Stečajni upravnik Atlas banke Mirko Radonjić tvrdi da je arhiva sačuvana i da se nalazi na sigurnom. Neki od bivših radnika ove filijale kažu da to nije tačno. Oni se pitaju zašto nikada nije formirana komisija za izuzimanje arhivske građe

Da li je knjigovodstvena dokumentacija i vrijedna arhivska građa iz nekadašnje filijale Atlas banke u Beranama, koja je bila preteča svih banaka u ovom gradu, sačuvana, uništena ili ukradena?

Stečajni upravnik Atlas banke Mirko Radonjić tvrdi da je sačuvana i da se nalazi na sigurnom. Neki od bivših radnika ove filijale smatraju da to nije tačno.  Oni se pitaju zašto nikada nije formirana komisija za izuzimanje arhivske građe, „što je stečajni upravnik bio u obavezi da uradi u skladu sa Zakonom o arhivskoj građi“.

Nedavno su se pojavile fotografije i video zapis na kojem se vidi kako je sa zadnje strane zgrade Atlas banke u ovom gradu parkiran komunalni kamion, i kako dvojica radnika u paketima izbacuju razni pisani materijal.

Video zapis je, kako je Monitoru rečeno, napravio jedan od bivših deponenata ove banke koji se tu slučajno zatekao, a na snimku se čuje kako govori: „Eto gdje završi moja banka, u kontejneru. Poslaću ovo Dušku (Kneževiću) da vidi“.

Iz stečajne uprave tvrde da je sva poslovna dokumentacija zatečena u ranijoj organizacionoj jedinici banke Berane i za koju postoji obaveza čuvanja, izmještena  iz Berana. Arhivirana je kod ovlašćenog pravnog lica, društva sa ograničenom odgovornošću za špediciju, informatički inžinjering i usluge arhiviranja Knjaz Podgorica sa kojim Atlas banka AD Podgorica u stečaju ima potpisan ugovor o poslovnoj saradnj“.

„Ostala bezvrijedna, pohabana ili potpuno oštećena papirna dokumentacija, koju su pretežnim dijelom činile razne publikacije, službeni listovi, neupotrebljiv kancelarijski materijal (registratori, papirni i PVC omoti, koverte i sl.), marketinški materijal (flajeri, posteri i sl.), blanko obrasci sa oznakom banke i sl., je uništena na licu mjesta i deponovana u skladu sa ekološkim propisima“ – kažu iz stečajne uprave Atlas banke.

Dobro upućen u ovu problematiku, dugogodišnji radnik filijale Atlas banke u Beranama tvrdi da je problematično to što stečajna uprava nije konsultovala niti angažovala nikoga od starih radnika ove filijale prilikom, kako kaže, otuđivanja i uništavanja, vrijedne dokumentacije.

„Postojala je zakonska obaveza da se formira komisija od strane državnog Arhiva i radnika banke koji bi utvrđivali vrijednost dokumentacije. Kako neko ko dođe iz Podgorice može da zna šta je tu vrijedno, a šta nije“ – kaže taj bivši službenik.

On objašnjava da je ova banka, prije nego je pristupila Atlas sistemu, bila preteča svih banaka u Beranama. U njoj je čuvana sva dokumentacija svih bivših privrednih preduzeća još iz vremena SFRJ, koja su i izgradila sadašnje zdanje.

„Ova zgrada je izgrađena 1974. godine od sredstava gradske privrede, koja je u to vrijeme bila treća u Crnoj Gori. Tada je postojala samo ova banka. Ta banka se poslije rata zvala Komunalna banka Ivangrad, Andrijevica i Plav. Zatim je mijenjala ime u Osnovnu banku, potom u Montenegro banku, a 1992. godine se izdvojila iz sistema Montenegro banke i tada je formirana Beranska banka. Beranska banka je 2003. godine pripojena Atlas banci“ – kaže taj službenik.

Prema njegovim riječima u ovoj banci je čuvana sva vrijedna poslovna dokumentacija iz tog dugog perioda.

„Stečajna uprava je mogla sa građom poslije 2003. godine da radi šta god želi. Dokumentaciju iz ranijeg perioda morali su da predaju državnom Arhivu, a ne nekom privatnom preduzeću“ – smatra ovaj službenik.

On vjeruje i da u registratorima ima vrlo vrijedne dokumentacije, tako da ni oni nisu mogli biti tek tako uništeni.

„Sve to je urađeno potpuno netransparentno, i zato ostaje sumnja u to što je činjeno poslije uvođenja stečaja. Nekima od nas su i lične stvari ostale u zgradi, na radnim stolovima. Toga dana, odmah po završetku radnog vremena, pojavilo se novo obezbjeđenje, zaključali su vrata, i više niko od nas starih radnika nije mogao da uđe u zgradu“ – kaže taj bivši službenik.

Iz stečajne uprave odgovorili su i da su „osnovna sredstva, van funkcije i bez knjigovodstvene vrijednosti, iz ranijeg poslovnog prostora u Beranama, računari sa kojih je prethodno uklonjen operativni sistem, štampači i kancelarijski namještaj i sl., ustupljena bez nadoknade, odnosno donirana JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Berane, JU OŠ „Vuk Karadžić“ Berane, NVO Korak nade Berane, KUD Lim Berane i Streljački klub Meta Berane“.

„Oprema koja je imala knjigovodstvenu vrijednost je izmještena u Podgoricu i ista je bila predmet prodaje po javnim pozivima od decembra 2019. i januara 2020. godine“ – kažu u stečajnoj upravi.

Bivši radnici smatraju da je obaveza stečajnog urpavnika bila i da nenovčana sredstva pretvori u novčana.

„Možda nešto nema knjigovodstvenu vrijednost, ali ima novčanu. Kompjuteri, na primjer, već poslije dvije godine nemaju knjigovodstvenu vrijedost. Ali stečajni upravnik je morao da sve pretvori u novčanu vrijednost i da proda, a ne da donira i poklanja“ – kazao je sagovornik Vijesti.

Prema informacijama do kojih je Monitor došao, u jednom od sefova Atlas banke u Beranama u trenutku uvođenja stečaja, nalazio se i kilogram zubarskog zlata koje je bilo vlasništvo Fonda zdravstva.

„Vrijednost tog zlata bila je oko pedeset hiljada eura“ – tvrdi naš sagovornik.

Iz stečajene uprave je stigao odgovor da su „prema evidencijama Atlas banke AD Podgorica i zatečenom stanju prilikom uvođenja stečaja svi sefovi u ranijoj organizacionoj jedinici banke Berane bili slobodni, odnosno oslobođeni od sadržaja“.

Ko je „oslobodio“ kilogram zubarskog zlata, tajna je.

Monitor nije mogao doći do odgovora kada je posljednji put državni Arhiv izuzimao građu iz Atlas banke u Beranama. To bi, smatraju radnici, bilo značajno znati zbog odgovora na pitanje da li su ostali tragovi poslovanja beranske, odnosno ivangradske privrede, kada je ovaj grad bio treći po razvijenosti u Crnoj Gori.

Onih drugih, tranzicionih tragova o srozavanju ovog grada na dno ljestvice ravijenosti, ima na svakom koraku. Dovoljan je samo pogled na nekadašnju industrijsku zonu Rudeš, a u tužilažkim i sudskim fiokama, ko zna koliko krivičnih prijava kupi prašinu. Ako se i ti dokumenti ne unište.

Zdanje nekadašnjih banaka u ovom gradu, koje su na kraju završile pod imenom Atlas, oglašavano je na prodaju. Prodato još nije, ali će sa tom prodajom biti stavljena tačka na priču o gradu koji je imao deset hiljada radnika u privredi, aerodrom i avionsku vezu sa Podgoricom, Beogradom i Zagrebom. Generacijama rođenim krajem osamdesetih i poslije devedesetih godina u Beranama, ostaće da pamte samo bijedu.

                                                                                 Tufik SOFTIĆ