Povežite se sa nama

LIČNO

LIČNO: Aljoša Turović

Objavljeno prije

na

Aljoša Turović član je Građanske mreže Nesvrstani. Bavi se građanskim aktivizmom

Ko su Nesvrstani?

Građanska mreža Nesvrstani, kako je originalno nazvana, a vremenom samo Nesvrstani je nastala poslije protesta 2015. godine i u toku protesta 2016. od jedne manje grupe ljudi koji su bili partijski Nesvrstani. Ideja je bila formiranje nepartijskog, a opet političkog tijela koje neće izlaziti na izbore, nego koje će, upravo aktivizmom i uticanjem i na manje probleme, raditi na izgradnji neke bolje Crne Gore. Radi se o otvorenoj aktivističkoj organizaciji slobodnih građana i formalnih i neformalnih građanskih organizacija. Cilj nam je razvoj civilnog društva kroz dijalog i saradnju u interesu građanina, kao i u kreiranje javnih politika. Mreža je otvorena za sve građane i građanske organizacije koje prihvataju zajedničko djelovanje kao jedan od prioritetnih načina djelovanja zarad izgradnje boljeg društva. Naš rad je transparentan i demokratski, a članstvo u Nesvrstanima ne utiče na nezavisnost djelovanja, samostalnog razvijanja programa, partnerstva i dijaloga u oblastima sopstvenog angažovanja. Takođe, želimo da pomognemo svima koji nešto kvalitetno napišu ili urade da to negdje i plasiraju.

Koje ste do sada akcije preduzimali?

Bile su raznih tipova. Mnogi od nas su učestvovali i u drugim organizacijama. Prisustvom i fotografijama smo podržali dosta ‘manjih’ protesta čime smo htjeli da skrenemo pažnju na neposjećenost istih od strane mnogih aktivista, kako političkih tako i građanskih. Podršku smo na sve raspoložive načine dali i studentskim protestima i akcijama i raznim ekološkim organizacijama. Sa nekima od njih smo formirali i Koaliciju za održivi razvoj, u sklopu koje smo pokrenuli ekološke teme poput očuvanja Sinjajevine, Crnog jezera, rijeke Zete, rijeke Bukovice i mnogih drugih. Pokrenuli smo i protest protiv baze na Sinjajevini i za smjenu rukovodstva Nacionalnih parkova Crne Gore. Želim da akcentujem da težimo ka odgovornosti svih koji štete crnogorskom društvu, a ne političkim napadima na vrhušku problema.

Kao građanski aktivista, koje probleme u društvu opažate kao najopasnije po napredak?

Najveći problem građanskog aktivizma u Crnoj Gori je mala zainteresovanost opoziciono nastrojenog naroda za vanpartijske teme, poput ekologije, kao i za proteste ekonomski ugroženih grupa poput majki sa troje i više djece, radnika i slično. Takođe, velika je nezainteresovanost za korupciju činovnika. Svi samo vide lokomotivu koja za sobom vuče još desetine loših vagona.

Kako ocjenjujete građanski aktivizam kod mladih u Crnoj Gori?

Građanski aktivizam mladih u Crnoj Gori jeste vidljiv u malim brojkama, ali je u blagom porastu, što daje nadu u bolju budućnost. Ipak, kao što su prošlogodišnji protesti dali polet jednom broju mladih da se prvi put aktiviraju, neko veliko razočarenje može stvoriti apatiju usljed koje će trebati godine da se vrati na stanje od ranije.

Kakve projekte planirate u budućnosti?

S obzirom na svjetski problem pandemije virusa COVID19, veliki broj načina borbe nam je oduzet. Ipak, na nama je da raspoloživa sredstva iskoristimo u odbrani crnogorske prirode i radnika, u cilju građenja boljeg društva i bolje države.

Andrea JELIĆ

Komentari

LIČNO

LIČNO: Đorđije Bato Boljević

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đorđije Bato Boljević je rođen 19. marta 1971. godine u Podgorici. Diplomirao je 1996. godine na Fakultetu Likovnih umjetnosti na Cetinju, na odsjeku za grafiku. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1997. godine. Pored likovne grafike, bavi se slikarstvom i crtežom

 

Kada i kako je otkriven talenat za slikarstvo?

Talenat je oduvijek bio prisutan. Crtao sam od kad znam za sebe, a školske sveske prepune su bile ctreža. Mnogo sam volio stripove, odnosno, taj način izražavanja. Inače, smatram da su strip črtači najbolji, jer na malom prostoru moraš da budeš jasan i konkretan.

Izlagali ste na mnogim mjestima u Crnoj Gori. U kojoj svjetskoj umjetničkoj galeriji biste voljeli vidjeti svoje radove?

U svim najboljim, naravno. Znači MOMA, Tejt, prije svega, ali i svim ostalim galerijama savremene umjetnosti u svijetu.

Koji motiv i emocija Vas najčešće tjeraju na stvaranje?

Što se motiva tiče, ljudska priroda i karater su ti koji me potiču na stvaranje izazivajući i ljubav i bunt.

U kojem od svojih djela se najviše pronalazite i zašto?

U ciklusu Ljudi – vukovi, naravno, jer oni simbolizuju vječitu čovjekovu unutrašnju borbu sa sobom, društvom i okolinom. Kako indijanska poslovica kaže, u svakom od nas postoji dobar i zao vuk, a u zavisnosti kojeg hraniš, takav si.

Šta mislite da nedostaje crnogorskoj likovnoj sceni?

Puno toga, svakako, kao i u svim drugim oblastima društva. Prije svega, fer utakmica, odnosno sistem jednakih šansi, i podrška kako nadležnog ministarstva tako i institucija kulture.

Jovana PETRIČEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

LIČNO

LIČNO: Sara Stijović

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sara Stijović, dvadesetčetvorogodišnja crnogorska rediteljka čiji je projekat dugometražnog kreativnog dokumentarca Đina osvojio nagradu Thessaloniki Documentary Film Festival Award, na 14. Beldoks – International Documentary Film Festivalu u Beogradu

 

Nedavno ste osvojili nagradu Thessaloniki Documentary Film Festival Award, na 14. Beldoks – International Documentary Film Festivalu u Beogradu za projekat dugometražnog kreativnog dokumentarca ,,Đina”. Koliko nagrade i priznanja utiču na Vaš rad?

Svaka nagrada je različita – mislim ne toliko zbog ,,težine” koju nosi, već zbog trenutka kada je stigla. Često mi se dešava da, kada me neko pita o nekoj nagradi, da ne mogu da se sjetim ni tačnog naziva nagrade, ni događaja, ali se, u najsitnije detalje, sjećam situacija koje su se događale kada sam/smo dobijali vijesti o tim nagradama – sjećam se svakog osmijeha, komada garderobe, pokreta, slijeda događaja – jer mi to biva važno. Nikad nisam imala osjećaj težine, na loš način, zbog nagrada – podstrek su lijep, uvijek, ali zdrav, u dovoljnoj mjeri da te potapšu po leđima i namignu ti. Ništa više i veće od toga. Nagrade ostaju kući, i nikada neće one biti te koje će ti dati hrabrost ili odlučnost za bavljenje određenom tematikom, pričanje određene priče – hrabrost ili postoji ili ne postoji. Tek onda kada postoji i bude sprovedena na dobar način, može biti i nagrađena.

Iako nije najznačajnija, mnogo volim prvu nagradu  za Najbolji dokumentarni film koju smo osvojili za Bars, walls, moj kratki dokumentarni film sa druge godine studija – na festivalu u Rumuniji. Volim je jer je prva u nizu, a potom jer je timska nagrada. Nagrada za najbolji film je timska, nije za najbolju režiju, fotografiju, ili zvuk – već za sve zajedno. Tada znam da sam dobro uradila ,,posao”. Posljednja nagrada, koju i pominjete, je značajna jer predstavlja presjek razvoja filma na kojem radimo, i potvrdu za dobar razvoj. Najveća sreća kada je u pitanju ta nagrada dolazi od imena koja su odlučila da nam dodijele. Kada žiri čine Vitaly Mansky, Yianna Sarri i Andrijana Stojković, čast vam bude što ste saslušani, a kamoli nagrađeni.

Poznata crnogorska glumica Sanja Vujisić dobila je priznanje za najbolju žensku ulogu na Boden International Film Festivalu u Švedskoj za film Idiot koji ste Vi režirali. Šta Vam ova priznanja govore o Vašem radu?

O mom radu? Na kraju dana, na kraju procesa – ono najvažnije – da sam bila dobar (sa)radnik svom timu. U ovom slučaju – Sanji, prvenstveno. Srećna sam zbog toga što smo uspjeli da publici sa drugog govornog područja, drugačijeg mentaliteta, prenesemo emociju. Šveđani su to prepoznali i nagradili Sanju sa predivnom nagradom za Najbolju žensku ulogu. Nadam se da će joj biti samo jedna u nizu od hiljadu – zaslužuje ih sve!

Koje su teme kojima najviše želite da se bavite u svojim filmovima i ko su Vaše vječite inspiracije?

Svaki film koji sam radila nosi drugačiji dio mene, a jednako sam se u svakom dala, i to je ono na šta sam jako ponosna. Jednim dijelom mogu pronaći zajednički imenilac kada su u pitanju teme kojima sam se bavila, ali mislim da ne želim da se bavim traženjem zajedničkog imenioca. Teme pronađu mene, a ja ih prepoznam… Imam 24 godine – vidjećemo.

Jovana PETRIČEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

LIČNO

LIČNO: Braco Subotić

Objavljeno prije

na

Objavio:

Braco Subotić, crnogorski je umjetnik, na muzičkoj sceni aktivan od devedesetih kroz različite bendove. Ove je godine njegov bend Vrpca objavio prvi album. Osim muzikom bavi se i poezijom te je prošle godine zajedno sa drugim crnogorskim pjesnicima učestvovao na poetsko-dramskom performansu Neko nas snima

 

Bavite se muzikom još od devedesetih kroz razne bendove. Šta Vas je održalo u tom svjetu do danas i koliko se on mijenjao kroz godine?

Bezuslovna ljubav prema kreaciji, prema riječi i tonu. Taj kovitlac strasti koji čini da realnost po potrebi može biti paralelna a opet funkcionalna i moguća. Čin stvaranja je kada nešto nepostojeće oživi, kada se rodi učešćem i djelovanjem čovjeka. To je neprocjenjivo, bezvremeno i božanski istovremeno. Taj svijet je od svog iskona prilagodljiv entitet a uvijek svoj. Pričamo o metodu kada se ne bavite kalkulacijom već prosto preživljavanjem i održavanjem putem estetskih finesa i neprestanog bogaćenja izraza. Vrpca je fuzija više pravaca, to čini svjesno. Ne robujemo ničemu, nismo navikli na to.

Vaš bend ,,Vrpca” ovog je avgusta objavio svoj prvi album ,,Oko sfere”. Šta Vam je kod objave albuma najbitnije, reći u njemu sve što želite ili koliko to zapravo dođe do slušalaca?

Esencija je da ode u etar i obraduje što je više moguće ljudi. Ta interakcija je i saspens i sav mizanscen. Mi smatramo da do publike dolazi upravo željena poruka pa tu i nastaje razmjena energije i osjećanja. Uprkos zanosu tehnologije i modernih stremljenja simulakruma, ne zaboravimo nikad da je čovjek živo i svjesno biće koje sav svoj vijek teži ka slobodi, ka idealima. Da s nekim podijeli informaciju. Smatram da u tom prenosu uspijevamo, konstantno svjesni na kojem komadu planete smo. Mislimo možda lokalno ali šaljemo signal globalno. To nam je uloga data od tvorca, dar da prebolimo i prihvatimo san.

Osim što se bavite muzikom poezija je Vaša sfera stvaralaštva takođe. Koliko dugo se bavite poezijom i šta je ono što najčešće želite njome da saopštite?

Poezija je neraskidiva od muzike. Muzika je do druge polovine druge decenije ovog vijeka bivala istaknutija, tako se vaspostavljalo. Tada sam objavio prvu zbirku Prostor zaposijeda tišina i aktivirao se malo više glede izdavaštva i nastupa, promocija ili književno dramskih večeri. Pisao sam sve vrijeme uporedo s muzičkim djelovanjem. Štampan sam u raznim publikacijama tih godina (Plima Plus, Ars, Script). Želim da kažem čitaocu da postoji izmaštani svijet u kojem može da se nadoknadi izgubljena snaga ili poljuljana vjera. Da je svijet uprkos svemu nepregledno polje inspiracije a život ipak vrijedan.

Prošle godine ste učestvovali na poetsko-dramskom performansu ,,Neko nas snima” dvije grupe kulturnih entuzijasta, Platform081 i Vavilonske biblioteke. Kakav je osjećaj bio učestvovati na jednom takvom nesvakidašnjem događaju za crnogorsku kulturni scenu?

Drago mi je da sam svojim učešćem doprinio zamisli  poetese Katarine Sarić. Ekipa Platform 081 je nesebično krajnje uskočila u projekat, uvezali smo se dobro i mislim da smo prenijeli poruku. Opominjuću na jedan način a isto tako plemenitu, uzimajući u obzir šest učesnika čije su se storije sjajno uklopile , stvorivši jaku komponentu. Rado se odazivam svim takvim i sličnim projektima jer sam odabrao da služim umjetnosti još davno. Predano.

Na koje načine treba prići omladini kako bi u moru kiča i šunda prepoznali prave kvalitete?

Pitanje današnjice. Manje mobilnih telefona za djecu manjeg uzrasta, najprostije. Njima nije lako da razdvoje sadržaje jer su impulsivna i u najživljem, perceptivnom dobu kao i receptivnom. Da pomognemo nekoj sljedećoj generaciji, dok smo živi i radimo, imaćemo priliku svakih par godina. Lijepo bi bilo upisati pozitivan ishod na koncu, jednoga dana. Omladinski centri su dobra ideja, kao i razne panel diskusije. Mladim ljudima treba reći, ne narediti. Obratiti im se a ne zahtijevati striktnu poslušnost. Izvodljivo je.

Jovana PETRIČEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo