Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ALBANSKI FORUM TRAŽI ZABRANU KLADIONICA KAO USLOV ULASKA U VLADU: Kolo profita

Objavljeno prije

na

Kao uslov ulaska u Vladu albanske stranke traže zabranu kladionica. Tu vijest neće blagonaklono primiti vlasnici kladionica i njihovi lobiji koji su tokom prošle godine zaradili 108 miliona eura, 57 odsto više nego na kraju 2021. Dio tog novca ide na agresivno reklamiranje, a na meti su posebno mladi. Rezultat je povećanje zavisnika od kockanja

 

U centru Podgorice, na 40 stepeni, preko predizbornog plakata sa kojeg se smiješio jedan od partijskih lidera lijepi se novi za kladionicu koja umjesto političkog nudi brzu zaradu i kockarski raj. Kladionicama i kockarnicama tokom cijele godine je ,,predizborno” vrijeme pa svoje usluge agresivno reklamiraju preko interneta, TV-a, bilborda, autobusa…

I bez reklame, kladionice i kockarnice su jedni od najupečatljivijih objekata koji šljašte u skoro svakoj ulici u Podgorici i ostalim crnogorskim gradovima. Prema podacima Uprave za igre na sreću u Crnoj Gori rade 823 kladionice. Najviše ih je u Podgorici, čak 325. Nema kvarta u kojem ne postoji ,,triling” kladionica, banka i apoteka. ,,Zadužujemo se u banci, pa se vadimo u kladionici, a onda do apoteke po ljekove. Sreća da je sve blizu – vrata do vrata”, šali se jedan od redovnih posjetilaca kladionice.

Ni u ostalim gradovima nije bolje stanje u Nikšiću posluje 85 kladionica, Bijelom Polju 69, Baru 68, u Budvi radi 67 kladionica, a u Kotoru i Herceg Novom po 40. U Ulcinju 29, Tivtu 27, na Cetinju ih ima 21, a u Danilovgradu, koji ima 6.800 stanovnika, čak 20. Mojkovac i Kolašin su isti po broju kladionica – ima ih po 17,  u Plavu ih ima 15, Rožajama 11, na Žabljaku sedam, u Gusinju šest, a u Andrijevici četiri. U Tuzima radi devet kladionica, U Petnjici dvije, a Šavniku i Zeti samo po jedna.

Ovaj broj se odnosi samo na kladionice, jer prema statistici Uprave za inspekcijske poslove tokom prošle godine u Crnoj Gori je zvanično bilo 1.079 objekata u kojima se priređuju igre na sreću.

Istraživanje Evropskog Centra za monitoring droga i zavisnosti od droga (ESPAD) iz 2019. godine koje je obuhvatilo omladinu uzrasta od 15 do 18 godina iz 35 država, pokazalo je da imamo i da ćemo itekako imati problem sa kockom. Crna Gora se našla na trećem mjestu u Evropi po stopi učenika s kockarskim iskustvom i na istom mjestu po procentu adolescenata koji se klade onlajn, dok smo na prvom mjestu Evropi po broju studenata koji prekomjerno kockaju – njih je čak 35 odsto.

Prema podacima iz JU Kakaricka gora, koje je nedavno u svom istraživanju objavio CIN CG, navodi se da je broj klijenata s teškim problemima s kockom koji se liječe u ovoj ustanovi porastao u posljednjih osam godina. ,,Ranije je taj broj od ukupnih korisnika bio dva odsto, a danas je oko 20 odsto”, kazala je socijalna radnica Aida Kerović.

Da ovolika dostupnost i reklamiranje brze zarade postaje pošast koja uništava pojedince i cijele porodice sjetili su se i političari. Čelnik Albanskog foruma i prvi čovjek opštine Tuzi Nik Đeljošaj kao uslov za ulazak u novu Vladu traži zabranu kladionica u Crnoj Gori. Vijdećemo šta će od ovog uslova biti u aktuelnim pregovorima oko formiranja vlade.

Iz Uprave za igre na sreću je najavljeno da će Državna lutrija biti ponovo organizovana do kraja ove godine. Lutrijske igre u Crnoj Gori se ne priređuju od kraja 2016. godine, kada je Lutriji Crne Gore istekla koncesija. Lutrija je kao državna kompanija osnovana 1960. godine, a 1997. je transformisana u akcionarsko preduzeće gdje je država zadržala upravljanje. Državni paket akcija prodat je 2005. godine. Od 2017. godine kompanija ima samo automat klubove i Televiziju 7 u svom vlasništvu i većinu godina je poslovala sa gubitkom. Većinski vlasnik je biznismen Sava Grbović, koji je povezan sa kontraverznim biznismenom Branislavom Mićunovićem.

Kada su poslanici u Skupštini oduzimali Lutriju od pomenutih biznismena moglo se čuti da još uvijek nije vrijeme za totalnu zabranu kockanja.

Predstavnici albanskih partija navode primjer Albanije. Tamo je početkom 2019. stupio na snagu zakon kojim je zatvoreno 4.300 kladionica. Zabrana kockanja ne odnosi se samo na kafiće s kladionicama, već i na online klađenje i kockarnice, koje su se, kao i kod nas, nalazile i u blizini škola. Kladionice su dozvoljene samo u hotelima sa pet zvjezdica, i to van urbanih područja. Vlasnici kockarnica i kriminalni klanovi vršili su žestok pritisak da se ovaj zakon ne usvoji.

Pored albanskih partija, protiv kladionica su i Demokrate. Oni su u martu podnijeli amandmane na predlog zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja kojima je propisana je zabrana terminala za klađenje i kocku u ugostiteljskim objektima.

Zahvaljujući neustavnom pravilniku koji je usvojio ministar finansija 2016. godine, privilegovana kockarska mafija instalirala je na stotine terminala za klađenje po ugostiteljskim i trgovinskim objektima, čak i u dječjim igraonicama, urušavajući osnovne vrijednosti, izvlačeći višemilionske profite i nanoseći enormnu štetu državnom budžetu, saopštile su  Demokrate. Naveli su i da je ,,zahvaljujući ovoj nečasnoj praksi, došlo do ekonomskog iskorišćavanja djece, jer je izigrana norma zakona o igrama na sreću kojim je propisano da kladionice moraju biti najmanje 250 metara udaljene od škola, kao norma o zabrani ulaska djece u kladionice, što ne važi za ugostiteljske objekte”.

Zakonske izmjene i dopune ne pomažu mnogo u praksi, bar za sada. Kladionice su i dalje nedovoljno udaljene od škola. Pa tako OŠ Milorad Musa Burzan u svom neposrednom okruženju ima šest različitih objekata sa igrama na sreću, slično je i sa djelom srednjih škola u Podgorici.

Prošle godine se najavljivalo da će novim zakonom o igrama na sreću i nagradnim igrama najmanja udaljenost kockarnice i kladionice od škole biti od dotadašnjih 250 smanjena na 200 metara, ali do toga nije došlo. Najavljeno je i da će mjerenje razdaljine utvrđivati katastar, a ne priređivač. Nadležni se još uvijek prepucavaju ko treba da mjeri razdaljinu od obrazovnih ustanova.

,,Kada govorimo o klađenju i kockanju u Crnoj Gori, svjedoci smo da je vrlo dostupno, vrlo vidjljivo i upečatljivo, što se pogotovo odnosi na spoljni izgled kladionica, kockarnica, ali i online reklama i bilborda kojih svakodnevno možemo da vidimo na desetine. Zakonska regulativa koja postoji ne sprovodi se u praksi, već postoji samo u pisanoj formi, kako bi se na nju mogli pozivati”, kaže za Monitor Marija Mijović iz NVO Juventas.

Ona smatra da se ništa nije poboljšalo kada su izmjene zakona u pitanju, što potvrđuje i primjer  škole Musa Burzan. ,,Kada govorimo o online prostoru i klađenju tim putem, ne postoji nikakva regulativa koju jedna maloljetna osoba ne može lako zaobići, uzevši u obzir da su djeca danas informatički mnogo pismenija nego što je nekada bio slučaj”.

Iako je kockanje zakonom zabranjeno osobama mlađim od 18 godina, u pojedinim kladionicama maloljetnici nesmetano popunjavali tikete.

,,Do skoro su roditelji slali djecu da im uplaćuju tikete, muka im je bila da poslije napornog pregledanja kvota uplaćuju. Sada je to rjeđe, ako neko poznaje nekog, ali zato sada djeca zamole starije da im uplate tiket ako su baš rigorozni u kladionicama”, priča jedan od redovnih posjetilaca.

Da bi zabrana rada kladionica mogla biti jedno od dobrih rješenja, ali da smo još uvijek daleko od toga smatra Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji. ,,Ima prostora da se djeluje i po sadašnjem zakonu da se provjeri blizina škola.  Sigurni smo da nije ispoštovan zakonski minimum udaljenosti od škola. I da se provjerava kako djeca ulaze u kladionice, a nerijetko odrasli u njihovo ime ulaze i plaćaju tikete, Ima prostora za postovanje zakona i za kampanje za podizanje svijesti o štetnosti kockanja, posebno za maloljetnike”, kaže za Monitor Mihailović.

Oni koji se protive zabrani rada kladionica navode da je u kladionicama zapošljeno 1.800 radnika. Posebno se naglašava opasnost da kriminalci nakon zabrane u potpunosti preuzmu ovaj biznis što bi državi stvorilo još veće probleme.

Na kraju prošle godine, devet kompanija koje upravljaju kladionicama na teritoriji Crne Gore ukupno su prihodovale 108 miliona eura. To je 39,1 milion ili skoro 57 odsto više nego na kraju 2021. godine kada je bio 68,89 miliona.

Najveći udio na tržištu Crne Gore ima kompanija Vezuv, kladionice Volkano,  sa prihodima od 46,03 miliona eura odnosno učešćem od 42,62 odsto, te profitom od 20,8 miliona eura. Vlada je u avgustu 2021. optužila Raška Konjevića da je dok je bio ministar finansija 2016. omogućio enormnu zaradu kladionicama a najviše svom kumu vlasniku ove kompanije enormnu zaradu. Osnivač kompanije Vezuv je Žarko Mitrović, a ovlašćeni zastupnik Željko Mitrović.

Vezuv-Volkano ima 248 zaposlenih, dok u kompaniji Lob radi 310 radnika. Ova kompanija je imala profit od 7,21 milion eura. MNA Gaming – Admiral Bet: u kojoj je zaposleno 463, imala je profit od  405.235 eura,  Sporting Group – Sbbet profit 2,75 miliona, 301 zaposleni, Meridian Bet profit 3,22 miliona / 116 zaposlenih, Čibri – Zlatnik profit 1,11 miliona, 99 zaposlenih.

Tokom protekle godine u gubitku su bile tri kompanije koje priređuju igre na sreću –  Arua – MaxBet gubitak 689.905, 122 zaposlena, Multimat – Olimp gubitak 41.471 euro 103 zaposlena i Sport Bet gubitak 28.281 euro,  37 zaposlenih.

,,Stav NVO Juventas je da ne treba primjenjivati rigidne politike i potpuno staviti zabranu na ovakvu vrstu objekata, jer smo mišljenja da bi to dovelo do pogoršanja trenutnog stanja kada je klađenje u pitanju. To bi dovelo do kriminalizacije kockanja, a neminovno i do toga da se ljudi koji zaista jesu u problemu teže obraćaju za pomoć”, kaže Mijović.

Ona smatra da je rješenje ,,imati zakonsku regulativu koja se poštuje u praksi, regulisanje spoljnog izgleda objekata za klađenje (manje upadljiviji, manje blještavi) i svakako poštovanje udaljenosti objekata za kladjenje u odnosu na obrazovne institucije, kao i dopstupnost za maloljetna lica”.

Dok čekamo da li će političari odlučiti da se kladionice ugase ili bar da postatanu manje vidljive i dostupne, i dalje na svakom koraku gledamo glorifikaciju kocke. Kladionice se po ulicama gradova i sa malih i velikih ekrana navode kao primjeri brze i lake zarade, i iste takve sreće.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Hrvatska strana ima  obrazloženje zabrane prelaska neba službenim avionom za Bečića i Mandića . „ To je uobičajeno kada su u pitanju odluke ovakve vrste, da se neko proglasi personom non grata. Takoreći, standard u međunarodnom pravu.  Budući da se radi o vladinom, državnom  avionu, njegovi putnici moraju biti evidentirani kada se prelazi preko zemlje. Što nije slučaj sa civilnim avionima“, objasnili su za Monitor iz hrvatske diplomatske mreže. Ni oni nijesu zvanično htjeli da komentarišu slučaj.

Generalni sekretarijat Vlade je nedavno objavio Dokumenta  o korišćenju aviona u vlasništvu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore u periodu od 01. 07. do 27. 09.2024. godine. Ta dokumenta, odnosno zahtjevi za korišćenje aviona, i putni nalozi, prethodno su nosili  oznaku tajno.  Prema njima, Mandić nije u tom periodu putovao u pravcu koji bi uključivao i hrvatsko nebo, dok  Bečića nema na spsiku putnika.  Prema objašnjenju Monitorovih dobro upućenih izvora,  Bečiću po funkciji i ne pripada da koristi službeni, Vladin avion.  Ipak, mogao bi biti putnik kao član neke Vladine delegacije. Za razliku, Mandić ima pravo na korišćenje službenog aviona, i prema podacima koje su nedavno objavljeni u periodu od juna do kraja septembra, u kom je važila zabrana Hrvatske, koristio ga je dva puta – za Maroko  i Maltu. Tamo se nije išlo  preko hrvatskog neba.

Slučaj proglašenja Mandića, Bečića i Kneževića personama non grata, pominje se i u najnovijem, ove sedmice objavljenom, Izvještaju Evropske Komisije (EK) za Crnu Goru, u kontekstu pogoršanja odnosa sa Hrvatskom

U Izvještaju se ocjenjuje da su ti odnosi pogoršani, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.  Brisel takođe ocjenjuje da su tenzije, kako stoji u Izvještaju,  proizašle iz „nerazriješenih bilateralnih pitanja“.

“Nije bilo napretka u vezi sa neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše u Izvještaju.

Ovih je dana u parlamentu, povodom godinu dana Vlade Milojka Spajića, od strane Adrijana Vuksanovića,  poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI, problematizovana izjava Andrije Mandića na jednom od Vučićevih glasila. Vuksanović je pitao  premijera Spajića za komentar  Mandićeve izjave u emisiji Ćirilica na Televiziji Happy,  da se danas Hrvati “identifikuju sa NDH”.

Spajić je odgovorio da nije vidio tu izjavu,  da Hrvatsku vidi kao partnera, te da su oni potpuni diskonituitet onog što se dešavalo 90-tih.

“Mi smo mlada generacija koja kaže da sve ono što je rađeno u ime Crne Gore nije u naše ime”, saopštio je premijer. Takođe, upitan za mišljenje, kazao je da on ne povezuje Hrvatsku sa bilo kojom Hrvatskom iz prošlosti, kao i da, ko god je spreman da pomogne na evropskom putu, njegov je saveznik.

Bilo bi dobro, ako Spajić zaista planira  da uvede Crnu Goru u EU, da ipak “poveže Hrvatsku sa nekom Hrvatskom iz prošlosti”. Recimo, onom  kojoj je Crna Gora, tokom devedesetih godina,  napala Dubrovnik.  Taj ratni zločin ne samo što nije dobio epilog pred pravosuđem, nego se o njemu gotovo ne govori, izuzev na godišnjicu napada,  u rijetkim medijima.

Nerijetko se čuju upozorenja da bi Crna Gora ukoliko želi da uđe u EU, morala da popravi odnose sa Hrvatskom, koja bi mogla da  joj taj put uspori, potencijalno i blokira. U tome joj neće pomoći samo  premijerov evropski govor u parlamentu, ili posjeta Dubrovniku  predsjednika Crne Gore. Toga smo se „napretka na evoropskom putu“ nagledali.

Stvar je mnogo složenija i od  toga kako dobiti štrik za dobrosusjedske odnose u izvještaju Brisela. Ukoliko Crna Gora zaista želi da postane društvo evropskih vrijednosti, ona to mora istinski i da postane. A to ne može biti dok  politiku budu krojili oni koji podržavaju ideologije devedesetih, koje su  proizvele hiljade i hiljade žrtava  na ovim prostorima, samo zbog njihovog imena, ili vjere.

To što naši zvaničnici  moraju službenim avionom da kruže oko Hrvatske, – nije suštinski hrvatsko već naše pitanje.  Sve i da mogu, sve dok njihova politika bude kočila suočavanje ove zemlje sa ratnom prološću, budila nacionalne strasti i tenzije  i kočila stvaranje normalnog društva, uzalud će biti i štrikovi Brisela.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo