Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KRAH TURISTIČKE SEZONE: Hotelijeri očekuju spas od domaćih turista

Objavljeno prije

na

Krah ovogodišnje turističke sezone može se porediti sa elementarnom prirodnom katastrofom koja je pogodila Crnogorsko primorje 1979. godine, kada su mnogi crnogorski hoteli bili porušeni. Posljedice su već prisutne, na hiljade radnika u ugostiteljskoj industriji i sezonskih radnika ostaće bez plata. Veliki broj građana koji se bave privatnim smještajem, ostaje bez prihoda. Mnogi nijesu ni otvarali apartmane ove sezone, jer otvoreni, a prazni, donose samo troškove

 

Nesvakidašnja scena na prostranom parkingu ispred budvanskog hotela Avala, na kojem je u danima proteklog vikenda bilo parkirano više vozila nego što redovno može da primi, nedvosmisleno ilustruje trenutnu situaciju ovogodišnje turističke sezone na Crnogorskom primorju. U drugoj polovini jula, na vrhuncu ljetnje sezone, na parkingu ispred hotela sa 4 zvjezdice bili su uglavnom automobili sa crnogorskim registarskim tablicama, iz Podgorice, Nikšića, Danilovgrada, Bijelog Polja, Kolašina… Domaći turisti, kojima se pojedini hotelijeri okreću nakon gubljenja  posljednje nade u dolazak stranih gostiju, iskoristili su specijalne paket aranžmane po izuzetno povoljnim cijenama da borave u hotelu sa 4 zvjezdice, smještenom nadomak Starog grada.

Kada je postalo izvjesno da je zbog epidemije Covid-19 i glavna sezona u potpunosti propala, da stranaca u Crnoj Gori gotovo da nema, te da u značajnijem broju neće ni doći, kada su sve prethodne rezervacije turističkih agencija otkazane za jul i avgust, mnogi hotelijeri pokušavaju naći svoju računicu u drastičnom sniženju cijena usluga smještaja i time privući domaće goste, onaj dio crnogorske populacije koja toliko sebi može priuštiti. Mnogim porodicama pružila se, možda i prvi put, prilika da uživaju u uslugama luksuznih hotela po iznimno niskim cijenama.

U okviru julskog paketa Hotel Avala nudi usluge smještaja na bazi polupansiona i tri noćenja za tri osobe po cijeni od 199 eura. Uz to, djeca do 12 godina oslobođena su plaćanja. Besplatne su i mnoge druge hotelske usluge poput plažnog mobilijara, saune, bazena, turskog kupatila…

Slični aranžmani nude se i u hotelima HG Budvanska rivijera, u kampanji – Odmor koji ste zaslužili, sniženjem cijena usluga i do 35 odsto u odnosu na prošlogodišnje. U najvećoj hotelskoj kući obezbijedili su brojne ugovore sa bankama, Fondom PIO i sindikalnim organizacijama kojima je domaćim gostima omogućeno odloženo plaćanje ljetovanja u deset mjesečnih rata.

Međutim, najdalje je otišla ponuda ekskluzivnog butik hotela Conte u Perastu, čiji vlasnici nude promotivni paket od 199 eura za jednu osobu, za pet dana boravka u ovom hotelu na obali Bokokotorskog zaliva, sa nizom primamljivih detalja, od šampanjca dobrodošlice do poklona na odlasku,  besplatnih izleta brodom po zalivu, bogatog menija za dva dnevna obroka.

Međutim, mali su izgledi da će domaći turisti značajno pomoći hotelijerima i ublažiti katastrofalne razmjere štete nastale širenjem epidemije virusa korona.

Izuzetak u euforičnom smanjenju cijena turističkih usluga predstavlja primjer  hotela Sveti Stefan i Miločer koji posluju u okviru kompanije Sveti Stefan hoteli AD Budva.  Zakupac elitnih hotela kompanija Adriatic properties zadržala je prošlogodišnje cijene smještaja u hotelima Miločer i Sveti Stefan, koje za odmor i ovog ljeta biraju njihovi stalni gosti, uglavnom iz zemalja čijim je građanima dozvoljen ulazak u Crnu Goru. Ili povlašćeni turisti koji doputuju privatnim avionima i jahtama, bez obzira iz koje zemlje stižu.  I cijene plažnog mobilijara iste su kao lani. U poznatom ljetovalištu kao da su odlučili, ako već propadaju neka to bude sa stilom. Na velikoj miločerskoj plaži dvije ležaljke i suncobran prodaju i posjetiocima koji nisu gosti hotela po cijeni od 130 eura na dan, dok na plaži Svetog Stefana, komplet plažnog mobilijara staje 110 eura.

Svima je jasno da je ovogodišnja turistička sezona doživjela potpuni kolaps, pandemija virusa korona paralizovala je crnogorski turizam, koji bilježi pad prometa za 92 odsto u odnosu na prošlu godinu. Prihodi od turizma lošiji su od prognoza koje je iznijela Vlada, da  gubitak neće biti veći od 40 odsto.

Ministarstvo turizma ranije je saopštilo da 45 do 50 odsto hotela nije ni otvoreno, a da je u onima koji rade popunjenost oko 10-13 procenata.

Crna Gora je za relativno kratko vrijeme prešla put od korona-fri destinacije do turističke zemlje u kojoj je na vrhuncu sezone proglašena epidemija na njenoj cijeloj teritoriji. Markentinška istrčavanja porukama da je Crna Gora prva turistička destinacija u Evropi u kojoj nema korone, nisu donijela nikakvu prednost domaćem turizmu. Svijet nije povjerovao uvjeravanjima da se turistima nudi sigurnost i da u zemlji nema više oboljelih.  Mnoge evropske zemlje u isto vrijeme stavljale su Crnu Goru na listu rizičnih zemalja za putovanje i odmor. Da bi ponovna eskalacija broja zaraženih, crnogorski turizam poptpuno paralizovala.

Crna Gora je sada označena crvenom bojom na mapama broja oboljelih od korone, prema kojoj zemlje EU zatvaraju svoje granice. Dodatni problem predstavlja i to što eventualne goste sa Zapada, po povratku iz Crne Gore u njihovim zemljama očekuje karantin ili samoizolacija. Turista iz zapadnoevropskih zemalja ove godine sigurno neće biti, a sve su prilike ni značajnijih dolazaka sa tradicionalno vodećih tržišta Rusije i Srbije, prema kojima su granice odavno zatvorene.

Šteta koju će pretrpjeti turistička privreda je ogromna. Prema podacima Monstata Crnu Goru je prošle godine posjetilo oko 2,6  miliona turista koji su ostvarili  oko 14 miliona noćenja. Od tog broja najviše turista bilo je iz Srbije, više od 400.000, koji su ostvarili oko 3 miliona noćenja i u Crnoj Gori ostavili više od 160 miliona eura. Slične brojke odnose se i na turiste iz Ruske Federacije. Turisti iz ove dvije zemlje čine oko 50 odsto ukupnog turističkog prometa koji ostvaruje crnogorski turizam.  Donedavno, u danima prije proglašenja epidemije, samo su Srbija i Rusija, uz još dvije zemlje, bile na listi zemalja čijim je građanima bio zabranjen ulazak u Crnu Goru.

Pored Covida-19, propasti turističke sezone doprinose i politička previranja i scene policijskog nasilja nad građanima, pogotovu u Budvi. Policijska okupacija Budve i hapšenje predsjednika vodeće turističke opštine u kojoj se ostvaruje polovina ukupnog turističkog prometa, uoči turističke sezone, snažna je poruka potencijalnim gostima da nas zaobiđu.

Krah ovogodišnje turističke sezone može se porediti sa elementarnom prirodnom kastastrofom koja je pogodila Crnogorsko primorje 1979. godine, kada su mnogi crnogorski hoteli bili porušeni. Posljedice su već prisutne, na hiljade radnika u ugostiteljskoj industriji i sezonskih radnika ostaće bez plata. Veliki broj građana koji se bave privatnim smještajem, ostaje bez prihoda. Mnogi nisu ni otvarali apartmane ove sezone, jer otvoreni, a prazni, donose samo troškove.

Puste su i crnogorske plaže na kojima redovi ležaljki i suncobrana tokom cijelog dana ostaju prazni, izuzev u dane vikenda, kada se bilježi nešto veći broj posjetilaca iz gradova u unutrašnjosti. Izostanak gužve na plažama, na prilaznim parkinzima, u kafićima i restoranima, privlači građane koji na miru, u iznuđenoj situaciji, mogu uživati u čarima prirodnih pješčanih plaža, sunca i mora.

Loše su prognoze i za sezonu 2021, ocjenjuju pojedini turistički radnici. Ovo je period kada se unaprijed ugovaraju kapaciteti za narednu sezonu u segmentu organizovanih dolazaka preko putničkih agencija. Sa junom se završava prva faza ugovaranja kontigenata, da bi se u septembru definisale cijene. Ove godine  niko se nije ni javio. Organizovani turizam čini oko 30 odsto dolazaka turista u Crnu Goru. Preostao je isključivo individulani buking. Turizam će zavisiti od pronalaska vakcine protiv Covida-19, koja može garantovati bezbjedno putovanje, odmor i boravak turista u hotelima i drugim vidovima smještaja širom svijeta.

Branka PAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo