Povežite se sa nama

MONITORING

PORAST NASILJA MEĐU MLADIMA: Djeca prepuštena sebi

Objavljeno prije

na

Nakon što se saznalo za mučenje djevojčice u Beranama ni direktoru škole, ni ministru obrazovanja ostavke ne padaju  na um.  Oni  očito ne razumiju da bi njihova ostavka značila gest odgovornosti i bila poruka društvu da se probudi. Bez tog buđenja, kao društvo, nećemo moći da se izborimo sa problemom vršnjačkog nasilja

 

Javnost je šokirala slučajem iz Berana – petorice dječaka, između 12 i 16 godina, dvanaestogodišnju djevojčicu su mučili i seksualno zlostavljali i onda je ucjenjivali da im donosi novac i zlato. Uzalud je bio što je otac djevojčice na početku reagovao na uznemiravanje porukama, ne sluteći što se iza toga krije. Nasilje je nastavljeno.  Žrtva i nasilnici su učenici Osnovne škole „Radomir Mitrović“, a otac djevojčice zahtijeva smjenu direktora ove škole. Dio javnosti je iziritirala direktorova izjava o tome kako on nije znao, niti je bilo indicija da se nešto tako dešava, te da je spreman da podnese ostavku ukoliko se utvrdi njegova odgovornost. Ni ministru obrazovanja ostavka ne pada na um.  Ni direktor ni ministar očito ne razumiju da bi njihova ostavka značila gest  odgovrnosti i bila poruka društvu da se probudi.

Slučaj iz Berana je brutalan, i kao svaki do sada, pokazuje koliko su djeca zanemarena, prepuštena sama sebi i koliko institucije nijesu spremne da preveniraju i spriječe nasilje. Dovoljno je pogledati naslove novina samo posljednju sedmicu pa da bude  jasno da se vršnjačko nasilje dešava svakodnevno.  Roditelji učenika petog razreda OŠ ,,Blažo Jokov Orlandić” u Baru  prijavili su policiji i upravi škole da su njihovog sina vrijeđali, udarali i prijetili mu vršnjaci, a da je sve kulminiralo kada je napoznata ženska osoba, koja se predstavila kao nastavnica, zaprijetila dječaku da će ako ne bude ćutao biti izbačen iz škole. Odlučili su da dijete ne šalju u školu jer su nasilje upravi više puta do sada prijavljivali. Bez  efekta.  Dvanaestogodišnjeg dječaka u Nikšiću pretukao je dječak stariji godinu koji zbog uzrasta ne podliježe krivičnoj odgovornosti… Dovoljna opomena nije bila ni što je krajem protekle godine šesnaestogodišnja djevojčica izvršila samoubistvo u Baru. Njen otac tvrdi da je njegova ćerka godinama trpjela verbalno vršnjačko nasilje, prvo u osnovnoj, a zatim u srednjoj školi.

Nakon slučaja u Beranama Mreže NVO za borbu protiv vršnjačkog nasilja i Mreža za borbu protiv nasilja nad djecom zaključili su da crnogorsko društvo još uvijek ne može da se izbori sa problemom vršnjačkog nasilja i da nisu stvoreni uslovi za bezbjedan život djece.

,,Prebacivanje odgovornosti o kojem čitamo u medijima, potvrda su da još  nema adekvatne podjele odgovornosti i ne postoji adekvatan  sistem koji je u stanju da zaštiti našu djecu od ovakvih slučajeva”, navodi se u reagovanju Mreže.

To prebacivanje odgovornosti, izgleda ovako: ,,Vršnjačkog nasilja, prema statistikama, u Crnoj Gori nema više nego u većini drugih zemalja, što nikoga ne amnestira od djelovanja u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se u jedinom obraćanju Ministarstva prosvjete nakon slučaja u Beranama.  I još se kaže: ,,Ministarstvo prosvjete je već preduzelo mjere za suzbijanje vršnjačkog nasilja formirajući radnu grupu koja se bavi ovim pitanjem, a ubrzo ćemo saopštiti nalaze”.

Nalazi se već znaju. Svako peto dijete je doživjelo vršnjačko nasilje u školi, a skoro polovina nastavnika srednjih škola navodi da su im se u ovoj školskoj godini učenik ili učenica požalili da su žrtve nasilnog ponašanja. To su rezltati istraživanja NVO Juventas. Da sve bude crnje,  ovo istraživanje je pokazalo da od nasilja uglavnom okrećemo glavu. Učenici osnovnih i srednjih škola najčešće se udaljavaju od mjesta događaja i ne žele da se miješaju u tuđe stvari, a više od polovine nastavnika osnovnih i srednjih škola ne zna da postoji jasna odredba koja definiše odgovornosti zaposlenih u školi, kada je riječ o rješavanju vršnjačkog nasilja.

Prema posljednjim podacima Zavoda za školstvo, u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori zabilježeno je 305 slučajeva vršnjačkog nasilja za dvije godine, od čega 222 u osnovnim školama, a sumnja se da ih je mnogo više neprijavljenih  nadležnim organima. Direktori škola istakli su da problem vršnjačkog nasilja nastaje jer se zataškavaju problemi, svađe i razmirice učenika, pa dolazi do čestih tuča u školama. Načelnik Odsjeka za istraživanje i razvoj obrazovnog sistema u Zavodu Radoje Novović izjavio je da treba uvesti rješenje da se kažnjavaju direktori škola kada dođe do vršnjačkog nasilja između učenika.

U Centru za građansko obrazovanje (CGO) smatraju da direktor u čijoj školi je došlo do drastičnih primjera vršnjačkog nasilja ili se vršnjačko nasilje kontinuirano odvija mora odmah da podnese ostavku ili bude smijenjen, bez prava reizbora na tu funkciju ikada više.

Savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović ukazuje da su u ovakvom uređenju direktori više okrenuti partijskim interesima nego interesima škole i djece. ,,Dodatno, naša realnost suštinski promoviše nasilje i nakažnjivost, jer institucije selektivno rade svoj posao”.

U takvom okruženju i ne čudi što se ministarstvo neumjesno pravda da nasilja ima svuda i da će sakupiti podatke koje već imamo i koji su katastrofalni (vidi boks).

Centri za socijalni rad u Crnoj Gori su  u posljednjih pet godina registrovali tridesetsedmoro djece koja su bila žrtve seksualnog zlostavljanja. Tokom prošle godine, registrovali su deset slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, sve žrtve bile su djevojčice.

Savjetovališta za mlade pri domovima zdravlja kojima bi djeca mogla da se obrate u slučaju da žele da razgovaraju sa psihologom ili nekim drugim ko im može pomoći najčešće ne funkcionišu kako bi trebalo. Porodična savjetovališta gotovo i  ne postoje. Samo one škole koje imaju preko 1.000 učenika dužne su da imaju psihologa, podaci su koje su prezentirale Mreže NVO za borbu protiv vršnjačkog nasilja i Mreža za borbu protiv nasilja nad djecom.

U društvu koje je tolerantno na nasilje svih vrsta, djeca kopiraju te modele. ,,Djeca ne uče iz deklaracija i zakona, nego iz ponašanja odraslih, iz života. Nivo nasilja među djecom reflektuje nivo nasilja u društvu. Djeca vide da se toleriše ono što bi u normalnim uslovima podleglo kazni”, izjavila je psihološkinja Zorica Minić iz Ispitnog centra Crne Gore.

Kriminalci, starlete, preko noći obogaćeni, postali su društveno priznati i  medijski hvaljeni. Najnovije istraživanje UNICEF-a pokazuje da u Crnoj Gori postoji malo medijskih programa za djecu. Čak  40 odsto roditelja smatra da medijski sadržaji za djecu često naglašavaju ulogu muškarca kao superheroja, kao i da promovišu nasilje, jer superheroji na taj način uspješno rješavaju probleme. To je nakalemljeno na mentalitet u kome  pojedini roditelji huškaju, posebno mušku djecu na nasilje, jer će se, kako smatraju, tako bolje snaći u ,,životu”.

Djeca su pod udarom nasilja i u virtuelnom svijetu, u kojem provode sve više vremena. Podaci UNICEF-a pokazuju da je vršnjačko nasilje jedna od ključnih pojava koje smetaju mladim korisnicima interneta, uzrasta od 12 do 17 godina.  Gotovo 40 odsto djece imalo je makar jedno neprijatno iskustvo tokom korišćenja interneta, a svako drugo dijete u Crnoj Gori kaže da se ne osjeća bezbjedno u virtuelnom svijetu.

U crnogorskim školama već godinu traje projekat Koalicija protiv vršnjačkog nasilja, koji realizuje udruženje  Roditelji u partnerstvu sa NVO Juventas, Unijom srednjoškolaca Crne Gore,  Centrom za podršku lokalnom i regionalnom razvoju, i Ministarstvom prosvjete kao pridruženim partnerom. U okviru projekta  planiran je razvoj zaštitnih mehanizama od vršnjačkog nasilja za učenike osnovnih i srednjih škola. U toku je i izrada Nacionalnog plana za prevenciju i djelovanje protiv vršnjačkog nasilja, a najavljen je i rad na unaprijeđenju kvaliteta opštih i lokalnih politika i socijalnih servisa za žrtve i počinioce vršnjačkog nasilja.

,,Maltretiranje moga sina od strane dječaka iz njegovog odjeljenja škola nikako nije mogla da riješi. Činilo mi se da im je jedino važno da se o tome ne sazna mimo škole”, priča za Monitor jedan od roditelja iz Podgorice. ,,Tek nakon što sam preko škole tražio sastanak sa roditeljima tog dječaka i kada su vidjeli da sam van sebe i kad sam im bukvalno zaprijetio, svakondnevno šikaniranje je prestalo”.

Ova priča nije usamljena. Kao ni ona da mnogo djece ne traži pomoć zbog straha. Psiholozi upozoravaju da je čest slučaj i da djeca koja trpe nasilje misle da je to zbog toga što nešto nije u redu sa njima. Osim podrške roditelja, neophodna je i pomoć institucija. Koje uvijek kad treba nijesu tu.

 

Nasilje u porastu

 

U porodičnom nasilju u Crnoj Gori, svaka treća žrtva je dijete, pokazuju podaci državnih institucija. Statistički podaci centara za socijalni rad o prijavljenim slučajevima nasilja u porodici pokazuju da su od ukupnog broja žrtava – 1.236, njih 367 bila djeca.

Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i osnovnih sloboda u izvještaju Mentalno zdravlje djece upozorili su da je uprkos Strategiji za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2017–2021, broj prijava djece žrtava nasilja centrima za socijalni rad između 2016. i 2017. godine povećan za 20 odsto, dok je broj prijava za zanemarivanje djece povećan za 39 odsto.

Podaci Ministarstva za ljudska i manjinska prava o slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u porodici za 2017. godinu, koji su prikupljeni iz više državnih resora, pokazuju da je u 1.366 završenih predmeta sudova za prekršaje, ukupno bilo 1.588 različitih žrtava nasilja, od čega su 1.451 ili 91,37 odsto punoljetna lica, i 137 ili 8,63 odsto maloljetna lica.

Uprava policije registrovala je 2017. – 490 krivičnih djela, dok ih je 2016. bilo 375, koja je počinilo 317 maloljetnika, a godinu ranije ih je bilo 291. Po podacima MUP-a maloljetnici čine 13,5 odsto ukupnog broja prijavljenih lica.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo