Prema trenutnim planovima Britanija treba da do 31. januara 2020. napusti EU. Premijer Džonson postigao je sa EU sporazum o tome kako će „razvod” izgledati, ali taj sporazum mora da odobri britanski parlament
Britanski premijer Boris Džonson odveo je konzervativce do istorijske pobjede i komotne većine u prošlonedjeljnim vanrednim parlamentarnim izborima. U kampanji se skoro sve vrtjelo oko Bregzita, izlaska Ujedinjenog kraljevstva iz Evropske unije te je ovo i glas za Džonsonovu parolu „Dovršimo Bregzit“.
Proglašeni su rezultati iz svih izbornih jedinica i torijevci su osvojili 365 od 650 poslaničkih mesta u Donjem domu britanskog parlamenta. Premijer Boris Džonson je rekao da će mu ova pobjeda dati mandat da se „riješi pitanje Bregzita” i izvede Britaniju iz EU sljedećeg mjeseca.
Laburisti, predvođeni ljevičarem Džeremijem Korbinom, pretrpjeli su istorijski poraz, osvojivši tek 203 izborne jedinice. Korbin je prije izbora obećao „pravi zaokret“, ali birači to očito ne žele. Korbin je rekao da je za njegovu stranku izborna bila „veoma razočaravajuća noć”. Najavio je da će ostati na čelu partije do marta 2020, ali da se više neće kandidovati za premijera.
Škotska nacionalna stranka osvojila je 48, Liberalne demokrate 11, Demokratska unionistička partija Severne Irske osam mandata. Ovo će biti najubjedljivija pobjeda konzervativaca od izbora 1987. godine kada je vlast osvojila Margaret Tačer, dok se čini da su laburisti zabilježili najgore rezultate na izborima od Drugog svjetskog rata.
Džonson je tražio ove izbore, jer mu je parlament blokirao planove o izlasku iz EU. Kako bi obezbijedio većinu znao je da mora da ubijedi glasače laburista da glasaju za njega. Džonson je govorio o „najvažnijim izborima naše generacije“. Sve je zvučalo kao da se radi o novom referendumu o Bregzitu po sistemu – ko glasa za Džonsona, glasa prije svega za njegov moto „Dovršimo Bregzit “. Tako je Džonsonova računica upalila. Stajao je nasuprot Korbinu, koji se zalagao za nove pregovore sa EU i novi referendum, baš kao i škotski nacionalisti i Liberalne demokrate.
„Boris Džonson se kockao. Da bi mogao da dobije izbore, znao je da mu treba podrška gradova i opština u kojima je skoro grijeh glasati za Konzervativnu partiju”, ocijenio je BBC. I uspio je.
Poslije izbora Korbin je kazao da su laburisti iznijeli pred ljude „manifest nade”. No, „Bregzit je toliko polarizovao raspravu da je poništio normalnu političku debatu”. Analitičari misle da je to previše jednostavno objašnjenje, posebno jer laburistički lider nije imao jasan stav o Bregzitu.
Izbornom pobjedom su konzervativci, po Džonsonu, „ukinuli blokadu parlamenta” o Bregzitu i stavili tačku na „jadne prijetnje” novim referendumom o izlasku iz EU. Džonson sada ima slobodan put do podrške parlamenta sporazumu sa EU, možda i do ispunjenja predizbornog obećanja – Bregzit do 31. januara 2020. „Bregzit će biti gotov do 31. januara – nema ako, nema ali, nema možda”, rekao je Džonson.
Tokom kampanje, on se u potpunosti usredsredio na jednu poruku – da će da „završi Bregzit”. Kampanja laburista je, međutim, bila usmjerena na druga pitanja – obećavali su da će okončati štednju i povećati izdavanja za javne usluge i Nacionalnu zdravstvenu službu. Neki od analitičara se sada pitaju da li je znak vremena u kojem živimo to što laži, prekršena obećanja i jedva uvijeni rasizam, koje je manifestovao Džonson, predstavljaju suštinu politike? Teme obrazovanja, kriminala, beskućništva i zdravstvenog sistema, koji je na samrti – ništa od toga kao da nije bitno.
Boris Džonson je prisvojio skoro svaki trik iz repertoara Donalda Trampa. I niko nije trepnuo na to. Poražavajuće je što su Laburisti poraženi širom svog jezgra – tzv. “crvenog zida”. Konzervativci su osvojili mandate u velikim djelovima postindustrijske sjeverne Engleske iako su tamo upravo oni mjerama štednje načinili siromašne još siromašnijima.
Prema trenutnim planovima Britanija treba da do 31. januara 2020. napusti EU. Premijer Džonson postigao je sa EU sporazum o tome kako će „razvod” izgledati, ali taj sporazum mora da odobri britanski parlament. Ukoliko se to ne dogodi Britanija bi mogla da izađe iz Unije bez sporazuma. Sada je, međutim, dobio značajnu većinu u parlamentu i ne bi trebalo da ima veće probleme.
A šta posle Bregzita? Ukoliko Britanija 31. januara zaista izađe iz EU, to će biti samo prvi korak u veoma komplikovanom procesu. Prvi zadatak poslije toga biće trgovinski sporazum sa EU, jer Britanija želi što više njene robe i usluga u Uniji. Međutim, konzervativci su jasno istakli da Britanija mora da napusti carinsku uniju i jedinstveno tržište EU, kao i da okonča nadležnost Evropskog suda pravde.
Loša vijest za EU
Ishod izbora definiše i buduću ulogu Velike Britanije u svijetu. Ovo je kamen-međaš za veliku promjenu u britanskoj politici koja će odzvanjati zemljom u godinama koje dolaze.
Rezultati izbora u Velikoj Britaniji će oslabiti EU. Neki, kao što je češki premijer, smatraju da je Džonsonova pobjeda loša vijest za EU, jer će Britanija sada definitvno izaći iz Unije. Pobjeda Džonsona bi mogla da utiče na slabljenje EU, pa tako i na raspoloženje u zemljama aspirantima za evropske integracije. Evropske nade na Zapadnom Balkanu i ambicije za evropske integracije biće malo korigovane. Moraće još jednom da se razmisli o načinu pridruživanja EU.
Britanija će kao ponovo nezavisna zemlja u naredne dvije-tri godine imati mnogo problema i obaveza i neće se u toj mjeri baviti zemljama na Zapadnom Balkanu. Opet, potom, kao zemlja izvan EU, možda će mnogo više energije trošiti na ovaj dio sveta, posebno u Srbiji. Sa druge strane, poznavaoci prilika misle čak da je američki predsjednik Donald Tramp uvjeren da je Džonsonova pobjeda dobar signal i za njegovu sudbinu na izborima 2020, kao što je to bio slučaj 2016. godine poslije britanskog referenduma o izlasku iz EU. Takvi analitičari smatraju da je pobjeda Džonsona veliko ohrabrenje i prednost za Trampove glasače. Prema ocjenama mnogih, Tramp je praktično već počeo kampanju za naredne izbore i na sve načine nastoji da obezbijedi neki upečatljiv spoljnopolitički uspjeh, a „Politiko“ piše da pobjeda „britanskog Trampa“, kako je nazvao Džonsona, znači da će pažnju usredsrediti na trgovinski sporazum.
„Čestitke Borisu Džonsonu na pobjedi, sada poslije Bregzita Velika Britanija i SAD mogu da zaključe novi trgovinski sporazum. Taj sporazum mogao bi biti mnogo značajniji i povoljniji nego bilo koji sa EU“, napisao je i sam Tramp na Tviteru.
Enigma Škotska i Sjeverna Irska
Iako je rezultat izbora razriješio dilemu kada će Velika Britanija izaći iz EU, pred premijera Džonsona nametnula su se druga važna pitanja. Između ostalog i kako će na izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU gledati građani Škotske i Sjeverne Irske.
Škotska nacionalna partija (SNP) je na posljednjim izborima dobila oko 45 odsto glasova, nešto više od procenta koji su konzervativci osvojili na nivou cijele Britanije (43,6 odsto), čime je osigurala 48 poslanika u Parlamentu. Drugi referendum o nezavisnosti Škotske je vjerovatan.
Vlada u Londonu ne može prisiliti Škotsku da protiv njene volje bude dio Britanije, kaže Nikola Stardžon, premijerka Škotske. Kako navodi, uspjeh njene SNP na izborima joj daje pravo da traži novi referendum o nezavisnosti, kako bi vlasti u Edinburgu bile sigurne da je odluka iz 2014. bila legalna i legitimna. Međutim, britanski ministri se protive tome, kao i premijer Boris Džonson. Džonson smatra da odluka škotskih građana iz 2014. kada na referendumu nisu podržali otcjepljenje od Velike Britanije mora i dalje da bude poštovana. Džonson je naglasio „svoju nepokolebljivu posvećenost jačanju Unije“.
Građani Škotske prije pet godina izašli su na referendum o nezavisnosti koji je odobrio tadašnji konzervativni premijer Dejvid Kameron. Neposredno prije glasanja, on je zaprijetio Škotima da će Ujedinjeno Kraljevstvo, ako ga Škotska napusti, uložiti veto na budući ulazak Škotske u EU.
Mnogi analitičari vjeruju da je upravo ta prijetnja bila presudna u odluci škotskih glasača da ostanu u Kraljevini, jer su time ostali i unutar EU. Dvije godine kasnije, na drugom referendumu, o Bregzitu, čak 62 odsto Škota glasalo je za ostanak Ujedinjenog Kraljevstva u EU, ali preglasali su ih Vels i siromašni krajevi Engleske. Iako se radi o velikoj pobjedi SNP-a, stranke koje se protive nezavisnosti ipak su dobile većinu glasova škotskih birača. Pitanje je hoće li Bregzit još neke birače u Škotskoj okrenuti na stranu nezavisnosti. To sada ne može da bude procijenjeno, ali nekim analitičarima za sada ne izgleda da postoji većina koja bi to izglasala. S druge strane, pokret za samostalnost Škotske nesumnjivo je jak i u uslovima jednokružnog (većinskog izbornog) sistema, podrška od 45 odsto koju ima SNP dovoljna je da oni i dalje pobjeđuju na izborima i to će sigurno stvarati stalne konflikte na potezu između Londona i Edinburga.
Povrh svega, irski nacionalisti su u Sjevernoj Irskoj više ojačali nego unionisti. Postavlja se pitanje hoće li prvi put biti pomenuto otcjepljenje Sjeverne Irske?
Liderka irske nacionalističke stranke Šin Fejn Meri Lu Makdonald u subotu je poručila da raste pritisak za raspisivanje referenduma o irskom ujedinjenju. „Bregzit je promijenio politički profil Irske, u Britaniji i u Evropi. Sve što je nekada bilo sigurno, više nije“, rekla je Makdonald. Izborni rezultati su, po Mekdonaldovoj ponovo pokazali da je većina na Sjeveru protiv da budu izvučeni iz EU, protiv bilo kakve tvrđe granice na irskom ostrvu, kao i da žele da zaštite Sporazum Velikog petka i ekonomiju na cijelom ostrvu, rekla je Makdonaldova.
U posljednjoj anketi, sprovedenoj u septembru ove godine, 51 odsto glasača Sjeverne Irske bilo je za ujedinjenje s Irskom, dok je 49 odsto bilo za ostanak u UK. Nakon najnovije Džonsonove pobjede, koji je u svojim pregovorima s EU jasno dao do znanja da mu je Sjeverna Irska manje bitna od Bregzita, i nakon što su na izborima pobijedile stranke koje su za ostanak u EU i za ujedinjenje, nije čudno da je Šin Fejn, politička stranka i nacionalni pokret irskog republikanizma u Republici Irskoj i Severnoj Irskoj, već pozvao vlade Irske i UK na početak pregovora.
Ukoliko London ne odgovori na pitanja koja mu postavljaju građani Škotske i Sjeverne Irske, postoji opasnost da se Bregzit pretvori u duboku krizu Velike Britanije koja bi uzdrmala Ujedinjeno Kraljevstvo,
Milan BOŠKOVIĆ
IN ENGLISH2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice