Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ALBANSKI FORUM TRAŽI ZABRANU KLADIONICA KAO USLOV ULASKA U VLADU: Kolo profita

Objavljeno prije

na

Kao uslov ulaska u Vladu albanske stranke traže zabranu kladionica. Tu vijest neće blagonaklono primiti vlasnici kladionica i njihovi lobiji koji su tokom prošle godine zaradili 108 miliona eura, 57 odsto više nego na kraju 2021. Dio tog novca ide na agresivno reklamiranje, a na meti su posebno mladi. Rezultat je povećanje zavisnika od kockanja

 

U centru Podgorice, na 40 stepeni, preko predizbornog plakata sa kojeg se smiješio jedan od partijskih lidera lijepi se novi za kladionicu koja umjesto političkog nudi brzu zaradu i kockarski raj. Kladionicama i kockarnicama tokom cijele godine je ,,predizborno” vrijeme pa svoje usluge agresivno reklamiraju preko interneta, TV-a, bilborda, autobusa…

I bez reklame, kladionice i kockarnice su jedni od najupečatljivijih objekata koji šljašte u skoro svakoj ulici u Podgorici i ostalim crnogorskim gradovima. Prema podacima Uprave za igre na sreću u Crnoj Gori rade 823 kladionice. Najviše ih je u Podgorici, čak 325. Nema kvarta u kojem ne postoji ,,triling” kladionica, banka i apoteka. ,,Zadužujemo se u banci, pa se vadimo u kladionici, a onda do apoteke po ljekove. Sreća da je sve blizu – vrata do vrata”, šali se jedan od redovnih posjetilaca kladionice.

Ni u ostalim gradovima nije bolje stanje u Nikšiću posluje 85 kladionica, Bijelom Polju 69, Baru 68, u Budvi radi 67 kladionica, a u Kotoru i Herceg Novom po 40. U Ulcinju 29, Tivtu 27, na Cetinju ih ima 21, a u Danilovgradu, koji ima 6.800 stanovnika, čak 20. Mojkovac i Kolašin su isti po broju kladionica – ima ih po 17,  u Plavu ih ima 15, Rožajama 11, na Žabljaku sedam, u Gusinju šest, a u Andrijevici četiri. U Tuzima radi devet kladionica, U Petnjici dvije, a Šavniku i Zeti samo po jedna.

Ovaj broj se odnosi samo na kladionice, jer prema statistici Uprave za inspekcijske poslove tokom prošle godine u Crnoj Gori je zvanično bilo 1.079 objekata u kojima se priređuju igre na sreću.

Istraživanje Evropskog Centra za monitoring droga i zavisnosti od droga (ESPAD) iz 2019. godine koje je obuhvatilo omladinu uzrasta od 15 do 18 godina iz 35 država, pokazalo je da imamo i da ćemo itekako imati problem sa kockom. Crna Gora se našla na trećem mjestu u Evropi po stopi učenika s kockarskim iskustvom i na istom mjestu po procentu adolescenata koji se klade onlajn, dok smo na prvom mjestu Evropi po broju studenata koji prekomjerno kockaju – njih je čak 35 odsto.

Prema podacima iz JU Kakaricka gora, koje je nedavno u svom istraživanju objavio CIN CG, navodi se da je broj klijenata s teškim problemima s kockom koji se liječe u ovoj ustanovi porastao u posljednjih osam godina. ,,Ranije je taj broj od ukupnih korisnika bio dva odsto, a danas je oko 20 odsto”, kazala je socijalna radnica Aida Kerović.

Da ovolika dostupnost i reklamiranje brze zarade postaje pošast koja uništava pojedince i cijele porodice sjetili su se i političari. Čelnik Albanskog foruma i prvi čovjek opštine Tuzi Nik Đeljošaj kao uslov za ulazak u novu Vladu traži zabranu kladionica u Crnoj Gori. Vijdećemo šta će od ovog uslova biti u aktuelnim pregovorima oko formiranja vlade.

Iz Uprave za igre na sreću je najavljeno da će Državna lutrija biti ponovo organizovana do kraja ove godine. Lutrijske igre u Crnoj Gori se ne priređuju od kraja 2016. godine, kada je Lutriji Crne Gore istekla koncesija. Lutrija je kao državna kompanija osnovana 1960. godine, a 1997. je transformisana u akcionarsko preduzeće gdje je država zadržala upravljanje. Državni paket akcija prodat je 2005. godine. Od 2017. godine kompanija ima samo automat klubove i Televiziju 7 u svom vlasništvu i većinu godina je poslovala sa gubitkom. Većinski vlasnik je biznismen Sava Grbović, koji je povezan sa kontraverznim biznismenom Branislavom Mićunovićem.

Kada su poslanici u Skupštini oduzimali Lutriju od pomenutih biznismena moglo se čuti da još uvijek nije vrijeme za totalnu zabranu kockanja.

Predstavnici albanskih partija navode primjer Albanije. Tamo je početkom 2019. stupio na snagu zakon kojim je zatvoreno 4.300 kladionica. Zabrana kockanja ne odnosi se samo na kafiće s kladionicama, već i na online klađenje i kockarnice, koje su se, kao i kod nas, nalazile i u blizini škola. Kladionice su dozvoljene samo u hotelima sa pet zvjezdica, i to van urbanih područja. Vlasnici kockarnica i kriminalni klanovi vršili su žestok pritisak da se ovaj zakon ne usvoji.

Pored albanskih partija, protiv kladionica su i Demokrate. Oni su u martu podnijeli amandmane na predlog zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja kojima je propisana je zabrana terminala za klađenje i kocku u ugostiteljskim objektima.

Zahvaljujući neustavnom pravilniku koji je usvojio ministar finansija 2016. godine, privilegovana kockarska mafija instalirala je na stotine terminala za klađenje po ugostiteljskim i trgovinskim objektima, čak i u dječjim igraonicama, urušavajući osnovne vrijednosti, izvlačeći višemilionske profite i nanoseći enormnu štetu državnom budžetu, saopštile su  Demokrate. Naveli su i da je ,,zahvaljujući ovoj nečasnoj praksi, došlo do ekonomskog iskorišćavanja djece, jer je izigrana norma zakona o igrama na sreću kojim je propisano da kladionice moraju biti najmanje 250 metara udaljene od škola, kao norma o zabrani ulaska djece u kladionice, što ne važi za ugostiteljske objekte”.

Zakonske izmjene i dopune ne pomažu mnogo u praksi, bar za sada. Kladionice su i dalje nedovoljno udaljene od škola. Pa tako OŠ Milorad Musa Burzan u svom neposrednom okruženju ima šest različitih objekata sa igrama na sreću, slično je i sa djelom srednjih škola u Podgorici.

Prošle godine se najavljivalo da će novim zakonom o igrama na sreću i nagradnim igrama najmanja udaljenost kockarnice i kladionice od škole biti od dotadašnjih 250 smanjena na 200 metara, ali do toga nije došlo. Najavljeno je i da će mjerenje razdaljine utvrđivati katastar, a ne priređivač. Nadležni se još uvijek prepucavaju ko treba da mjeri razdaljinu od obrazovnih ustanova.

,,Kada govorimo o klađenju i kockanju u Crnoj Gori, svjedoci smo da je vrlo dostupno, vrlo vidjljivo i upečatljivo, što se pogotovo odnosi na spoljni izgled kladionica, kockarnica, ali i online reklama i bilborda kojih svakodnevno možemo da vidimo na desetine. Zakonska regulativa koja postoji ne sprovodi se u praksi, već postoji samo u pisanoj formi, kako bi se na nju mogli pozivati”, kaže za Monitor Marija Mijović iz NVO Juventas.

Ona smatra da se ništa nije poboljšalo kada su izmjene zakona u pitanju, što potvrđuje i primjer  škole Musa Burzan. ,,Kada govorimo o online prostoru i klađenju tim putem, ne postoji nikakva regulativa koju jedna maloljetna osoba ne može lako zaobići, uzevši u obzir da su djeca danas informatički mnogo pismenija nego što je nekada bio slučaj”.

Iako je kockanje zakonom zabranjeno osobama mlađim od 18 godina, u pojedinim kladionicama maloljetnici nesmetano popunjavali tikete.

,,Do skoro su roditelji slali djecu da im uplaćuju tikete, muka im je bila da poslije napornog pregledanja kvota uplaćuju. Sada je to rjeđe, ako neko poznaje nekog, ali zato sada djeca zamole starije da im uplate tiket ako su baš rigorozni u kladionicama”, priča jedan od redovnih posjetilaca.

Da bi zabrana rada kladionica mogla biti jedno od dobrih rješenja, ali da smo još uvijek daleko od toga smatra Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji. ,,Ima prostora da se djeluje i po sadašnjem zakonu da se provjeri blizina škola.  Sigurni smo da nije ispoštovan zakonski minimum udaljenosti od škola. I da se provjerava kako djeca ulaze u kladionice, a nerijetko odrasli u njihovo ime ulaze i plaćaju tikete, Ima prostora za postovanje zakona i za kampanje za podizanje svijesti o štetnosti kockanja, posebno za maloljetnike”, kaže za Monitor Mihailović.

Oni koji se protive zabrani rada kladionica navode da je u kladionicama zapošljeno 1.800 radnika. Posebno se naglašava opasnost da kriminalci nakon zabrane u potpunosti preuzmu ovaj biznis što bi državi stvorilo još veće probleme.

Na kraju prošle godine, devet kompanija koje upravljaju kladionicama na teritoriji Crne Gore ukupno su prihodovale 108 miliona eura. To je 39,1 milion ili skoro 57 odsto više nego na kraju 2021. godine kada je bio 68,89 miliona.

Najveći udio na tržištu Crne Gore ima kompanija Vezuv, kladionice Volkano,  sa prihodima od 46,03 miliona eura odnosno učešćem od 42,62 odsto, te profitom od 20,8 miliona eura. Vlada je u avgustu 2021. optužila Raška Konjevića da je dok je bio ministar finansija 2016. omogućio enormnu zaradu kladionicama a najviše svom kumu vlasniku ove kompanije enormnu zaradu. Osnivač kompanije Vezuv je Žarko Mitrović, a ovlašćeni zastupnik Željko Mitrović.

Vezuv-Volkano ima 248 zaposlenih, dok u kompaniji Lob radi 310 radnika. Ova kompanija je imala profit od 7,21 milion eura. MNA Gaming – Admiral Bet: u kojoj je zaposleno 463, imala je profit od  405.235 eura,  Sporting Group – Sbbet profit 2,75 miliona, 301 zaposleni, Meridian Bet profit 3,22 miliona / 116 zaposlenih, Čibri – Zlatnik profit 1,11 miliona, 99 zaposlenih.

Tokom protekle godine u gubitku su bile tri kompanije koje priređuju igre na sreću –  Arua – MaxBet gubitak 689.905, 122 zaposlena, Multimat – Olimp gubitak 41.471 euro 103 zaposlena i Sport Bet gubitak 28.281 euro,  37 zaposlenih.

,,Stav NVO Juventas je da ne treba primjenjivati rigidne politike i potpuno staviti zabranu na ovakvu vrstu objekata, jer smo mišljenja da bi to dovelo do pogoršanja trenutnog stanja kada je klađenje u pitanju. To bi dovelo do kriminalizacije kockanja, a neminovno i do toga da se ljudi koji zaista jesu u problemu teže obraćaju za pomoć”, kaže Mijović.

Ona smatra da je rješenje ,,imati zakonsku regulativu koja se poštuje u praksi, regulisanje spoljnog izgleda objekata za klađenje (manje upadljiviji, manje blještavi) i svakako poštovanje udaljenosti objekata za kladjenje u odnosu na obrazovne institucije, kao i dopstupnost za maloljetna lica”.

Dok čekamo da li će političari odlučiti da se kladionice ugase ili bar da postatanu manje vidljive i dostupne, i dalje na svakom koraku gledamo glorifikaciju kocke. Kladionice se po ulicama gradova i sa malih i velikih ekrana navode kao primjeri brze i lake zarade, i iste takve sreće.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu  organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu

 

Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu.  To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.

“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.

Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.

Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.

“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.

U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.

Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem  na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.

U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.

Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.

Patoanatomski otpad

Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.

,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.

,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo