtjev vlasnika otvorenih šankova da ostanu u funkciji i ovu sezonu, bio je vlasnik hotela Budva, uprkos donijetom Programu privremenih objekata MORT-a kojim su ti objekti izbrisani. Napravljena je vezana usluga. Pejović je podržao ministra u njegovoj namjeri da ne sprovede sopstvenu odluku o uklanjanju privremenih objekata na šetalištu, za uzvrat je dobio nečinjenje i okretanje inspektorskih glava u stranu, kada ugledaju divlje gradilište hotela Budva.

Priča dobija komediografski obrt jer su upravo iz hotela Budva bili veoma glasni u zahtjevima da se uklone privremeni objekti i razne prčvarnice sa šetališta jer ugrožavaju poslovanje hotela, da bi kasnije promijenili mišljenje. U novoj situaciji, kada je Opština sa svoje strane šetališta uklonila sve objekte sa brzom hranom, Pejović otvara svoje i profitira, jer više nema konkurenciju. U nelegalno dograđen prostor smješta sve one sadržaje koje je Opština eliminisala sa ciljem čišćenja vašarišta sa budvanske promenade.

Ministar Radulović ne vidi ništa sporno u postupanju Ministarstva u ovom slučaju. On je kazao kako je  urbanističko-građevinska inspekcija donijela rješenje o rušenju zapadnog krila hotela Budva nikšićke kompanije Uniprom hoteli, biznismena Veselina Pejovića i objasnio kako je investitor podnio žalbu na rješenje inspekcije i da je u toku upravni postupak, pokušavajući da demantuje predstavnike budvanskih partija koji tvrde da inspekcija nije ništa uradila već je mirno gledala kako se divlje gradi.

„Živimo u jednoj civilizovanoj zemlji koja je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i ne možemo baš tako da rušimo objekte. Upravni postupak se mora sprovesti do kraja. Čekamo da se završi žalbeni postupak“, kazao je ministar Radulović nedavno u Budvi.

Ministar nije objasnio u kojoj se civilizovanoj zemlji, osim možda u Crnoj Gori, može divlje graditi. Ima li  u EUpovlašćenih biznismenakojini ne haju za rješenja nadležnih Ministarstava… Zašto firma Uniprom hoteli nije kažnjena u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji objekata, ministrovom čedu, (Čl.204 i 205) koji propisuje kaznu u novčanom iznosu od 5.000 do 40.000 eura za radnje koje je izvršio Pejović. I da li je u skladu sa smjernicama Krivičnog  zakonika divlji graditelj makar priveden zbog tog ozbiljnog krivičnog djela. Replicirajući lokalnim finkcionerim propustio je da objasni kako je  investitor uspio da između dva rješenja u potpunosti izgradi jedno krilo hotela.

U kojoj zemlji EU je moguće da bespravno gradi cijela državna administracija počev od potpredsjednika Vlade koji je prijavio nelegalni hotel, preko ministara, guvernera, gradonačelnika, lidera političkih partija, poslanika, odbornika, policije,  pa čak i direktora Uprave za inspekcijske poslove.I da li su u tim zemljama liste divljih graditelja spiskovi sigurnih glasova za stranku na vlasti. U civilizovanoj Crnoj Gori ekspanzija bespravne gradnje ne jenjava. O uređenju i planiranju prostora, ako ga preostane, vodiće se računa kasnije. Kada uđemo u EU.

 

Tužba za  budvanske funkcionere

Veselin Pejović, vlasnik hotela Budva, odlučio je da podnese tužbu protiv lidera budvanskih odbora Demokrata i Crnogorske, Dragana Krapovića i Vladimira Bulatovića, zbog navodnih neistina koje su iznijeli u vezi nelegalne dogradnje hotela. On je kazao da je bio prinuđen da dogradi novi dio hotela u okviru sanacionog projekta, zbog velike štete koja je nastala u hotelu usljed poplava i slijeganja terena nakon gradnje solitera u neposrednoj blizini. Pejović je takođe naveo da je jedini investitor koji je sagradio manje kvadrata i spratova nego što je planom dozvoljeno.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

PUTOVANJA NAKON KORONE: Turizam na respiratorima

Objavljeno prije

na

Objavio:

U zemljama u kojima virus jenjava počela je trka za otvaranjem granica i spašavanjem barem dijela turističkih prihoda. Crna Gora, koja živi od turizma, počela je da se reklamira kao prva država bez korone, ali vijesti o probijanju rekorda ove godine nećemo slušati

 

U Crnoj Gori već 16 dana nije registrovan nijedan slučaj oboljevanja od korona virusa. Unutrašnji saobraćaj je normalizovan, ukinuta je zabrana kretanja nakon 23 sata, počeli su sa radom ugostiteljski objekti i tržni centri, otvorene su plaže. Rijetke zabrane koje su ostale na snazi su zabrana rada noćnih klubova i diskoteka, kao i bioskopa.

Počela je i turistička sezona pa se i Crnoj Gori, kao i većini turističkih zemalja, žuri da se što prije otvore granice i barem donekle ublaže dosadašnji katastrofalni učinci pandemije i na turizam.

„Ako budemo dovoljno mudri, Crna Gora će biti država koja je posljednja registrovala slučaj korone i prva zemlja bez korone u Evropi”, izjavio je nedavno ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Vlasti  naglašavaju da će o svemu, kao i do sada, odlučivati struka. Iz Instituta za javno zdravlje su u više navrata naglasili da je uslov za prestanak epidemije da 28 dana nema nijednog registrovanog slučaja na teritoriji države. Ako se ovaj trend nastavi, početkom juna to bi moglo da se desi u Crnoj Gori. Epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Sanja Medenica ocijenila je da još postoji opasnost od širenja infekcije, jer se svakodnevno iz inostranstva vraćaju naši građani zbog čega nema uslova da proglase kraj epidemije. Do sada je uspješno vraćeno oko 17.000 građana, a na povratak mjesecima čeka više stotina pomoraca.

Direktorka Turističke organizacije Crne Gore Željka Radak-Kukavičić izjavila je da je uslov svih uslova za turizam otvaranje granica. Najavila je da prva faza turističkog oporavka u Crnoj Gori krenuće u julu. Prošle, rekordne  godine, veći priliv turista zabilježen je krajem juna i početkom jula. „Cilj nam je stvaranje ‘zelenih avio-koridora’ sa određenim zemljama koje su na sličnom epidemiološkom nivou kao Crna Gora, među kojima su Njemačka, Austrija, Slovenija, Slovačka, Češka…”, kazala je Radak- Kukavičić.

Blagi optimizam za turizam unijela je najava Evropske komisije o otvaranju granica 15. juna uz fleksibilni set preporuka. Evropska komisija je pozvala na ponovno uspostavljanje „neograničenog slobodnog kretanja” u Evropi, sa planovima koji uključuju nošenje maski u avionima i  distancu u vozovima. Sloboda kretanja i putovanja po Evropi je temelj evropskog projekta, međutim u vrijeme pandemije, Evropa je dužna da obezbijedi više od toga: slobodu sigurnog putovanja u EU, naglašeno je iz EK. Turizam ima udio od 10 odsto u BDP-u u EU. Oko  267 miliona Evropljana, ili dvije trećine populacije, jednom godišnje odlazi na privatno putovanje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ IRENE RADOVIĆ, BIVŠE VICEGUVERNERKE CBCG: Mobing na rate

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ono što se dešava Ireni Radović pokazuje što čeka one koji se drznu da se uhvatie u koštac sa sistemom. „Stres, štetu nanešenu mom ugledu i profesionalnom integritetu i razoreno zdravlje mi niko ne može nadoknaditi. Dok se ovo ne riješi, ne mogu ni da se zaposlim. A troškovi rastu ”, kaže Irena Radović

 

,,Moj primjer pokazuje šta čeka onog ko se usudi da se suprotstavi sistemu. I kako zbog partijskih moćnika i zarobljenih institucija zakoni i Ustav ne važe jednako za sve u Crnoj Gori“, kaže dr Irena Radović, bivša viceguvernerka Centralne Banke Crne Gore (CBCG).

Ona je razriješena funkcije viceguvernerke 5. jula 2018. godine, dva mjeseca nakon što je protiv CBCG i guvernera Radoja Žugića podigla tužbu za mobing i diskriminaciju.  Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, inače, garantuje zaštitu od stavljanja u nepovoljniji položaj i gubitka radnog mjesta nakon pokretanja tužbe.

Koliko su naši funkcioneri, kadrovi, uljuljkani u carstvu moći i nedodirljivosti  pokazuje i to što guverner CBCG Radoje Žugić, nije bio načisto da li,  kao javni funkcioner, podliježe poštovanju Zakona o zabrani zlostavljanja na radu. Tome svjedoči Zahtjev koji je 19. marta 2018. godine uputio Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Tu on traži odgovor na pitanje da li se Zakon o zabrani zlostavljanja na radu primjenjuje u slučaju kada su obje strane u sporu javni funkcioneri koje imenuje Skupština Crne Gore. Ispada  kako odabrani u Crnoj Gori  ne moraju da poznaju zakone. Jer su – iznad njih.

,,U uvjerenju da je iznad zakona, guverner Žugić je četiri mjeseca nakon pokrenutog postupka za zaštitu od mobinga i od početog sudskog procesa, iskoristio moju nemogućnost da se vratim u zemlju, i šestog dana bolničkog liječenja, podnio inicijativu Parlamentu da me razriješi. Kao obrazloženje je poslužila fingirana krivična prijava kojom mi se spočitava da sam, navodno, odala poslovnu tajnu sudu u postupku za mobing. Nju su, kao i druge sramne navode bez jednog dokaza, kao neosnovane odbacili i ODT i VDT”, ističe dr Irena Radović za Monitor.

Sutkinja Osnovnog suda Milena Brajović, koja je u dva navrata presudila u korist Radovićeve, utvrdila je da inicijativa Žugica nije mogla biti pravno valjan osnov za njeno razrješenje. Da je ono nezakonito, a navodi guvernera  bez dokaza. Viši sud je prvi put postupak vratio na početak, a drugu presudu poništio i odbio tužbeni zahtjev. Na odluku Višeg suda podnijet je zahtjev za reviziju Vrhovnom sudu. Odluka o reviziji još se čeka.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREME ZA SMJENU VLASTI U BUDVI: Politički zemljotres u najavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta DPS dobija otimanjem vlasti u lokalnoj zajednici tri mjeseca pred izbore, osim blamaže koja prelazi granice Budve i Crne Gore. Juriš na lokalnu vlast odmah nakon korone, uoči turističke sezone i tri mjeseca pred izbore je nedemokratska vratolomija koja izaziva veliku pozornost i  dodatno DPS određuje kao nasilničku stranku

 

Predsjednik Skupštine opštine Budva Krsto Radović, zakazao je za 29. maj sjednicu parlamenta na čijem dnevnom redu će se naći inicijative za njegovu i smjenu predsjednika Opštine, Marka-Bata Carevića. Inicijative za smjenu nosilaca vodećih gradskih funkcija iz redova stranaka koje čine koalicionu vlast u Budvi, osvojenu na lokalnim izborima 2016. godine, podnijele su Crnogorska sa svoja tri odbornika i Demokratska partija socijalista sa 12, kojima su se priključili odbornik SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković.

Namjera DPS-a, najjače partije u opoziciji u Budvi, da tri mjeseca pred redovne lokalne izbore koji se moraju održati u septembru, preuzme vlast u Budvi, političkom korupcijom, uz pomoć odborničkog glasa iz koalicija na vlasti, izazvala je buru u javnosti, ne samo na lokalnom nivou. Odjeci političke krize u Budvi stižu do centrala političkih partija u Podgorici i do predstavnika međunarodne zajednice u Crnoj Gori, koji, po riječima budvanskih političara, pažljivo prate šta se u turističkom centru događa. Budva je jedna od tri primorske opštine u kojima je na posljednjim lokalnim izborima opozicija osvojila vlast i prekinula dugogodišnju vladavinu DPS-a. Za Budvu je takav ishod bio očekivan jer je sa vlasti skinuta partija čiji su funkcioneri bili članovi organizovane kriminalne grupe – OKG, procesuirani i osuđeni za mnoga krivična djela kojima je nanijeta velika materijalna i moralna šteta gradu.

Možda se pripadnicima lokalnog odbora DPS-a čini da su poslije tri i po godine konsolidovali svoje redove te da su građani Budve brzo zaboravli šta se ovdje  tokom njihove vladavine radilo, pa su odlučili da krenu u preuzimanje vlasti po receptu primijenjenom u Nikšiću i Kotoru, u kojima su im odbornici preletači izgubljenu vlast na tacni donosili.

U Budvi neće proći scenario iz Kotora, obećavaju pripadnici DF-a i Demokrata. Najavljuju da će na svaki mogući način braniti na izborima osvojenu vlast. Nasrtaj Crnogorske i DPS-a na lokalnu vast je na neki način zbližio i pomirio DF i Demokrate, čiji su predstavnici znali da razmijene neprimjerene otužbe, ali nikada po cijenu obaranja uspostavljene zajedničke vladavine.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo