Povežite se sa nama

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

U mojkovačkoj SZS, objašnjava on, pored kadra, fali i nepromočiva odjeća za zaposlene, pa su i tokom posljednjeg nevremena bili u „obučnoj” opremi satima na kiši i vjetru. Nedostaju i odijela nephodna za gašenje šumskih požara. Medojević kaže da je broj vozila zadovoljavajući, jer su u minulom periodu obavljene obimne popravke.

Iako je Savez vatrogasaca Crne Gore, u saradnji sa Operacijom Florian, prije pola godine   obezbijedio dodatnu opremu za kolašinske vatrogasce, u SZS ocjenjuju da im još mnogo šta fali.   S obzirom ne to da obim njihovih poslova svakodnevno raste, naročito tokom sve posjećenijih turističkih sezona, biće potrebna, kažu, puna posvećenost i razumijevanje i sa lokalnog i sa državnog nivoa. „Fali dovoljan broj odijela za prilaz vatri, aparati za siječenje lima vozila, prilikom saobraćajnih nesreća, ali i džip za brze intervencije sa pratećom opremom. Nemamo ni kompletnu opremu za spašavanje na snijegu. Satrost vatrogasaca je, takođe, veliki problem. Što se tiče broja pripadnika SZS, sada je nešto bolje stanje, s obzirom na to da su dobijene saglasnosti za zapošljavanje dodatnog kadra. Godinama smo imali svega 12 zaposlenih, a neophodno je bar 16. Službu, svakako, treba značajno podmladiti”, kažu kolašinski vatrogasci.

Višegodišnji komandir Željko Darmanović objašnjava kako će u Kolašinu njegove kolege biti pred dodatnim izazovima, jer se gradi na desetine višespratnih hotela. Vatrogasci, objašnjava on, nemaju ljestve duže od 12 metara. Prostorije SZS su i dalje neuslovne. Vatrogasci su već 15-ak godina smješteni u barakama na, takozvanom, starom pazarištu. „Kolašin bi trebalo da ima reprezentativan vatrogasni dom, s obzirom na to da smo u gradu koji je turističko mjesto. U sadašnjim prostorijama smo od 2007. godine, a do tada su nam uslovi bili još gori, jer smo koristili prostorije u Spomen domu. SZS je vrlo bitan segment gradskih službi i trebalo bi svakodnevno raditi na unapređenju uslova”, objašnjava Darmanović.

Prema njegovim riječima, angažovanje inspektora za zaštitu i spasavanje je nova zakonska obaveza. Inspektor će, tvrdi komandir, na više načina povećati kvalitet rada Službe, ali i preventivno djelovati, kako bi vatrogasci imali što manje posla. Kolašinska SZS tokom posljednjih 10 godina imala je 2.497 registrovanih akcija. Zaduženi su za gašenje požara na 894 kvadratna kilometra, koliko je površina kolašinske opštine, kao i za intervencije na desetinama kilometara magistrale.  Pored toga, opština Kolašin ima 210 kilometara lokalnih i 364 kilometara šumskih puteva, od kojih je većina zapuštena zbog nekorišćenja. Postojeća vatrogasna vozila do većine sela ne mogu da dođu, što je dodatni izazov te službe.

Ni komandir beranske SZS Mikica Korać nije potpuno zadovoljan uslovima u kojima rade njegove kolege. Nedostaje, kaže on, još jedno vatrogasno vozilo i kompleti lične oprema. Korać napominje kako su se uslovi popravljali tokom minulih godina, ali da ima još prostora da nadležni pokažu senzibilitet prema teškom poslu pripadnika SZS.

Riječi saogvornika Monitora potvrđuju i podaci iz Izvještaja o sistemu zaštite i spašavanja za 2021. godinu. U tom dokumentu ukazuje se na nedostatak kolektivne i lične zaštitne opreme u većini službi sjevernog regiona Crne Gore. Prilikom gašenja požara na otvorenom prostoru, konstatovano je, uočen je nedostatak zaštitnih šljemova i zaštitnih maski, te čizama za kretanje po ruralnom području. Kad je riječ o intervencijama prilikom požara u zatvorenom prostoru, kako piše u Izvještaju, fale odijela za prilaz vatri, setova sa komprimiranim vazduhom, „dimovuka” za odvođenje dima iz zadimljenog prostora. Osim toga, uočen je i nedostatak vatrogasnih ljestvi ili vatrogasnih platformi koje služe za gašenje požara na višespratnicama i evakuaciju stanovništva sa većih visina u slučaju vanrednih situacija.

Kao izazovi identifikovan je i nedovoljan broj vatrogasaca-spasilaca uzimajući u obzir veličinu teritorija koju štite i moguće rizike i opasnosti, te opseg operativnih djelatnosti koje imaju u svojoj nadležnosti. Izvještaj ukazuje i da je najveći broj vatrogasaca u starosnoj dobi između 45 i 55 godina, a značajan broj i stariji. Pripadnici SZS ističu i kako najveći broj njihovih kolega prima prosječnu ili ispodprosječnu zaradu, čak i kad se uzmu u obzir sve zakonima predviđene naknade i dodaci. Iz Strukovnog odbora vatrogasaca-spasilaca Crne Gore više puta su apelovali i da je neophodno obezbijediti pravnu sigurnost vatrogascima u slučaju odlaska na bolovanje i eventualne spriječenosti daljeg obavljanja posla, usljed oboljenja ili povreda.

Sagvornici Monitora mahom ističu kako je veliki problem i što se SZS isključivo finansiraju iz budžeta lokalnih uprava. Tako, objašnjavaju, opremanje kolektivnom i ličnom zaštitnom opremom zavisi od toga koliki su opštinski budžeti, ali još češće od volje i svijesti lokalnih vlasti da ulažu u svoje SZS.

Mali je broj pripadnika tih službi na sjeveru koji tokom svoje karijere nijesu radili poslove koji im nijesu u opisu radnog mjesta. Česte su situacije da upravo vatrogasci nadoknađuju kadrovske falinke ili nedostatak ažurnosti i efikasnosti ostalih službi u lokalnim upravama.

Tako, na primjer, mojkovački vatrogasci skoro svakog ljeta, tokom sušnih perioda, dopremaju vodu cisternama do više katuna. Njihovim kolegama iz Kolašina dostavljanje vode u više prigradskih naselja i sela redovni je posao tokom svakog ljeta, s obzirom na česte probleme u vodosnabdijevanju u tom gradu. Vatrogasci često intervenišu i prilikom problema na fekalnoj kanalizaciji, ali i pomažu zaposlenima u Komunalnom da operu gradske ulice. Uklanjanje vode iz objekata tokom poplava, takođe je dio rada SZS.

No, to nije sve. Vatrogasci su ponekad angažovani u rizičnim alpinističkim spasilačkim akcijama, transportu povrijeđenih, asistenciji osoblju Hitne medicinske pomoći, kao i višesatnim potragama za zalutalim turistima u prašumi ili po planinama. Za to su, tvrde, tek nekoliko njih dovoljno obučeni, a nerijetko u tim akcijama rizikuju i živote, naročito kad se u kvalitet opreme ne mogu pouzdati.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo